STUDENTSKA ZARADA Kraj godine pokazat će jesu li studenti i posrednici zaradili više

Od ove godine podignuta je neoporeziva zarada studenata na 60.600 kuna, ali i omogućeno korištenje osnovnog osobnog odbitka tijekom godine na primicima od drugog dohotka. Svi ostali primatelji drugog dohotka za neiskorišteni osobni odbitak moraju čekati istek porezne godine i godišnji obračun poreza na dohodak.

Novim propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju od 1. siječnja 2017. uvedene su promjene u načinu oporezivanja zarade studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika. Studenti mogu raditi na ugovor o djelu preko ovlaštenih posrednika, a ovlašteni posrednici određeni su Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Pravilnik je iz 1996., donesen je kao podzakonski dokument Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i njime su taksativno nabrojeni studentski centri koji su ovlašteni posredovati u sklapanju ugovora o djelu između poslodavca (naručitelja posla) i redovitog studenta. Na popisu je trinaest studentskih centara u svim većim hrvatskim gradovima, od Zagreba do Dubrovnika.

Posrednici u zapošljavanju izdaju studentu formular za zaključenje ugovora s poslodavcem, poslodavac ga nakon završetka posla ovjerava i u njega upisuje iznos studentove zarade. Poslodavac je dužan popuniti obrazac ugovora i ovjeriti ga u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu student dostavi formular ugovora.

Ovjereni ugovor vjerodostojna je isprava na temelju koje posrednik izdaje račun poslodavcu i tereti ga za studentovu zaradu, za doprinose za osiguranje studenta od posljedica nesreće na radu i profesionalne bolesti te za posredničku naknadu. Obvezni doprinosi nisu dio studentova primitka, propisani su kao obveza posrednika, a posrednik ih naplaćuje od poslodavca.

Plaćaju se dva posebna doprinosa za studenta kao osobu osiguranu u posebnim okolnostima: pet posto za mirovinsko osiguranje i 0,5 posto za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Posrednička naknada ne može biti veća od 12 posto studentske zarade i naplaćuje se samo od poslodavca. Posrednik (studentski centar) isplaćuje zaradu studentu. Od 1. siječnja 2017. ta zarada ne podliježe plaćanju poreza na dohodak do godišnjeg iznosa od 60.600 kuna, s tim da se ta neoporeziva svota sastoji od dva dijela: od neoporezivoga godišnjeg iznosa od 15.000 kuna i godišnjeg osnovnog osobnog odbitka od 45.600 kuna kojim se student koristi automatski, bez prethodno prijavljene porezne kartice.

Dakle, studentima je omogućeno korištenje osobnog odbitka na studentskoj zaradi bez prijavljivanja porezne kartice koja je, inače, preduvjet umanjenja porezne osnove tijekom poreznog razdoblja. Uz to, studentima je omogućeno korištenje osnovnog osobnog odbitka tijekom godine na primicima od drugog dohotka, a svi ostali primatelji drugog dohotka za neiskorišteni osobni odbitak moraju čekati istek porezne godine i godišnji obračun poreza na dohodak da bi tek u ljeto sljedeće godine ostvarili povrat preplaćenog poreza.

Do 2016. neoporezivi je iznos studentske zarade bio 50.000 kuna na godinu, a razlika iznad tog iznosa oporezivala se kao drugi dohotak, s time da je student mogao u godišnjoj poreznoj prijavi ostvariti pravo na osobni odbitak. Od 2017. neoporezivi iznos povećan je na 60.600 kuna, ali u to je uključeno 45.600 kuna godišnjeg osobnog odbitka. Naprimjer, ako student u 2017. ostvari primitak od 27.200 kuna, smatra se da je u tom iznosu primio 15.000 kuna neoporezivog primitka i iskoristio 12.200 kuna prava na godišnji osnovni osobni dobitak.

Ostvari li student zaradu veću od 60.600 kuna, razlika se smatra drugim dohotkom i podliježe plaćanju predujma poreza na dohodak prema stopi od 24 posto i možebitnom prirezu. Student koji tijekom porezne godine ostvaruje primitke od dvaju ili više posrednika dužan je prije isplate isplatitelju predati vjerodostojne isprave o primicima ostvarenima kod drugog ili drugih isplatitelja. Ako je riječ o prvoj isplati u godini, isplatitelju dostavlja vlastoručno potpisani izjavu u kojoj navodi da do tada nije kod drugih isplatitelja ostvario nikakav primitak. Tako posrednici mogu pratiti isplate i pravilno utvrditi treba li na dijelu studentove zarade ustegnuti porez na dohodak i prirez. Inače, posrednici su i prema Pravilniku o posredovanju dužni voditi očevidnik o članovima redovitim studentima za koje obavljaju poslove posredovanja, o poslodavcima za koje posreduju i o obavljenom posredovanju, te o visini zarade svakog studenta.

Neoporezivi iznosi zarade mogu se studentima plaćati na njihove tekuće ili žiroračune, a oporezivi iznosi zarade moraju se doznačiti na studentov žiroračun. Za studenta koji preko ovlaštenih posrednika tijekom porezne godine ostvari primitak veći od 15.000 kuna, roditelj ili druga osoba nema pravo na uvećanje osobnog odbitka kao poreznu olakšicu. Ako je roditelj ili drugi porezni obveznik za studenta tijekom godine iskorištio osobni odbitak (npr. pri isplati plaće), a iz podataka o godišnjem ostvarenom primitku studenta proizlazi da na to nije imao pravo, porezno tijelo u posebnom će postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak roditelju odnosno drugome poreznom obvezniku koji je za studenta iskoristio umanjenje porezne osnove utvrditi godišnju obvezu poreza na dohodak.