TJEDAN U BROJKAMA

Eto, napokon smo dočekali novu ‘listu srama’, odnosno popis najvećih poreznih dužnika u Hrvatskoj. Zadnja je objavljena prije godinu dana, a u međuvremenu je financieministar Zdravko Marić u novom poreznom zakonu razrijeđio objavljivanje liste dužnika s kvartalnog na godišnji ritam, zbog navodnog smanjenog interesa javnosti. A zapravo je za to postojalo gotovo 190 milijuna razloga. Dugo vi Agrokorovih tvrtki nisu objavljeni u siječnju, a od studenoga 2016. do ‘lex Agrokora’ zamrznuti su na 189,6 milijuna kuna, dok je sad 20 Agrokorovih tvrtki s liste u poreznog preplati od 37 milijuna kuna. Iz triju lista (fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, pravne osobe i građani) složili smo jedinstvenu listu najvećih dužnika. Na njoj su tri građanina i sedam tvrtki. Apsolutni ‘pobjednik’ je Željko Matelić iz Rapca, koji je do kraja listopada uspio nabiti porezni dug od 289 milijuna kuna, od čega najveći dio otpada na dug poreza i prireza na dohodak, koji je ostao iz nekadašnjih neuspešnih poslovnih pokušaja, slično kao i druga dva dužnika iz kategorije građana.

Na listi dužnika je 3157 tvrtki s dugom većim od 300.000 kuna, 6741 fizička osoba koja obavlja djelatnost s dugom većim od 100.000 kuna i 48.975 građana s dugom većim od 15.000 kuna. Među tvrtkama najveće dugove imaju dva trgovca zlatom, 5R i Palić aurum. Tvrtka 5R u talijanskom je vlasništvo i nerijetko je bila proizvana u medijima kao fiktivna u više afera. Oba trgovca zlatom su u stečaju, kao i Ante gradnja, i najveća tvrtka iz vrha top-liste dužnika – Dalmacijavino. Cijela lista dužnih tvrtki prava je lista propasti – čak 378 dužnika je u stečaju, a 21 je već u likvidaciji, pa je upitna mogućnost da se država naplati. No ima i izuzetaka, Palette i logistika iz Zaprešića u međuvremenu su uplatile bar 293 milijuna kuna, pa je porezni dug pao ispod ‘praga sramote’ od 300.000. Ukupan dug 3157 tvrtki s liste iznosi 6,4 milijarde kuna. Nažalost, ti podaci zbog drugačije metodologije nisu usporedivi s listom od prije godinu dana, pa ne znamo je li ‘smanjen interes javnosti’ smanjio ili povećao zaduženost najvećih poreznih dužnika.

Sad napokon znamo da plaća Vladina izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljak iznosi bruto 118.940,70 kuna, znači neto 71.395,52 kune. Iz Agrokora je objašnjeno da je to prosjek primanja članova prijašnje uprave Agrokora te da je u skladu s naputkom Ministarstva gospodarstva i ujedno je najveći iznos koji Ramljak i njegovi zamjenici mogu primati. Malo skromnosti ne bi škodilo. No zato svaka čast Ramljakovu PR-u koji je podatak o plaći vješto plasirao na dan kad se Ivica Todorić pojavio pred londonskim sudom, pa je iznos objavljen na dnu novinskih stranica. I još se ‘saznalo’ da je to gotovo 11.000 manje od Todorićeva bruta. Za četvrtak je najavljen objava plaća Ramljakovih suradnika. Hoće li i njih zasjeniti neki veći događaj?

Istog dana kad je kroz sud prošao Todorić u Londonu je predstavljen novi hrvatski turistički spot. Najatraktivnijim hrvatskim destinacijama šetaju sportaši, glazbenici i glumica. Efektno, s facama poznavatima diljem svijeta. I nikad nismo imali jeftiniji spot – za 700 tisuća kuna, a glumci će honorar od ukupno 500 tisuća kuna darovati u humanitarne svrhe. Pun pogodak, ili bar – umalo, sa zadrškom zbog kredibiliteta. Nadajmo se da stranci ne prate suđenja na kojima svjedoci sramotno mijenjaju iskaze niti da se sjećaju jedne suspenzije zbog dopinga.

Svijet se ovih dana zabavlja Rajsim papirima koje je nabavio i podijelio s više redakcija i objavio Suddeutsche Zeitung. Logičan je to nastavak prošlogodišnjih Panamskih dokumenata o poslovanju s poreznim oazama. Na vidjelo je izašlo da su najveći bogataši čak 10 posto svjetskog BDP-a sakrili u porezne oaze. Takvu uštedu prakticirale su najveće kompanije.