Zapadna su tržišta zasićena – poduzetnici, razmišljajte i o Istoku!

Naši poduzetnici koji se žele širiti u razmatranje trebaju uzeti gospodarstva i u ostalim dijelovima svijeta i ciljati tržišta u nastajanju, s većom perspektivom rasta, jer tada postoji i veći potencijal za zauzimanje konkurentske prednosti.

Koje sve kriterije poduzetnik mora zadovoljiti da bi se okrunio titulom EY Poduzetnik godine? Na što se posebno obraća pozornost? Uvijek volim istaknuti da se titula EY Poduzetnik godine dodjeljuje osobni, a ne kompaniji. Tim programom tražimo kompletu osobu koja može biti dobar primjer drugima, osobito mladima, pokazatelj da se trud isplati i da se u Hrvatskoj može uspjeti. S obzirom na to da je riječ o globalnom programu, postoje globalni kriteriji ocjenjivanja, koji uključuju: poduzetnički duh, inovativnost, osobni integritet, financijsku uspješnost, strateško usmjerenje te nacionalni i regionalni doseg. Treba napomenuti i da nagradu dodjeljuje potpuno neovisan žiri u kojem nema predstavnika tvrtke EY.

Dobitnik hrvatskog izdanja Poduzetnika godine sudjeluje i na svjetskoj dodjeli te nagrade u Monte Carlu. Kakva je to prilika za networking i novi biznis? Svi nacionalni pobjednici svake godine okupljaju na izboru EY Svjetskog poduzetnika godine, koji se već tradicionalno održava u Monaku. Osim dodjele nagrada, u pet dana prepunih događaja održavaju se interesantne panel-rasprave na kojima sudjeluju najveća imena iz područja poduzetništva, ali i svijeta medija, sporta te drugih društvenih grana. Kao govornici na zadnjem svjetskom izboru, gdje je Hrvatsku predstavljao Marko Pipunić, sudjelovali su Mark Cuban, serijski poduzetnik, investitor i vlasnik košarkaške NBA momčadi Dallas Mavericks; William P. Lauder, izvršni predsjednik Estée Lauder Companiesa; Vishal Sikka, izvršni direktor Infosysa; Oscaram nagrađena glumica Kate Winslet i mnogi drugi. Okupljanje najboljih poduzetnika na jednom mjestu prilika je za predstavljanje vlastita poslovanja na svjetskoj pozornici, razmjenu ideja te ostvarivanje novih kontakata i suradnje. Voljeli bismo da naši predstavnici u Monaku dobiju uvid o poduzetničkom putu svojih kolega i samim time elan i poticaj za osvajanje ne samo tržišta u regiji, već Europe i svijeta.

Na čelu ste jedne od najvećih konzultantskih kuća u Hrvatskoj i vjerujem da itekako znate u kojem smjeru ide naše gospodarstvo, je li tako? U kojem? Naša baza klijenata ima više od četiri stotine domaćih i internacionalnih tvrtki iz raznovrsnih industrija, uključujući banke, osiguravatelje, tržište robe široke potrošnje i nekretnina te mnoge druge. Imamo uvid u njihovo poslovanje te mogu reći da je nakon više godina stagnacije primjetan rast poslovanja te očekujem da će se taj pozitivan trend nastaviti.

Koji su najveći problemi s kojima se poduzetnici suočavaju? I što im savjetujete, kako da ih riješite? Najveći izazovi današnjice uključuju digitalnu transformaciju, internacionalizaciju te nasljeđivanje poslovanja tj. prijenos vlasništva na članove obitelji ili ustupanje tvrtke menadžmentu. U Hrvatskoj tome možemo nadodati i spor gospodarski rast te neefikasnost pravosuđa. S obzirom na navedeno, poduzetnicima bih savjetovao zapošljavanje eksperata koji imaju bogato iskustvo u traženom području. S druge strane, ako nema potrebe da se stručnjak angažira za stalno, može se potražiti pomoć konzultanata. Otvorenost prema educiranim zaposlenicima i strancima, ali i novim tržištima ključ je dugo-ročnog uspjeha. Kod naših poduzetnika primjetna je želja širenja prema Zapadu, gdje je prisutna veća platežna moć, ali moraju biti svjesni da su tržišta tamo visokostrukturirana i zasićena. Stoga u razmatranje trebaju uzeti gospodarstva na Istoku i ostalim dijelovima svijeta te ciljati tržišta u nastajanju, s većom perspektivom rasta, jer tada postoji i veći potencijal za zauzimanje konkurentske prednosti.

