Home / Ostalo / Ulagači otkrivaju toplu vodu

Ulagači otkrivaju toplu vodu

U pustinji Atacami Čileanci su sagradili prvu geotermalnu elektranu na vulkansku paru u Južnoj Americi, koja će u punom pogonu proizvesti oko 340 GWh na godinu za 165.000 čileanskih kućanstava. Geotermalna elektrana Cerro Pabellón smanjiti će otpuštanje ugljičnog dioksida za više od 166.000 tona na godinu, a Čileanci su potvrdili i na tom primjeru koliko se brinu o dobivanju čiste energije. Uostalom, isto kao Meksikanci i Brazilci, s kojima se nalaze među 10 najboljih svjetskih tržišta obnovljive energije. Latinska Amerika ima najčišću energiju na svijetu jer je ulaganje u obnovljive izvore energije u zadnjih 13 godina povećano 11 puta, dvostruko više od stope u ostatku svijeta. Cerro Pabellón nalazi se na 4500 metara nadmorske visine i prva je geotermalna elektrana sagrađena na takvoj visini. Hrvatska ne treba toliko ići nebu pod oblake ne bi li dobila čistu energiju, pa tim više čudi zašto prije nismo pokušali nešto napraviti s našim geotermalnim bogatstvima.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike objašnjavaju da je istraživanje geotermalnih potencijala u Hrvatskoj INA-Naftaplin započeo sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Napravljena je, vele, geotermička regionalizacija područja Hrvatske na temelju vrijednosti temperaturnih gradijenata mjerenih u bušotinama izrađivanim u cilju istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Na taj način izdvojena su tri karakteristična područja: panonski bazen s gradijentom 40 – 50°C/km, Dinaridi s gradijentom 10 – 15°C/km i jadransko podmorje s gradijentom 20 – 25°C/km. No što se tiče iskazivanja interesa za takvu vrstu energije, kao i njezinu prodaju, napominjemo da je riječ o industrijskoj grani čiji se puni potencijali još otkrivaju – odgovaraju u Ministarstvu.

No ne stoji ipak sve na mjestu. Završetak gradnje i početak rada geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara prema najavi investitora očekuje se do ljeta 2018., poručuju u bjelovarskoj gradskoj upravi. Projektirana snaga elektrane je 17 MW, a procijenjena vrijednost oko 220 milijuna kuna, što ne uključuje rudarski dio projekta poput bušotina, navode u Bjelovaru. Uz dobivanje energije iz obnovljivih izvora, ističu u Bjelovaru, povećanje zaposlenosti, prihoda za lokalnu zajednicu od rudarske rente, u drugoj fazi projekta moguća je upotreba tzv. otpadne topline za potrebe grijanja naselja i gospodarskih objekata. Ujedno, riječ je o najvećoj ORC (organski Rankineov ciklus) geotermalnoj elektrani u Europi. Iza projekta stoji hrvatska tvrtka Geoen u vlasništvu turskog MB Holdinga, projektant i isporučitelj ORC sustava je talijanska kompanija Turboden, a glavni izvođač je Đuro Đaković Grupa. Rok završetka gradnje i puštanja u rad odgadao se tijekom ove godine, ali to je, kaže Dragutin Domitrović, glavni menadžer tvrtki Geoen i MB Geothermal, posljedica neuređenosti vlasničkih odnosa u zemljišnim knjigama te kompleksnog i dugotrajnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ishodenja dozvola.

