Platforma je oblik organiziranja poslovanja. Platforme postoje već tisućama godina i obuhvaćaju sve – od tržnice u selu, preko šoping-centra do kreditne kartice. To su sve sustavi za obavljanje posla koji ne posjeduju zapravo nijedan proizvod koji prodaju. Zato volim napraviti razliku između uobičajenoga nabavnog lanca – u kojemu, recimo, uzgojim žito, prodam ga mlinaru, on ga preradi u brašno i proda pekaru, a pekar onda proda kruh potrošaču – i platforme. To je vrijednosni lanac u kojemu svaka stranka mora preuzeti posjedovanje proizvoda i prodati ga dalje uz nekakav profit. Platforma nema ta obilježja, ona samo pita tko želi kupiti brašno i nudi zainteresiranima da dođu na glavni trg i kupe ga. Tisućama godina to nije bio posebno zanimljiv posao, ali to se promijenilo prije nekoliko godina kad su internet i nekoliko povezanih tehnologija konvergirali. Odjednom ste umjesto jednoga malog šoping-centra dobili golemu stvar vrijednu milijarde dolara koja pokriva cijeli svijet uz malen trošak i može se replicirati s lakoćom. Usporedate samo najpoznatije brendove otprije deset godina i danas. Nekoć su to bili Coca-Cola ili Ford, danas su na vrhu platforme poput Googlea, Facebooka i Amazona. Potrošači nisu svjesni da je riječ o platformama, za njih je Google jednostavno brend, ali investitori zato jesu. Potrošač ne vidi neku razliku između New York Timesa ili Googlea kad ih konzumira, a ona je velika. New York Times mora plaćati novinare i razne troškove koje Google nema, njegovi fiksni troškovi nisu toliko veliki. Zato je platforma toliko zanimljiva investitorima, ima mnogo prednosti i gotovo nijedan nedostatak.
Tako je, s tim da se mora napomenuti da vlasnik platforme mora to pravo zaslužiti. I Bing je platforma, ali nije pretjerano uspješan. Postoji i rasprava koliko je mjesto prvoga na tržištu u tom smislu ključno. Prema toj logici moraš biti prvi da bi posjedovao taj prostor, no treba se sjetiti da je Friendster bio prvi društveni medij, a danas ga se nitko ne sjeća. To vrijedi i za kasniji Myspace, kojega se ljudi sjećaju, ali kao propalog projekta. Facebook neće propasti jer je prilično inovativna tvrtka. O tome često govorim na predavanjima, kako platforma može ostati relevantna.
<p-Mislite li vi da je disruptivan? Ili da je samo dispečerska služba?
Ja mislim da kralj mora izgubiti glavu da bi se nešto moglo nazvati revolucionom, a ovdje je bilo mnogo izgubljenih glava. Nekoć su se dozvole za taksiranje u New Yorku prodavale za milijune, danas su gotovo bezvrijedne. To znači da je kralj svakako izgubio glavu, ali vaše je pitanje vrlo zanimljivo, i to na dvije razine: prvo, zašto tržište vrednuje kompaniju koja još nije na burzi 50 milijardi dolara i, drugo, kako je postigla toliko tržišni udio u samo nekoliko godina. Nije upitno da se to zaista dogodilo, to nije pompa, ali na pitanje zašto mnogo je odgovora. Potrošač je konačno mjerilo, a on dobiva čist automobil koji dođe po njega bilo kamo, dostupan je uvijek, neovisno o količini taksija u gradu, i njemu je to jednostavno bolje od klasičnog taksija.