Home / Financije / Naša dva robota koja mijenja 16 radnica isplatit ćemo za dvije godine

Naša dva robota koja mijenja 16 radnica isplatit ćemo za dvije godine

Kanaan je lani krenuo u investicije velike za tvrtku u kojoj je zaposleno stotinjak ljudi. Lani u jesen investirao je pet milijuna kuna, da bi to ove godine ‘podebljao’ za još 25 milijuna kuna, ukupno 30 milijuna kuna za godinu dana. Kako stvari stoje, nije to sve jer tu tvrtku već sljedeće godine očekuju investicije slične vrijednosti i, kako kaže njezin vlasnik i direktor Zvonko Popović, upravo je sad vrijeme za investicije kada ima novca u fondovima EU i kada su krediti povoljni. Doduše, da bi se dobile povoljne kamate od banaka, potrebno je da i tvrtka nešto znači na tržištu i da dobro posluje.

Većinu prodaje Kanaan je do sada ostvarivao proizvodnjom privatnih robnih marki velikih trgovačkih lanaca iz Hrvatske i inozemstva, ali zadnjim se investicijama to drastično mijenja jer iskoračuje u premium segmente koji će, kako nam je rekao Popović, biti cjenovno i kvalitetom konkurentni i u Hrvatskoj i na tržištu EU, kojem se ta tvrtka najvećim dijelom svoga plasmana okreće. Kanaan je Popović osnovao 1990. u Donjem Miholjcu s ciljem proizvodnje prehrambenih proizvoda, a 2005. započeta je gradnja nove tvornice u Industrijskoj zoni Janjevci u Donjem Miholjcu, gdje i danas posluje. Zbog širenja proizvodnje prije četiri godine uložio je deset milijuna kuna u gradnju novog skladišta krumpira kapaciteta osam tisuća tona. Najnovijom investicijom proširit će taj kapacitet.

Gledajući unazad četiri godine Kanaan je ukupno investirao 50 milijuna kuna, a s investicijama koje slijede dogodine ta bi se vrijednost mogla popeti i do 70 milijuna, možda i više.

  • U zadnjih godinu dana uložili ste 30 milijuna kuna. U što? – U opremu za povećanje i proširenje proizvodnje te u proširenje skladišta, za što smo se prijavili na natječaj za mjeru 4.2. Fonda za ruralni razvoj. Težište je na novim premium proizvodima koje smo izbacili ovih dana, a neki su proizvodi već na tržištu. Većina opreme dolazi ovaj i sljedeći tjedan. Najveća stavka je linija za proizvodnju Hand cooked čipsa vrijedna deset milijuna kuna. Instalirali smo i liniju s pet strojeva za proizvodnju Pop corn čipsa, našeg novog proizvoda, a treća je linija za prženje orašastih proizvoda kapaciteta jedne tone na sat. Kapacitet Hand cooked čipsa je 300 kilograma na sat, a Pop corna 80 kilograma na sat.

  • A ostala ulaganja? – U završnom dijelu pakiranja uveli smo robotizaciju slaganja vrećica u kutije. Za početak smo kupili dva robota, od kojih svaki pakira 200 vrećica u minuti, te još tri stroja za formiranje kutija, stroj za zatvaranje kutija i jako mnogo priručne opreme. Kupili smo najbolju opremu na svijetu.

Sada treba investirati koristeći se fondovima EU i niskim kamatama. Usprkos kreditu Kanaan će biti malo zadužena tvrtka. Kako rastemo, kamata je niža, što je i normalno jer je rizik za banke manji. Investirat ćemo i iduće godine otprilike u istom iznosu kao ove tako da ćemo u kratkom razdoblju dignuti tvrtku na sasvim drugu razinu opremu na svijetu. Veći dio tog novca bio je namijenjen za opremu, a uložili smo i u proširenje skladišta krumpira za 1500 četvornih metara jer nismo imali dovoljno skladišnog prostora za sirovine za čips.

  • Koji su vam izvori financiranja? – Od ovih 30 milijuna kuna ulaganja 20 posto su naša sredstva, ostalo je komercijalni kredit s povoljnom kamatom. Dio će biti sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja s 50 posto, a drugi vezano uz ulaganja u skladište prema Zakonu o poticanju ulaganja s 35 posto. Sada treba investirati koristeći se tim fondovima.

  • Je li se promijenila ponuda bankara prema vama otkako ste počeli poslovati? – Usprkos kreditu Kanaan će biti malo zadužena tvrtka. Kako rastemo, kamata je niža, što je i normalno jer je rizik za banke manji. Investirat ćemo i iduće godine otprilike u istom iznosu kao ove godine tako da ćemo u kratkom razdoblju dignuti tvrtku na sasvim drugu razinu. Već s ovom smo opremom na znatno višoj razini od konkurencije. Proizvodimo deset tegljača na dan u četiri smjene. Imamo još neke programe o kojima sad ne bih htio govoriti i, nadam se, ako se ne isprazne fondovi EU, idemo u te investicije.

