Home / Financije / Financijske forenzičare od početka uključiti u velike revizije

Financijske forenzičare od početka uključiti u velike revizije

Ključno je da forenzičari koji istražuju Agrokor budu što brži jer se protekom vremena otežava povrat potencijalno pronevjerjenih financijskih sredstava/imovine na koje su se odnosili sporni troškovi utvrđeni revizijom, pogotovo ako je trenutačno ta imovina u nekoj od poreznih oaza.

Reviziji konsolidiranih izvješća Agrokor grupe i Agrokora d.d. PwC-ovi revizori uočili su mnogo nepravilnosti koje su bile evidentirane u računovodstvenim evidencijama, ali nisu bile prikazivane u financijskim izvješćima. Utvrđen je gubitak u 2016. godini od 11 milijardi kuna (za prepravljenu 2015. 3,6 milijardi kuna, ranije 1,17 milijardi iskazane dobiti), efekt umanjenja kapitala Agrokor grupe kroz razne ispravke i operativni rezultat je 21,7 milijardi kuna uz gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi. Prikazivana dobit, znatno manja zaduženost i drugi pokazatelji poslovanja bili su glavni razlozi zbog kojih je koncern dobivao milijarde eura kredita. Stoga se pojavljuje opravdana sumnja da su se Agrokorova izvješća pripremala tako da se zavaraju banke i investitori. Alarmantno je to da nijedna druga revizija prije PwC-a nije otkrila nijednu od materijalnih nepravilnosti u reviziji 2015. kao ni u razdobljima prije toga, već samo manje nepravilnosti. Zbog toga je upitno kako su se te revizije provodile, jesu li revizori (Baker Tilly, BDO i ostali) bili neovisni te je li se adekvatno primjenjivao profesionalni skepticizam revizora.

Izvanredna uprava angažirala je stranu forenzičnu tvrtku koja bi trebala pregledati sve stavke utvrđenih dubioza te utvrditi što se dogodilo s identificiranom razlikom u novcu. Forenzične tvrtke u slučajevima kao što je to Agrokor za svoje klijente provode tzv. asset tracing. Riječ je o procedurama identifikacije (pronalaska) imovine i toka novca koji je pronevjerjen (izvučen) iz poslovnog ili javnog subjekta ili skriven. Imovina se vraća sudskim postupkom (tužbom protiv odgovornih osoba za pronevjeru) ili sklapanjem nagodbe izvan suda. Imovina koja se može pronaći jest sve što može biti vlasništvo pojedinca ili tvrtke odnosno sve što jest ili može biti konvertirano u novac. To su novac na službenim i neprijavljenim računima, plaćanja na temelju fiktivnih ugovora, vrijednosnice, nekretnine, postrojenja i opreme, intelektualno vlasništvo, automobili, jahte, helikopteri…

Ključno je da forenzičari koji rade na Agrokoru budu što brži jer s protekom vremena otežava se povrat potencijalno pronevjerjenih financijskih sredstava/imovine na koje su se sporni troškovi utvrđeni revizijom odnosili, pogotovo ako je trenutačno ta imovina u nekoj od poreznih oaza.

Iako je osnovna odgovornost za sprječavanje i otkrivanje prijevare i pogreške na onima koji su zaduženi za upravljanje, i revizor također može snositi odgovornost ako tijekom revizije ne poduzme adekvatne postupke za prepoznavanje pogrešnih prikazivanja zbog prijevare ili pogreške i ne smanji na prihvatljivo nisku razinu rizik njihova neotkrivanja.

Prema recentnim medijskim napisima, prethodni revizori Agrokoru nisu proveli osnovne postupke tijekom revizija. U tom slučaju i oni nose dio odgovornosti. Ante Ramljak nije jedini podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba koncerna. U rujnu je čelnik Sberbanka Herman Gref najavio tužbu ne samo protiv odgovornih osoba koncerna nego i protiv revizora zbog lažiranja financijskih izvješća. Prema odredbama postojećeg Zakona o obveznim odnosima, propisano je da ‘tko drugom prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje’. Nastavno, Zakon o trgovačkim društvima (članak 628.) definira kao kazneno djelo povredu dužnosti revizora ili pomoćnika revizora da dade točno izvješće ili o njemu prešuti važne okolnosti, a kazna je novčana ili do dvije godine zatvora. Kaznjeni zakon (članci 247. i 248.) također propisuje kazne do deset godina zatvora za prijevaru u gospodarskom poslovanju, ako je šteta znatna, i do tri godine zatvora za povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Razvoj poslovne forenzike u Hrvatskoj ključan je za sprečavanje računovodstvenih nepravilnosti kakve su identificirane u Agrokoru i prijevaru. Za velike grupacije kao što je Agrokor dio revizorskog tima trebali bi biti forenzički stručnjaci za područje prijevare koji bi izvršili opsežnu procjenu rizika prijevare putem koje bi se kvalitetnije prilagodile procedure revizora za procjenu tog rizika. Naravno, i cijena revizije trebala bi biti uvećana za angažman forenzičara na revizijama velikih poduzetnika, a poticaj bi za to trebao doći i od zakonodavca. Naime, slučaj Agrokor upravo upozorava da u budućnosti treba mnogo više pozornosti i vremena pridavati revizorskim postupcima za prepoznavanje pogrešnih prikazivanja zbog prijevare ili pogreške.