AGROKOR

Prihodi agencija za odnose s javnošću (PR) na globalnoj razini porasli su u 2016. za 7,4 posto u odnosu na godinu dana ranije, pokazuju podaci Holmes Reporta, najrelevantnijeg svjetskog medija koji se bavi pitanjima odnosa s javnošću. U njemu su izračunali da je najvećih 250 svjetskih PR agencija ostvarilo ukupan prihod od oko 11 milijardi dolara u 2016., u usporedbi s 10,7 milijardi dolara prethodne godine.

Na deset globalnih PR tvrtki s najvećim lanjskim prihodima otpada 5,1 milijardu dolara ukupnih prihoda, što je porast od 3,3 posto u odnosu na 2015. Prema Holmes Reportu ukupna vrijednost sektora u 2016. iznosila je 15 milijardi dolara, što je za 800 milijuna više nego godinu dana ranije. Tako se nakon razočaravajuće 2015. PR sektor prema svemu sudeći izliječio. Industrija odnosa s javnošću postigla je najbolje rezultate još od 2013. godine.

Riječ je o ohrabrujućim rezultatima u vremenima kada PR industrija još uvijek pokušava definirati svoju ulogu u brzo promjenjivom svijetu marketinga omeđenom složenim komunikacijskim kanalima. Jedan od glavnih razloga za rast PR industrije treba tražiti u porastu prihoda koje su ostvarile manje, nezavisne agencije koje ne pripadaju ni jednom od najvećih konglomerata.

Globalna PR industrija mora pronaći odgovor na tržišne promjene i izazove. Zato se prihvaćaju nove tehnologije i novi modeli rada. Agencije jedino tako mogu (p)ostati relevantne. Na temelju rezultata koje je objavio Holmes Report, manje nezavisne agencije uspješnije su u takvim transformacijama, što nije iznenađenje, budući da su zbog svog ustroja i veličine fleksibilnije, pa mogu i brže odgovoriti na impulse s tržišta. Velike globalne agencije sporije su u usvajanju novog načina rada i novih vještina, ali ipak i one su uspjele preoblikovati svoje poslovanje, što se može vidjeti u vrlo dobrim financijskim rezultatima za 2016.

Banke dobivaju ponude fondova za otkup loših plasmana, ali nisu zadovoljne preniskom cijenom. U međuvremenu su počele prodavati loše plasmane prema kompanijama koje su izravno izložene Agrokoru, a nisu vlasnički povezane. Navodno se transakcije obavljaju na 30 posto vrijednosti kredita.

Banke su počele dobivati ponude za svoje loše plasmane prema Agrokoru. Prema dobro upućenim Liderovim izvorima, ponude za otkup dolaze od raznih fondova, ali one još ne zadovoljavaju apetite bankarskog sektora. Kako nam kaže jedan bankar, nema izričite odluke da se loši krediti prema Agrokoru prodaju, ali ni da se ne prodaju. Sve ovisi, kaže, o trenutku i o visini eventualno pristigle ponude. Podsjetimo, od ukupnog broja pristiglih i prijavljenih tražbina Agrokorovih vjerovnika, a riječ je o ukupnom iznosu od 57,8 milijardi kuna, priznate su tražbine teške 41,2 milijarde kuna. Od toga 18 milijardi kuna čine krediti banaka, a smatra se da se pola od tog iznosa odnosi na domaće kreditore.

S obzirom na to da je ostalo 16,6 milijardi nepriznatih potraživanja, mogu se očekivati i sudski sporovi kojima će se tražiti priznavanje tih dugova. Primjerice, Sberbank drži gotovo pola nepriznatih potraživanja i sudski će pokušati naplatiti svojih osam milijardi kuna (1,1 milijardu eura).