S druge strane, koje su prilike? Pogotovo na domaćem tržištu, ali i izvoz sve više jača. Iako sam internacionalizaciju ranije naveo kao jadan od glavnih izazova za poslovanje, ona je ujedno i najveća prilika domaćih poduzetnika. Uspredotočenost samo na hrvatsko tržište nije nešto na čemu se smije zasnivati dugoročna strategija tvrtke. Održivi rast može se ostvariti jedino putem izvoza. U programu EY Poduzetnik godine kod brojnih poduzetnika primijetili smo dozu skromnosti, ali treba naglasiti da u Hrvatskoj postoje uspješne tvrtke i poduzećnici koji se ravnopravno mogu nositi s vanjskom konkurencijom i upravo takvi koji su se orijentirali na izvoz pokazuju najbolje rezultate. Za pravu strategiju izlaska na međunarodna tržišta treba i zaposlit prave ljude, a to su često stranci koji već imaju ‘know how’ i rezultate u sličnim projektima.

Vlada je krenula u poreznu reformu i reformu rezanja nameta poduzetnicima. Kako biste ocijenili te reforme? Je li to dovoljno za bilo kakve promjene? Aktualna porezna reforma pozitivan je korak naprijed i svakako treba nastaviti u tom smjeru. No pred Hrvatskom je još mnogo posla. Imamo najveće porezno opterećenje u Europskoj uniji i priželjkujem nova smanjenja razine poreza i nameta u mandatu ove vlade.

Iako je malo čudno pitanje, ali što biste vi da vam je ‘pet minuta vlasti’? Koja biste tri poteza odmah povukli, a koji bi gotovo trenutačno dali rezultate? Nastavno na prethodno pitanje, prvi potez išao bi u smjeru smanjenja poreznih stopa. Ukinuo bih najveću stopu poreza na dohodak te prema mogućnosti uveo jednu poreznu stopu (flat rate) s ciljem poboljšanja konkurentnosti. Nakon toga optimizirao bih potrošnju na razini države prema tim prihodima. Nadalje, u prioritete bih stavio efikasnost pravosuda i javne uprave uvodenjem ključnih pokazatelja uspjeha, gdje bi najbolji bili dodatno nagrađivani, a oni ispodprosječni adekvatno svojem radu. Trenutačna situacija nije održiva te se mora uvesti red radi dobrobiti svih građana. Na državnoj i lokalnoj razini nužno je implementirati primjeren sustav nagrade rada jer postoji zaista kvalitetan kadar samo mu treba osigurati moderan sustav upravljanja. U hrvatskom uredu EY-a tako ima dosta zaposlenika koji su nam se pridružili baš iz javnog sektora te se u provedbi brojnih projekata ističu svojim znanjem i zalaganjem.

Hrvatska je suočena s iseljavanjem, radne snage sve manje. Istodobno je obrazovni sustav potpuno neprilagođen potrebama gospodarstva. Da ne nabrajamo daljnje probleme, što možemo u spomenutim slučajevima očekivati u idućim godinama? U radu s klijentima primijetili smo da im veliki problem predstavlja to što ne mogu naći adekvatno školovan kadar koji odgovara njihovim potrebama. U Hrvatskoj je nužno unapređenje obrazovnog sustava kako bi mogao podupirati potrebe tržišta rada. Paralelno treba raditi na smanjenju birokracije i stvaranju fleksibilnijeg sustava koji bi omogućio lakše zapošljavanje, a time i zadržavanje ljudi u domaćim tvrtkama. Važno je naglasiti da poslodavci žele i trebaju dobre zaposlenike i da se ne trebamo bojati fleksibilnijeg pristupa. U 740 osnovnih škola diljem Hrvatske upravo počinje edukacija učitelja iz osnova robotike radi uvodenja mikroraćunala u nastavu i povećanja digitalne pismenosti među učenicima. Dio je to privatne inicijative na čelu s poduzetnikom Nenadom Bakićem, inače članom žirija programa EY Poduzetnik godine, u koju se kasnije uključilo i Ministarstvo obrazovanja. Taj projekt treba pohvaliti, isto kao i ponovno pokretanje aktivnosti za provedbu kurikularne reforme, ali želio bih naglasiti da se odluke na tom području trebaju donositi znatno brže, a sve kako bi se i rezultati vidjeli što prije.

Brojni analitičari kažu da nam slijedi vrijeme rasta, što i potvrđuju razna predviđanja, ali neki upozoravaju da europska kriza nije prošla nego samo spava. Što vi mislite? Zbog svega ranije navedenog, skloniji sam pretpostavci da će se aktualni rast nastaviti te pozivam sve poduzetnike da se priključe programu EY Poduzetnik godine 2017. i podijele s nama i širom javnosti svoje inspirativne životne i poslovne priče. Naša dosadašnja iskustva i mjerljivi podaci – sudionici dosadašnjih izdanja programa sveukupno bilježe 12,8 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju 15.000 ljudi – pokazuju da se u Hrvatskoj može uspjeti!