Peter Vesenjak, predstavnik investitora iz švicarskog holdinga CloZEd Loop Energy AG, objašnjava pak da je projekt ‘Napredne geotermalne energane s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae’ u Draškovcu kod Preloga u Međimurskoj županiji sredinom 2017. završio istražnu fazu radova s utvrđivanjem kvalitete i količine geotermalnog izvora u polju Draškovac AATG. Taj je projekt tako, tvrdi Vesenjak, jedini projekt u Hrvatskoj nakon mnogo godina koji je uložio znatna sredstva u istraživanje i izradu savremenih geotermalnih bušotina. Ukuhan investicijski trošak energane iznosi od 564 do 595 milijuna kuna, a prva faza lječilišno-turističkoga kompleksa stoji 225 milijuna kuna. Projekt napredne geotermalne energane u Draškovcu Europska je komisija nagradila 2014. u programu NER300 kao jedan od najinovativnijih projekata u Europskoj uniji i svijetu na području obnovljivih izvora energije, zbrinjavanja ugljičnog dioksida te borbe protiv klimatskih promjena. Njegovu važnost prepoznala je i hrvatska vlada i potkraj 2016. odlukom Ministarstva gospodarstva stavila ga na listu investicijskih projekata od strateške važnosti za državu. Projekt je sada na ulasku u fazu eksploatacije nakon ishodenja prije nekoliko dana rješenja o provjerom glavnog rudarskom projektu za eksploataciju – rekao je Vesenjak.

Ako unutar ove godine budu osigurane sve potrebne dozvole i odluke bez kojih se ne mogu nastaviti infrastrukturni, rudarski i građevinski radovi, prva faza projekta energane može krenuti u poslovanje do kraja drugog tromjesečja iduće godine. Cilj je da ukupan kapacitet energane bude u poslovanju do kraja 2019. Projekt obuhvaća, objašnjava Vesenjak, gradnju inovativne energane za proizvodnju električne i toplinske energije s internalizacijom ugljikovih spojeva priključne snage 18,6 MWe (električni vat) bruto proizvodne snage od čega neto 10 MWe isporučene električne energije u mrežu i 60 MWt (termički vat) instalirane snage toplinske energije u svojem punom kapacitetu.

Riječ je, smatra, o iznimno inovativnom te demonstracijskom i pilot-projektu u svjetskom mjerilu. Ovim Hrvatska dolazi na svjetsku kartu inovativnosti u razvoju obnovljivih i čistih izvora energije iz bogatstava kojima Hrvatska i šire područje obiluju, ali tu do sada nije sagrađena nijedna geotermalna energana. Odmah nakon puštanja u pogon prve faze energane u 2018. godini počet će realizacija projekta lječilišno-vodenog parka ‘Hortus Croatiae – Vrt Hrvatske’. Projekt će inicirati i razvoj napredne poljoprivredne proizvodnje lokalne i zdrave hrane u staklenicima, za što već postoje interesi lokalnih i međunarodnih specijaliziranih investitora. Brendiranjem se može osloniti i na princip makrobiotike i proizvodnje zdrave hrane svjetski poznatog Rudolfa Steinera, čija se rodna kuća i muzej nalaze samo nekoliko stotina metara od energane. Sve će to stvoriti više od 500 novih neposrednih i posrednih radnih mjesta u roku od pet do sedam godina od početka rada energane – procjenjuje Vesenjak.

Prema njemu će se time pokrenuti i razvoj donjeg Međimurja i Hrvatske koji inicira ukupna investicijska ulaganja procijenjena na oko dvije milijarde kuna u sljedećih pet do deset godina. Isto tako, računa Vesenjak, projekt sa svim svojim učincima donosi 2,8 milijardi kuna dodatnih fišalnih i parafiskalnih prihoda u javne blagajne države i lokalnih zajednica u Hrvatskoj u 14 godina. U tom razdoblju, dodaje, poboljšava se i međunarodna trgovinska i energetska bilanca zamjenom uvoza klasičnih energenata svojom čistom energijom u vrijednosti 2,5 milijardi kuna te se smanjuje emisija CO₂ u okolinu u količini 3,171.822 mT. Hrvatska će, nada se Vesenjak, s realizacijom projekta postati dvadeseta zemlja u svijetu koja upotrebljava geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije i prva zemlja u svijetu u kojoj će biti primijenjena najčešća inovativna tehnologija napredne geotermalne energane s internalizacijom ugljikovih spojeva.