  • Hoćete li potražiti nova tržišta za nove proizvode? – Ovom smo se investicijom željeli odmaknuti od percepcije da smo proizvođač robnih marki i želimo proizvoditi premium proizvode visoke dodane vrijednosti. Planiramo izaći na zapadnoeuropsko tržište, gdje ćemo biti konkurentni. Ušli smo u proizvodnju Hand cooked čipsa, a već iduće godine krećemo u proizvodnju čipsa od povrća kakav na našem tržištu postoji, ali su mu cijene iznimno visoke.

  • Koliko ćete premiuma izvoziti i na koja tržišta? – U Mađarsku, Sloveniju, a potkraj mjeseca idemo na sajam zdravog snacka u Londonu i pokušat ćemo ga plasirati i na englesko i njemačko tržište. Očekujem da ćemo veliki dio proizvodnje izvesti. Cijena tih proizvoda u Zapadnoj Europi mnogo je viša nego u Hrvatskoj, tako da imamo konkurentan proizvod. Na domaćem tržištu ne očekujemo ništa ozbiljno. Što se tiče orašastih proizvoda, njih ćemo raditi da si popunimo asortiman i da na tržištu zauzmemo dio koji do sada nismo kontrolirali. Kanaan je napravio daleko najbolji čips u regiji. To su ocjene stručnjaka i ponudit ćemo ga po primjerenim cijenama. Bit će upola jeftiniji u trgovinama zdravih proizvoda od premium proizvoda konkurencije.

  • Kako će reagirati konkurencija? – Kanaan ulazi u premium segment, odnosno u zdravi snack, za razliku od konkurencije koja ulazi u robne marke. Očekujemo da ćemo Pop corn čips već idući tjedan početi proizvoditi, a za dva tjedna će biti na tržištu. Taj proizvod neće imati aditive, ulja, soli, začine…

  • Koliki je tržišni udio Kanaana u Hrvatskoj, uključujući i robne marke? – Na prezentaciji koju je naš konkurent iznio potkraj prošle godine, rekli su da je njihov udio iznimno visok, 60 posto. Naveli su podatak da proizvode 4300 tona čipsa, flipsa, kreker, orašastih proizvoda, štapića. Mi smo u Hrvatskoj proizveli lani 5200 tona i u našoj makedonskoj tvrtki proizveli smo 2100 tona i to sve mogu dokumentirati, tako da nije jasno kako im može biti toliko udio na hrvatskom tržištu.

  • Za koga radite robne marke? – Gotovo za sve na domaćem tržištu. Zadržat ćemo proizvodnju robnih marki u istom obujmu.

  • Koliko vam je Agrokor ostao dužan? – Srećom, ništa. Što se tiče Konzuma, imali smo dobru suradnju do prije četiri godine kada je najveći europski proizvođač čipsa ulazio u vlasništvo našeg najvećeg konkurenta u Hrvatskoj. U tom trenutku trebao mu je najveći trgovac. Mi smo izgubili pošao s Konzumom i to se sad pokazalo dobro za nas. Inače bismo i mi ‘zarobili’. Sad opet radimo s njim, ali budući da ne znamo kako će se priča u vezi s Konzumom rasplesti idemo u izvoz. Na stranom tržištu kupci će našu robu sigurno platiti. Žao mi je svih koji su u Konzumovom lancu dobavljača i bojim se da će ih dosta propasti.

  • Znači jedan ste od rijetkih sretnika kojima Agrokor ne duguje, i to igrom slučaja… – Malo ću biti ironičan, ali tko drugom jamu kopa, sam u nju upada. Konkurent nas je izbacio iz Konzuma na jedan vrlo balkanski način, znate ono ‘hajdemo se mi dogovoriti da njega izbacimo, a mi da uđemo’. To su i napravili. Ne radujem se što je konkurent sada u poziciji u kojoj jeste, ali trudimo se raditi na drugačiji način i, što je najvažnije, radimo s drugim lancima u kojima su vrlo korektni menadžeri i zahvaljujući njima otvorila su nam se vrata gotovo u svim trgovačkim centrima. Primjerice, iako smo izgubili u Konzumu, zahvaljujući trgovačkim lancima u Mađarskoj to smo nadoknadili dvostruko većim količinama i k tome nismo dobili kompenzacije kao od Konzuma, nego novac.

  • Kako poslujete s trgovačkim lancima, ima li pritiska za akcije, neplaćanja? Poduzetnici kažu da su neki od njih blaža varijanta Konzuma, odnosno, da su i oni počeli ucjenjivati dobavljače. – Srećom, ozbiljnijih problema nemamo. Ali nekako je to i normalno jer zašto bi vama netko plaćao trideset dan ako netko ne plaća ni tristot. Pa u redu, ako već i plati na vrijeme, tražit će dodatni rabat. Drugo, zašto bi netko dopustio besplatan ulazak u centar ako drugi to naplaćuju. I to vam je ono, kakvo je stanje na tržištu, tako se trgovci ponašaju. Nema tu ništa posebno. No želim reći da sa ‘strancima’, koje često svi proizvaju, imamo jako dobru suradnju. Primjerice s Lidlom, koji je najčešće apostrofiran, imamo sjajno iskustvo. Ono što se dogovorimo, on ispunio i to je bitno. Kod njega je jasan odnos cijene i kvalitete. Daj kvalitetu i dobru cijenu i prolaziš. Putem njega pokušat ćemo otvoriti i neke kanale na stranim tržištima, što je velika stvar.

