Detašman

Izslani radnici uglavnom već primaju plaću u skladu s propisima države u kojoj rade. Dodatni trošak mogao bi nastati tek bude li se mirovinsko i socijalno osiguranje plaćalo u inozemstvu. No veći je problem kompliciran postupak.

Možda će se njezina primjena čekati još čak četiri godine, ali europska direktiva o tzv. upućenim radnicima, odnosno detaširanim zaposlenicima koji su prema određenoj svrsi i konkretnom poslu smješteni u inozemstvu, ne bi trebala bitno poskupiti troškove naših tvrtki koje poslove traže u europskoj tuđini. Izgledno je, međutim, da će zakomplicirati privremeno inozemno poslovanje i to zbog složenijeg obračuna primitaka zaposlenika privremeno izaslanih na rad u zemlje EU. No poskupljenja rada teško da će biti toliko da treba biti veće bojazni od gubitka konkurentnosti, jer u pravilu riječ je o primicima koje poslodavci svojim radnicima ionako već isplaćuju u tim situacijama.

Liderovi sugovornici iz domaćega građevinskog sektora, koji ima gotovo polovinu od svih 39 tisuća izaslanih hrvatskih radnika u EU, navode da su ionako već uskladeni sa zakonodavstvom država u kojima posluju. U Dalekovodu, primjerice, od ukupnog broja radnika kompanije, čak 47% ih radi u inozemstvu, a najviše u Norveškoj, Finskoj, Švedskoj i Sloveniji. Naša kompanija poštuje sve lokalne zakone vezane uz isplate, radne uvjete, zaštitu na radu i sve ostale kriterije. Prijedlogom promjene direktive o izaslanim radnicima, oni bi trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad, što Dalekovod već poštuje, ali ako se dogode dodatne promjene, poput obveznog plaćanja mirovinskog i socijalnog u zemlji izaslanja, mogle bi se povećati cijene izvođenja projekata, nakon čega dodatno do izražaja dolazi sposobnost i stručnost radnika te kvaliteta – rekao nam je Ivan Jurković iz Dalekovoda. Gotovo jednaku poruku dobili smo i iz Tehnike, čiji nam je predsjednik Uprave Zlatko Sirovec kratko naglasio da ta tvrtka neće imati nikakvih problema dogode li se najavljene promjene. Interesantno je da su nam i neki srednji izvođači i podizvođači rekli isto. Unatoč tome što veliki i srednji ‘građevinci’ ne strahuju od nove direktive, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorko Vidović smatra da postoji realna opasnost od snažnijeg trenda odlaska u inozemstvo u potrazi za poslom.

Ako se neizmijenjeno prihvati što je Vijeće EU predložilo, izgledi naših tvrtki u inozemstvu bit će prilično oslabljeni, a to znači da će se tih 30 tisuća ljudi koji rade izaslani zaposlit u inozemstvu. Što se tiče mobilnih radnika u cestovnom prijevozu, možemo samo pretpostaviti koliki bi broj vozača bio direktno pogođen da se prijedlog prihvati neizmijenjen, jer se predviđa primjena lokalnih propisa ako si samo šest sati na teritoriju druge članice. Iz perspektive radnika i građana, ta je direktiva dobra vijest, ali je loša za hrvatsko gospodarstvo, jer ćemo ostati bez ljudi, a naše tvrtke neće biti konkurentne u članicama EU – istaknuo je Vidović. Promjena će gotovo sigurno biti, ali sreća je da još ima vremena da se utječe na europski proces izrade propisa.

U slučaju izmjena europske direktive o upućenim radnicima, Vijeće EU i Europski parlament dospjeli su u nesuglasicu o predloženim pravilima, pa sad slijedi trijalog – usuglašavanje Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU. Čak i da se to brzo dovrši, članice će imati tri godine za transpoziciju direktive u vlastiti pravni okvir i još jednu godinu do početka primjene.

Vijeće EU dobilo je jasan signal iz Parlamenta da rokove za privremeno izaslanje radnike mora produljiti, jer je to u interesu mnogih članica i vjerujem da će to biti i prihvaćeno. Mislim da je i prilično sigurno da će se dogovoriti da promet ostane izvan dosega ove izmjene, ali nisam sigurna u ublažavanja remuneracije – isplate svih zakonom propisanih primitaka zaposleniku, u skladu sa zakonodavstvom zemlje domaćina. U vezi s time i Parlament i Vijeće imaju vrlo slična stajališta. Problem s remuneracijom možda nije toliko u naknadama, koliko u kompliciranosti, iako je istina da će poslodavcima iz manje razvijenih članica biti teže – rekla nam je europska zastupnica Ivana Maletić.

Sadašnji propisi određuju da je poslodavac upućenom radniku dužan isplatiti minimalnu satnicu i prekovremen rad. Predloženom promjenom isplata bi morala obuhvatiti i sve druge primitke koje omogućavaju lokalni propisi zemlje domaćina, od dodatnog honorara za rad vikendom ili noću, božićnice, naknade za prijevoz i sličnog. Budući da se tretman takvih dodatnih primitaka regulira različito od članice do članice, EK je pokušao komplikacije riješiti obvezom izrade posebnog europskog portala na kojem će sve članice objaviti sve obveze vezane uz primitke zaposlenih. Europski parlament na tu temu dodatno predlaže da poslodavac ne smije biti odgovoran ako pojedina članica ne objavi sve potrebne podatke o tome koje je primitke obvezno isplatiti zaposlenom.

Prijedlog Vijeća EU podrazumijeva skraćenje rokova privremenog rada s dosadašnja 24 mjeseca na 12 mjeseci plus šest mjeseci dodatno, potom primjenu predložene direktive u prijevoznicih djelatnostima do izrade posebnog propisa, primjenu kolektivnih prava iz primjenjivih granskih kolektivnih ugovora te kompletnu remuneraciju. S druge strane, Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta također je prošlog tjedna raspravljao toj inicijativi Europske komisije te je pripremio zakonodavnu rezoluciju s 38 amandmana. Među važnijim amandmanima su zadržavanje dosadašnjeg 24-mjesečnog ograničenja privremenog detaširanog rada uz mogućnost produženja u slučaju razumnog zahtjeva te odgoda primjene predložene direktive na prijevoznicih djelatnosti ako nova prijevoznicka direktiva ne bude donesena u međuvremenu.

Usuglašavanje europskih institucija može potrajati kratko, ali može trajati i mjesecima i godinama. Ako izostane dogovor, regulativa o upućenim radnicima neće se promijeniti. No u ovom slučaju to nije za očekivati jer postoji jaka politička volja na strani izvršnih tijela zemalja članica i Europske komisije.