No banke su ipak počele prodavati loše plasmane koje su imale prema kompanijama izravno izloženim Agrokoru koje nisu vlasnički povezane s koncernom. Prema dobro upućenim Liderovim izvorima, Privredna banka Zagreb prodala je takva potraživanja tvrtki za otplatu dugovanja B2 Kapitalu. Nažalost, ni od PBZ-a ni od B2 Kapitala nismo dobili odgovor i pojašnjenje te transakcije. Isto tako, Raiffeisen banka je, prema našim informacijama, u Austriji objavila natječaj kojim je tražila kupce tih plasmana, a koji je zaključen u ponedjeljak.

Iz RBA su nam odgovorili da imaju praksu prodaje dijela loših (k tome i neosiguranih) kredita nebankarskim institucijama: – Prodaja takvoga dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja, nismo u mogućnosti ulaziti – kažu nam iz RBA. Natječaj je navodno objavljen u Austriji.

S aspekta banaka, prodaja loših plasmana dobra je poslovna odluka jer se rješavaju lošeg dijela portfelja, čiste bilancu, oslobađaju rezervacije i nastavljaju život, kaže nam naš izvor. Tvrdi da su u slučaju PBZ-a ti loši plasmani prodani za 30 posto ukupne vrijednosti kredita. Ako su u kupnji loših plasmana sudjelovali i fondovi, možda je kupovao ili će te plasmane kupiti i američki fond Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u svima poznatome roll-up kreditu.

Naglašava da će sigurno biti promjena u strukturi vjerovnika, a tko će na kraju biti nositelj svega, tko će biti najveći vjerovnik (ako se banke budu rješavale izravnih plasmana Agrokoru), to za sada nije moguće ni nagađati. Naglašava da su banke prodale potraživanja prema tvrtkama iz ‘drugog reda’, odnosno dugove kompanija koje su bile izravno naslonjene na Agrokor, kao što su primjerice Unex ili Granolio. Naime, Hrvatska narodna banka ‘vezala’ je sva potraživanja prema Agrokoru kao jednu izloženost, bilo da je riječ o kreditu koji je banka imala prema Agrokoru d.d., ili Ledu i Zvijezdi, bilo da je riječ o plasmanu tvrtki.

Svjesni smo izazova, ali ne čekamo da nas zateknu, nego unaprijed ulažemo u resurse i znanje ljudi kako bismo na te izazove spremno odgovorili. Gledamo optimistično prema 2018. i očekujemo daljnji rast na tržištu.

Agencija Impressum komunikacije ima dug staž u području PR-a, a njezin direktor ističe da se iduće godine nastavlja prilagođavati promjenama koje se već nekoliko godina općenito događaju u komunikacijskoj i medijskoj industriji.

Iako uloga PR-ovca i PR agencije ostaje u biti ista, a to je znati ispričati priču u pravo vrijeme, na pravome mjestu, pravim ljudima, posljednjih godina povećava se broj alata kojima to možemo činiti. Nekada je, pojednostavljeno rečeno, PR-ovac imao na raspolaganju konferenciju za novinare, intervju i objavu za medije, a danas imamo i društvene mreže, sadržajni marketing, videokomunikaciju i Youtube, ‘influencere’, pa i korištenje umjetnom inteligencijom.

Intenzivira se paralelno korištenje ‘payed’, ‘earned’ i ‘owned’ medijima, a katkad se i linija između tih kategorija i ne vidi jasno. No ističe da temelj svega ostaje i dalje, kao i prije deset ili stotinu godina, adekvatna komunikacijska strategija koju se savjetuje klijentu, ali ljudi koji je provode moraju biti stručnjaci za pojedine alate. Prema riječima direktora Studio Conexa, iduća godina bit će sjajna.

U 2018. nastavit ćemo diverzificirati portfelj kako ne bismo ovisili o sezonalnosti pojedinih industrija i prevelikom udjelu pojedinih klijenata u ukupnom prihodu agencije. Osim toga, razvijamo nove modele suradnje kojima nudimo još čvršće povezivanje agencijeske nagrade s rezultatima koje naše kampanje postižu. Na taj način preuzimamo svoj dio odgovornosti za posao koji radimo i povećavamo profitabilnost, ističe, naglašavajući da Studio Conex posljednjih pet godina kontinuirano raste kadrovski i tehnološki.