  • Pokušavate li još preko kojih lanaca izvoziti? – Preko Aldija, odnosno Hofera u Austriji, Penny marketa u Mađarskoj, Spara, Metroa… sve su to kanali koji nam stoje na raspolaganju.

  • Kako će završiti Kanaanova poslovna godina uključujući i makedonsku tvrtku, u kojoj ima polovinu vlasničkog udjela? – Udio u makedonskoj tvrtki prodao sam partneru. Razlog je to što se s premium asortimanom želimo koncentrirati na zapadno tržište. U Makedoniju i dalje plasiramo dio svojih proizvoda preko partnera. Što se tiče poslovanja u Hrvatskoj, količinski ćemo rasti za pet posto u odnosu na prošlu godinu, što znači nešto sporije nego ranije. Razlog je to što smo imali jako mnogo instalacija unutar pogona, selili smo neku opremu na drugu lokaciju i nismo željeli kupce oštetiti na način da obećamo isporuke koje ne možemo ispoštovati.

  • Kako stojite s kadrovima? – Želim istaknuti da su zaposlenici najveća Kanaanova vrijednost. Bez kvalitetnih ljudi ne može se graditi uspjeh. Uvođenjem premium proizvoda i jačanjem brenda Kanaan pojavila se potreba za aktivnijom promocijom te je odnedavno osnovana marketinška služba koja će pratiti Kanaan u njegovu rastu. Dodatno je pojačan prodajni tim, a uskoro nam se s rodiljinog dopusta vraćaju i neke ključne osobe. To je ujedno i prilika da se zahvalim svim svojim radnicima što su u Kanaanu prepoznali svoju budućnost. Oni su ga izgradili i doveli na razinu na kojoj je sada.

  • Jeste li radili projekcije koliko ćete uštedjeti na robotima u odnosu na radnu snagu? – Robot mijenja dvije radnice na pakiranju, dakle za četiri smjene mijenja osam radnica. Vjerujem da će nam se s novcem iz fondova EU investicija u ta dva robota isplatiti za dvije godine, a inače je isplativa za četiri.

  • Otkad ste osnovali tvrtku, niste uspjeli dobiti u zakup ni četvorni metar državnog poljoprivrednog zemljišta. Znate li zašto? – Istina, ali iskreno se nadam da će se situacija promijeniti. Nama ne treba mnogo zemlje. S dodatnih 300 hektara uspjeli bismo zadovoljiti sve svoje potrebe, jer nešto sam zemlje kupio i naslijedio od oca tako da Kanaan i ja osobno imamo 150 hektara. Nedavno nam je u posjetu bio župan Anušić, koji je obećao da će se aktivno pozabaviti tim pitanjem. Riječ je o čovjeku iza kojeg stoje poslovni rezultati, tako da se nadamo da će taj problem u suradnji s gradom uskoro biti riješen.

  • Sad je Zakon o poljoprivrednom zemljištu promijenjen i ponovno o dodjeli zemlje u zakup odlučuju jedinice lokalne samouprave. – Uključili smo se u javnu raspravu, ali nitko nas nije slušao. Zašto je netko propisao da ako je početna cijena hektara 300 kuna, maksimalna može biti dvostruko veća? Čujemo tumačenja da ako netko ponudi tri ili pet puta višu cijenu, da je riječ o špekulantima. Ma dajte, molim vas. Nema transparentnosti niti će je biti jer to odgovara mnogima, iako mislim da dosta može napraviti ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

  • Osuđeni ste na uvoz krumpira. – Ne uvozimo mnogo, deset posto, u Hrvatskoj ga plaćamo 1,20 kuna, iz Francuske 85 lipa. Imamo desetak kooperanata koji proizvode krumpir na 350 hektara. Očekujemo da ćemo dogovoriti kooperaciju i s ekološkim proizvođačima povrća za čips za otkup proizvoda koje oni ne mogu plasirati putem trgovačkih centara.

  • Je li točna tvrdnja drugih proizvođača da u proizvodnji čipsa upotrebljavaju isključivo domaći krumpir? – (smijeh) Nije točna jer su kupovali krumpir gdje sam ga i ja kupovao. Tek su prošle godine imali domaći, a mi se nadamo da ćemo od sljedeće godine također imati isključivo domaći krumpir.

  • Prije tri godine bila je aktualna priča da se Kanaan prodaje Atlanticu. Je li to zauvijek završena priča? – S obzirom na to da sam ostvario što sam zamislio, otvoren sam za razne oblike udruživanja ili suradnje, ali naravno da danas cijena nije ni približno ona o kojoj smo razgovarali tada.

  • Je li bilo još zainteresiranih? – Poslije Atlantica javio se potencijalni kupac s Bliskog istoka, jedan od većih proizvođača snacka. Nedavno smo imali još jedan upit izvana. Neka ponude nerealnu cijenu i prodat ću tvrtku.

  • Koja je to cijena? – Ponuda mora biti nemoralna.