Konzultanti

DIGITALNA TRANSFORMACIJA DANAS JE U ŽARIŠTU INTERESA KOMPANIJA U SVIJETU. U GLOBALNIM KONZULTANTSKIM KOMPANIJAMA KAŽU DA TO TRŽIŠTE EKSPLOZIVNO RASTE. HRVATSKA KASNI ZA SVJETSKIM TRENDOVIMA, ZATO SU TVRTKE KOJE SE DIGITALNO TRANSFORMIRAJU KOD NAS VIŠE IZNIMKA NEGO PRAVILO.

Globalni trendovi kod nas u pravilu kasne neko vrijeme, no očit je interes tvrtki za ubrzavanje internih procesa, bolju komunikaciju s kupcima, smanjivanje prostora za pogreške i, općenito, podizanje učinkovitosti poslovanja. Rast nije eksplozivan zbog nekoliko razloga. Manjim tvrtkama najveći su izazovi nedovoljno razumijevanje koristi koje donosi digitalizacija, tržište zasićeno različitim alternativnim rješenjima koja često nisu prilagođena njihovim specifičnim potrebama ili samo djelomično odgovaraju na izazov te, napokon, trošak novih rješenja. U većim je organizacijama još vidljiv otpor prema novim tehnologijama koje u nekim slučajevima iz korijena mijenjaju način obavljanja pojedinih poslovnih procesa. Bez obzira na sve otežne faktore, mnoge tvrtke razumiju da je nužno pratiti razvoj tehnologije kako bi se zadržala konkurentska prednost i čine odgovarajuće korake.

Disruptivne tehnologije poput telematike, umjetne inteligencije (AI), robotske automatizacije procesa (RPA), interneta stvari (IoT), tehnologija ‘blockchain’ i ‘big data’ razvijaju se velikom brzinom stvarajući temelj za različite inovacije. Njihovo uvođenje smanjuje troškove i povećava učinkovitost i kvalitetu izvršavanja mnogih zadataka i procesa usmjerenih prema korisnicima. Digitalna se transformacija u Hrvatskoj razvija, ali, nažalost, kasnimo za svjetskim trendovima, zato su kod nas tvrtke koje se digitalno transformiraju više iznimka nego pravilo. U današnjem digitalnom svijetu tvrtke su primorane prilagoditi poslovne modele kako bi opstale, pri čemu mogu biti lideri promjena, odnosno disruptori, ili sljedbenici. Glavnu ulogu u digitalnoj transformaciji gospodarstva imaju visokotehnološke tvrtke koje posluju na međunarodnim tržištima. Većina njih razvila je poslovanje iz startupa i oslanjanjem na nove tehnologije zauzela dobar tržišni položaj u svijetu. Među inovatore ubrajamo i telekomunikacijsku industriju, a s aktivnostima slijede financijske institucije te farmaceutska industrija.

Digitalizacije nema i neće biti bez strategije. Osmišljavanje strategije važno je zbog bržeg povezivanja s kupcima, ubrzavanja inovacija i posljedično povećanja profita. Istraživanja pokazuju da će do kraja 2017. digitalna transformacija biti glavna korporativna strategija dviju trećina CEO-ova iz kompanija s Forbesova popisa ‘Global 2000’. Čak se 47 posto tih kompanija još nije počelo digitalno transformirati. I vani i u Hrvatskoj dio hrvatskih kompanija kaska u osmišljavanju cjelovite digitalne strategije iako je svjestan njezine potrebe i važnosti, no i ovdje se polako osjeća sve veća potražnja za konzultantima. Upitan je i opstanak tih kompanija ako s tim ne počnu što prije.

Istraživanja pokazuju, dodaje Kopun, da se u 82 posto kompanija odgovornost za provedbu digitalne transformacije formalno prebacuje na nekoga u organizaciji. Većinom su za to zaduženi CIO – chief information officer, CDIO – chief digital information officer, CEO – chief executive officer i CMO – chief marketing officer. Zapravo, ovisno o određivanju strategije, direktori zaduženi za digitalizaciju ili vanjski IT odjeli, marketing i predsjednici uprava moraju zajednički djelovati, ali mnogo je praktičnije kad provedbu strategije prati i za nju je zadužena jedna osoba. Za provedbu digitalne transformacije upotrebljava se 18 posto kompanijskih proračuna.

