Krešimir Kučko

Članovi privremenih uprava pozorno prate priopćenja sa zatvorenih sjednica Vlade na kojima se donose kadrovske odluke. Tko nije smijenjen tog četvrtka, dobio je produžetak ‘mandata’ do sljedeće sjednice. Tvrtka je pak dobila novi tjedan hladnog pogona.

U ovih godinu dana vlada Andreja Plenkovića predložila je odnosno imenovala uprave u punome mandatu u samo 17 od 47 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa. Kako nam odgovaraju iz Ministarstva državne imovine, u još 15 javnih poduzeća aktualne su privremene uprave, a natječaj za njihov redoviti izbor uskoro će se raspisati. U ostalima mandati traži još neko vrijeme i dok ne isteknu, uprave se neće mijenjati jer bi to državu stajalo velikih izdataka zbog otpremnina.

– Ne možemo i nećemo prekidati ugovore o radu koji su na snazi jer bi to moglo ugroziti i poslovanje nekih poduzeća – objašnjavaju nam u Ministarstvu državne imovine i dodaju da razloga za zabrinutost ipak nema.

U poduzećima koja su tek na redu za kadroviranje slijedi se stroga i precizno definirana procedura koju propisuje Zakon o trgovačkim društvima. Najprije se raspisuje natječaj pa komisije, koje se razlikuju od poduzeća do poduzeća i sektora, ispituju članove. No to je sve radi dojma. Zadnju riječ ionako ima, prijazne naš izvor, Vlada, odnosno premijer Plenković.

– Naravno da poštujemo Vladine preporuke kad je riječ o strateškim poduzećima, ponajviše zato da poslije izbjegnemo disonantne tonove između uprave i Vlade oko najavljenje privatizacije i raspodjele dobiti – rekao je naš izvor.

Upravo je zato zasad najdramatičnije stanje u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Službeno, mandat je predsjedniku Uprave Perici Jukiću istekao još lanjskoga lipnja, a natječaj za novu upravu odavno je raspisan, pristigle su prijave pregledane, kandidati pozvani na razgovor u resorno ministarstvo još u kolovozu, ali odluke o tome tko će zasjesti na čelo te tvrtke još nema. Važno je da se stvorio dojam da se bira između nekoliko ‘stručnih kadrova’ iako se oko imena HEP-ovih čelnika trguje kao na nekom istočnjačkom bazaru. U tijeku su nepoštedni politički pregovori između HDZ-a i HNS-a, s tim da najveća stranka u državi ima dvije različite struje od kojih svaka gura svoje ljude na čelno mjesto najizdašnijega javnog bankomata. A u takvim okolnostima treba očekivati neočekivano. Pa i to da je Vlada 28. rujna člana Uprave HEP-a Tomislava Rosandića imenovala predsjednikom Uprave HAC-a. HEP tako sad vodi i krnja uprava.

– HEP trenutačno funkcionira po inerciji, bez ikakva sistemskog promišljanja. Sve su veće investicije na čekanju, funkcioniraju jedino redovito održavanje i uvoz struje jer domaći izvori više ne mogu zadovoljiti naše potrebe – tvrdi Liderov izvor iz kompanije, dodajući da potkraj godine istječe kolektivni ugovor i da predstavnici radnika nemaju ni s kime pregovarati o novome. HDZ želi svim silama steći kontrolu nad HEP-om, i tu je iznjedreno i najviše prijedloga za novog predsjednika Uprave. Najizgledniji je bio Nikola Rukavina, HDZ-ovac iz Gospića koji je zasad direktor HEP-a Proizvodnje; on za Lider uopće nije htio komentirati cijeli taj slučaj. Iživčiran je pomalo cijelom situacijom, kaže nam, ali ne odaje ništa više. Kako i ne bi bio kad je kao novi izgledni kandidat, i to dva mjeseca poslije natječaja, isplivalo još jedno ime, ono Marka Ćosića, sina generala Krešimira Ćosića i bivšega generalnog direktora Proenergya čiji je ‘jedini’ krimen što je HEP od njega kupovao struju, pa je moguće da je u sukobu interesa. Navodno su ‘vojne’ struje u HDZ-u jake, stoga se nitko ne bi pretjerano začudio da Ćosić na kraju i preuzme HEP. Kad je ta tvrtka u pitanju, ne miruje ni HNS. I on želi zadržati kontrolu nad HEP-om i ne želi se tek tako pomiriti samo s jednim ili dva člana Uprave. Uz to, čelnim mjestom u HEP-u donekle bi zaokružio svoju energetsku priču jer njegov kadar kontrolira Janaf (Dragan Kovačević, koji nije ni blizu smjene jer je dobar prijatelj Gorana Marića) i Podzemno skladište plina (Krešimir Malec), i to još od vremena vlade Zorana Milanovića. No HDZ svojemu koaličkom partneru ne želi olako prepustiti HEP-ovo uzde, to više što HDZ vodi i Ministarstvo energetike.

Ali sve je na stolu i sve je moguće, a rasplet ovisi i o raspletanju slučaja Agrokor. Odrekne li se ipak premijer svog ministra financija Zdravka Marića zbog Agrokora, njegovu poziciju mogao bi preuzeti, ako je vjerovati kuloarima. Tomislav Ćorić. Onda će fotelja ministra energetike biti slobodna, zato su i druge kombinacije u igri. Rasplet se ne nazire pa će HEP i njegova stara, krvna uprava dalje egzistirati u limbu od četvrtka do četvrtka.

