Home / Mediji i publikacije / Izazov za jezične čistunce

Izazov za jezične čistunce

Emotikoni, naljepnice i još mnogo šarenih sadržaja šire se kroz sve aspekte našeg digitalnog života jer podržavaju složene ljudske komunikacijske potrebe koje su se razvijale tisućama godina. Svidjelo se to profesorima jezika i jezičnim čistuncima ili ne, memovi, emoji, gifovi zalijepili su se jednostavno za svakoga jer komunikaciji dodaju teksturu, zabavu, emociju i dozu ljudskosti. No, kao i svaka komunikacija, i ova moderna ima svoje prednosti, ali je klizak teren na kojem možete pasti.

– Ti oblici komunikacije prije svega su dio pop-kulture i u sebi nose dozu humora, zbog čega se prirodno uklapaju tamo gdje postoji prostor za opušteniju komunikaciju, primjerice u komunikaciji brendova čija su ciljna skupina gennzenniali ili milenijci, a kojima se obraćaju na društvenim mrežama. Ipak postoji odmak kada je u pitanju poslovna komunikacija. To se prije svega odnosi na službenu poslovnu komunikaciju, primjerice elektroničkom poštom, ili na struke s ozbiljnim predznakom poput pravne gdje takva komunikacija gotovo ne postoji – objašnjava Nataša Blagojević, savjetnica za digitalne komunikacije Dialog komunikacija.

No Elizabeta Penić, komunikacijska stručnjakinja agencije Lollipop, kaže da to više nije isključivo generacijski trend: – Živimo u digitalnom vremenu. LOL i OMG uvršteni su u Oxfordov rječnik prije više od pet godina. Emoji, gifovi, memovi su žargonski interpunkcijski znakovi digitalne komunikacije. To su komunikacijski alati. Sadržaj, poruka, ključna misao je u svojoj biti ostala ista. I tu je ključ. A znamo da poslovna komunikacija mora imati mjeru, dignitet, jasan sadržaj, verbalni i vizualni bonton.

Jasno, nova, nadograđena komunikacija može biti vrlo klizak teren, što je dobro naučila kandidatkinja za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država Hillary Clinton kad je na Twiteru pozvala studente da s tri emotikona iskažu što osjećaju o njezinom angažmanu da im se olakša breme studentskih kredita. Pokazali su joj zorno što osjećaju, ali rezultat nije bio onakav kakvom se nadala. Krivim je alatom tražila odgovor na vrlo osjetljivo pitanje. No nije problem samo promašen pokusaj ulizivanja. Martina Gršković, direktorica socijalnih medija agencije 404, kaže da je najveći problem taj što brendovi danas olako upotrebljavaju memove i gifove preuzete s vanjskih otvorenih servisa, koji ionako imaju sivu zonu autorskih prava. Upozoravaju da treba biti jako oprezan i ne ulaziti u sferu kršenja autorskih prava.