Nužno je znati koje mogućnosti pruža suvremena tehnologija, ali i koji su preduvjeti za njezinu primjenu. Nije riječ samo o hardveru nego i o digitalnom kapacitetu i zrelosti organizacije. Kontroling je ključan za pretvaranje digitalnih informacija u korisno znanje, to računalo još ne radi samo. Kontroler se pretvara u podatkovnog znanstvenika. Dokaz da je evolucija nužna vidi se i u usporedbi popisa ‘Fortune 500’ iz 1950. i današnjega, gdje se zadržalo manje od 12 posto tvrtki. Riječ je o čistome Darwinnovu načelu – prilagodba ili nestanak.

Za početak, kaže, hrvatske kompanije mogle bi se digitalizirati novim SAP-ovim rješenjima kao što su Hybris i S4Hana, cijelim paletama Oracleovih rješenja u trgovini i bankarstvu, Salesforceovim CRM rješenjima kao najvećom polugom s nizom tema o ‘blockchain’, aplikacijama te digitalizacijom procesa. Naša je konzultantska uloga višestruka: pomažemo tvrtkama u definiranju jasne IT strategije infrastrukturnih i programskih rješenja u sljedećih tri do pet godina, preslikavanju najbolje svjetske prakse u hrvatske tvrtke i institucije te njezinoj prilagodbi, praćenju projekata provedbe te spajanju poslovne i tehničke logike, što nije toliko jednostavan zadatak kao što se na prvi pogled čini. Rekao bih da je to i najveća Deloitteova prednost, upravo u toj sponi između poznavanja poslovanja i poslovnih procesa te tehnoloških rješenja.

Digitalizacija, odnosno digitalna transformacija, jest i upotreba do sada poznatih, nazovimo ih, konzultantskih grana. Digitalizacija, primjerice, ide ruku pod ruku s kontrolišćem. Ona svakako nije samo pitanje informacijske tehnologije. Što će vam tolika količina svih mogućih podataka ako nemate kontrolišća koji će ih strukturirati, sistematizirati, analizirati, na temelju njih donijeti mišljenje i savjetovati menadžment kako da dalje postupa? Digitalizacija podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu, promjenu načina djelovanja i organizacije procesa. Ako se to radi bez jasne vizije o svrsi toga i strategije kako će se to iskoristiti, onda je ta investicija beskorisna.

Uspješne kompanije donose optimizam na svakom rabi, pomažu zajednici i potiču ljude da izražavaju svoj potencijal. Svojim energijom i vizijom ohranjuju ideje i potiču poduzetnike. Otvoren je natječaj za EY Poduzetnika godine 2017. Prijavite se ili predložite uspješne poduzetnike do 10. studenoga 2017. godine.

Ključni pokretači digitalne transformacije cjelokupnoga gospodarstva ovise ponajprije o ambicijama i promjenama koje se događaju u pojedinim subjektima u Hrvatskoj, što izaziva lančanu reakciju prilagodbe javnog sustava. Iz perspektive turizma kao područja specijalnosti Horwath HTL-a, dva su ključna pokretača koja izravno utječu na transformaciju gospodarstva – transformacija turističkog sustava i transformacija hotelijera. U transformaciji cjelokupnoga turističkog sustava danas postoji izniman potencijal s turističkim zajednicama kao glavnim nositeljima odgovornosti, no, nažalost, one uglavnom i dalje pasivno pristupaju problemu, odupiru se promjeni te pojedine aktivnosti provode bez jasna sustava planiranja, tj. ‘ad hoc’, pri čemu vrlo često takva rješenja postanu sama sebi svrhom.

Osim toga, nisu svjesne što transformacija zapravo znači i propuštaju se prilagoditi ključni interni elementi, što je nužno za potpunu prilagodbu, prije svega tema organizacije rada, kompetencija i slično. Svakako je važno da poduzetnici razumiju da takav pothvat nije jednostavan. Prije početka moraju potpuno razumjeti poslovne procese organizacije i prepoznati ne samo one koji se mogu digitalizirati nego i one čija će im digitalizacija donijeti najviše koristi. Istodobno je nužno znati mogućnosti suvremene tehnologije, ali i preduvjeta za njezinu primjenu. Pritom nije riječ samo o hardveru nego i o digitalnom kapacitetu i zrelosti organizacije za upotrebu nove tehnologije. Napokon, takva transformacija, iako se znatno oslanja na tehnologiju, počiva na radu ljudi koje treba uključiti u planiranje, razvoj i uvođenje upotrebljene metodologije kao što je ‘design thinking’ kako bi se otklonio glavni rizik – da ga oni koji se rješenjem trebaju koristiti ne prihvate, bilo da je riječ o rješenju za interne procese ili onome koje služi za komunikaciju s kupcima.