Bit će, usput rečeno, zanimljivo gledati i što će Vlada učiniti nakon što je Rosandić, inače HNS-ovac, dobio crveni karton od Povjerenstva za sukob interesa za mjesto HAC-ova čelnika. Naime, i prije nego što je Skupština te državne tvrtke provela Vladin prijedlog, Rosandić je od Povjerenstva osobno zatražio mišljenje je li u sukobu interesa jer je dosad bio član Uprave HEP-a, na što je Povjerenstvo zaključilo da on ipak ne može preuzeti tu funkciju. Sad se čeka novo rješenje iz Vlade, što će također do daljnje paralizirati HAC.

Iako je Vlada imenovala nove čelnike HŽ-a Infrastruktura i HŽ-a Putničkog prometa, zapelo je sa HŽ-om Cargo. Vlada jest imenovala Željka Pokrovca za šefa Carga u svibnju na najdulji rok od šest mjeseci, ali i on i cijeli sustav očekivali su da se samo zadovolji forma i da će i trajno imenovanje proći glatko. Ali nije. Naime, sindikalna scena unutar samo željezničkog sustava nije s oduševljenjem dočekala i prihvatila toga bivšeg predsjednika Uprave TŽV-a Gredelj pa je počela haranga. Anonimna i neanonimna pisma upućena su premijeru i ministru prometa Olegu Butkoviću s optužbama da Pokrovac nije stručan, da je u tih nekoliko mjeseci na čelu poduzeća strmoglavo ionako loše rezultate, da obnavlja lokomotive mimo zakonskih procedura i slično. Sve to pokolebalo je premijera Plenkovića da potpiše Pokrovčevo bjaniko-imenovanje. Zatražio je od ‘nadležnih službi’ da ispitaju cijeli slučaj te da vide ima li vatre ondje gdje se nazire dim. U međuvremenu HŽ Cargo doslovno pliva na rubu stečaja.

Još je jedno poduzeće djelomično paralizirano zbog Vladina odugovlačenja s imenovanjima – Hrvatske šume. Kako kaže Željko Kalauz, predsjednik Hrvatskoga sindikata šumarstva, Vlada je još u veljači na rok od najviše šest mjeseci imenovala Krunoslava Jakupčića predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma, a u međuvremenu je raspisan i natječaj na koji se, među ostalima, javio i sâm Jakupčić očekujući da će i Vlada vrlo brzo formalizirati njegovo trajno imenovanje. Zašto Vlada s tim poduzećem oklijeva, nije jasno ni Kalauzu, koji navodi da se uskoro moraju početi donositi odgovorne poslovne odluke o raspodjeli drvnih sirovina, posebice hrasta, povećanju cijena tog resursa te prodaji i zakupu šuma, a uskoro im istječe i kolektivni ugovor. – Zato i pratimo Vladina priopćenja svakog četvrtka – iskren je Kalauz.

Priopćenja sa zatvorenog dijela Vlade prate i u Croatia Airlinesu, koji trenutačno nema upravu. Kučku se mandat čak tri puta produljivao za šest mjeseci, ali nedavno je prelomio i podnio neopoziv ostavku. Natječaj je završen ljetos, no, doznajemo, nijedan od tri kandidata o kojima se u javnosti spekuliralo, a među kojima je bio i Kučko, nije zadovoljio sve uvjete. Kučko i dalje, do isteka otkaznog roka, uredno dolazi na posao, ali ne provodi nikakvu poslovnu politiku, samo održava hladni pogon. Ne imenuje li Vlada uskoro novog čelnika, Agencija za civilno zrakoplovstvo mogla bi čak uskratiti dozvolu za letenje našemu nacionalnom operatoru jer nema odgovornog menadžera, odnosno predsjednika Uprave, tako da je stanje u Buzinu jako dramatično.

Cijelu situaciju budno prate i u Sindikatu Croatia Airlinesa, kaže Tomislav Rajković, jer je početkom rujna istekao kolektivni ugovor, a jedini razlog zbog kojega su sindikati odustali od štrajka usred sezone bilo je obećanje da će se ubrzo sjesti za stol. Nove industrijske akcije u tom poduzeću stoga su itekako moguće ako se Vlada ne trgne i ne imenuje Upravu s kojom će započeti pregovarati, upozorava Rajković koji je nedavno preuzeo središnjicu URSH-a.

Inače, u HDZ-u se pravljaju da je za paralizu u kadroviranju javnim poduzećima kriva vlada Zorana Milanovića koja je na kraju mandata (listopad 2015.) donijela uredbu kojom se uprave tih poduzeća biraju na natječajima ili preko specijaliziranih agencija. Od agencija se vrlo brzo odustalo, a ni natječaji se nisu pokazali brzim i djelotvornim rješenjem. Naime, nema čak ni dovoljno podobnih ljudi koji bi stvorili privid da su donekle stručni. Čini se da su čak i ti stranački, a stručni kadrovi napustili Hrvatsku. A ako takvi emigriraju, onda smo, rječnikom Ive Sanadera, zaista ‘u banani’.