Potpredsjednik EIB-a upozorava da nakon Brexit-a neće biti dovoljno nepovratnih sredstava za kohezijsku politiku i ulaganja iz strukturnih fondova. Načelno je stajalište da treba pojačati financijske instrumente kako bi se to kompenziralo.
-
Pametne gradove vidimo kao dobar način promicanja inovacija, uvođenja novih tehnologija i općenito spajanja boljeg života građana s poticanjem novih tehnologija i pokretanja novih tvrtki, startupova, čime se otvaraju i radna mjesta. Iz tog razloga ‘guramo’ projekte, ne samo u Hrvatskoj, usmjerene na lokalnu zajednicu u kojima bi EIB mogao dati financijsku i tehničku potporu. Oni mogu biti usmjereni na promet, poput autonomnih automobila, energiju, kao što su pametne mreže, upravljanje vodom i otpadom itd.
-
Postoji rupa u financiranju europskog proračuna nakon 2020., djelomično zbog izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva, djelomično zato što neke neto uplatiteljice ne mogu pridonijeti koliko su mogle u prošlosti. Ta je rupa procijenjena na nekih 20 milijardi eura, što znači da neće biti dovoljno nepovratnih sredstava za kohezijsku politiku i ulaganja iz strukturnih fondova. Načelno je stajalište da treba pojačati financijske instrumente kako bi se kompenzirao taj gubitak sredstava.
-
Primjerice, sada imate sustav u kojem financiranje iz europskih sredstava iznosi 85 posto, a preostalih 15 dolazi od članica. Taj će se omjer vjerojatno promijeniti i bit će manje nepovratnih sredstava, a više sufinanciranja ili će biti područja u kojima nepovratna sredstva uopće više neće biti dostupna, odnosno povećat će se uporaba instrumenata koje treba otplatiti. Dakle, ona područja u kojima postoji generiranje prihoda uglavnom će biti pokrivena financijskim instrumentima i pitanje je sada kako identificirati ta područja, kao i prilike za ‘blending’, gdje se neke troškove može pokriti nepovratnim sredstvima, a druge financijskim instrumentima.
Osim što je odlučio Bjelovar učiniti ‘tax free’ gradom za ulagače, njegov gradonačelnik Dario Hrebak ima još jedan veliki cilj koji želi ostvariti u svojem mandatu. Njegova je zamisao da bi Bjelovar mogao postati, kako to naziva, ‘geotermalna baterija Hrvatske’. Nadamo se da će iduće godine s proizvodnjom početi najveća geotermalna elektrana u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi, koju u Velikoj Cigleni gradi turski MB Holding. Već imamo dvije male bioenergane na poljoprivredni kompost, treću uskoro treba pustiti u pogon, a počela je gradnja i četvrte. Kad bi se sve to ujedinilo za potrebe Bjelovara, zadovoljavalo bi više od 50 posto potreba grada za električnom energijom – obrazlaže Hrebak.
Projekt gradnje Kupara, čija se vrijednost procjenjuje na 100 milijuna eura, tri mjeseca čeka odgovor nadležnih ministarstava. Naime, nakon što se ljetos saznao da je Ritz Carlton, prestižni hotelski brend koji je trebao upravljati smještajnim kapacitetima i u partnerstvu s tvrtkom Avenue ulaganja raditi na konceptu turističkog kompleksa, ‘ispao iz igre’, pronađen je novi partner, čije ime još nije poznato jer nije potpisan ugovor. Novi partner značit će još ekskluzivniju ponudu i još bolje sadržaje u Kuparima. No prije potpisivanja ugovora državna tijela trebaju potvrditi novi koncept koji smo im poslali prije gotovo tri mjeseca te smo do sada dobili pismenu podršku lokalne uprave, a i neformalnu odgovornih ministarstava. Očekujemo vrlo brzo službenu potporu. Potpisat ćemo pismo namjere u tjednima koji dolaze, a pregovori o detaljima ugovora sigurno će potrajati nekoliko kvarta – rekao je Ivan Paladina, predsjednik Uprave IGH-a i direktor Avenue ulaganja. Za arhitektonsko rješenje Kupara odabrana je tvrtka 3LHD, koja je radila na luksuznim objektima Maistre u Rovinju. Ove godine trebao je još biti donesen urbanistički plan i započeti faza rušenja postojećih objekata.
