Novi sporazum na tržištu od 500 milijuna ljudi izbrisat će 95 posto carina

Na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje u Vijetnamu 11 pacifičkih zemalja dogovorilo se o osnovama budućeg transpacifičkog trgovinskog sporazuma. Amerika je iz sporazuma izašla, a Trumpovo nagovaranje na bilateralne sporazume zasad je bez ozbiljnijeg interesa.

Kako se moglo i pretpostaviti, Amerika je svojim izlaskom iz transpacifičkog trgovinskog dogovora uspjela postići samo vlastitu izolaciju. Preostalih 11 zemalja koje su sudjelovale u izvornom konceptu u režiji prethodnog američkog predsjednika Baracka Obame (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam) dogovorilo se bez Amerike, k tome iskoristivši napravni izlazak SAD-a za izbacivanje niza stavki na kojima je Amerika inzistirala. Prošli tjedan je tako donio dogovor na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje u Vijetnamu o osnovnim elementima budućeg trgovinskog pakta, iz kojeg će biti izbačeni neki elementi izvornog ugovora, ali i sasvim izvjesno unesene neke promjene na kojima sada inzistiraju preostale države neopterećene sudjelovanjem Amerike.

Nova verzija škrtirat će 20 stavki izvornog ugovora, od čega se 11 odnosi na intelektualno vlasništvo, a novi ugovor još treba detaljno utančiti prije nego bude spreman za primjenu. Ugovor je dobio i novo ime u skladu s nešto izmijenjenim sadržajem i sastavom na zahtjev Kanade, koja je naziv iskoristila za individualni PR (odražava progresivne trgovinske tendencije premijera Trudeauxa), pa će se sada zvati Sveobuhvatni i progresivni ugovor o transpacifičkom partnerstvu ili CPTPP. Navikavanje na svijet bez Amerike pokazuje se iznenađujuće lakim, čak i u vrlo raznорodnom društvu kakvo je ovo. Iako se jedna zemlja povukla iz TPP-a 12, sve druge zemlje izrazile su želju za nastavak ovog procesa’, rekao je vijetnamski ministar industrije Tran Tuan Anh.

Kanadski premijer Justin Trudeaux u zadnji je trenutak ugrozio objavu načelnog dogovora traženjem novih izmjena (čak je izazvao i mini incident ne pojavivši se na sastanku lidera, čime je uvrijedio domaće), ali grozničavo pregovaranje ipak je spasilo CPTPP, nakon čega je uslijedila i službena objava. Sjevernog susjeda Amerike posebno brine mogućnost korištenja jeftinim dijelovima iz zemalja poput Vijetnama u proizvodnji automobila koji se prodaju u Sjevernoj Americi. Trenutačna su pravila nešto labavija od važećih u Sjevernoameričkom ugovoru o slobodnoj trgovini (NAFTA), pa su Kanadani oprezni jer su hirom Donald Trumpa prisiljeni na paralelne pregovore s Americom i Meksikom o izmjenama NAFTA-e. Što se CPTPP-a tiče, revidirana bi bila pravila o novim lijekovima, rastezanje intelektualnog vlasništva na 70 godina od smrti autora, prije dogovorena pravila o rješavanju sporova između investitora i država te neka pravila u automobilskom i tekstilnom sektoru. No izgleda kako je želja za demonstriranjem zajedništva usprkos odlukama Donalda Trumpa učinkovit poticaj koji čini dogovor o spornim točkama lakim. ‘Sadržaj je nešto u vezi s čim se svih 11 zemalja slaže’, rekao je japanski ministar gospodarstva Toshimitsu Motegi. ‘Ovo će poslati snažnu poruku Americi i drugim zemljama azijsko-pacifičkog prstena’. Japan je, inače, jedna od najangažiranijih zemalja na realizaciji tog trgovinskog sporazuma.

Prema očekivanjima, na snagu bi stupio 60 dana nakon što najmanje šest potpisnica završi procedure potrebne za prijupanje sporazuma. Kako javlja Financial Times, namjera je lidera zainteresiranih zemalja potpisati ugovor do prošloga sljedeće godine i potom ga implementirati što prije. Dio zemalja koje sudjeluju u CPTPP-u sudjeluje i u pregovorima o još jednom regionalnom trgovinskom bloku pod pokroviteljstvom Kine – Sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu, što znači da se regija premrežava različitim trgovinskim ugovorima, uglavnom mimo Amerike, ali sa sve jačom ulogom Kine. Nije nevažno i da su zemlje poput Južne Koreje i Indonezije, dvije iznimno važne regionalne ekonomije, izrazile želju za pristupanje CPTPP-u u budućnosti. Drugim riječima, ako stvar uspije poletjeti, krug zainteresiranih brzo će se proširiti. Čak i u trenutačnom, smanjenom obujmu, sporazum bi obuhvaćao oko 500 milijuna ljudi i 13 posto ukupnoga globalnog BDP-a (deset bilijuna dolara). I dok timovi uglednih analitičara diljem svijeta pokušavaju dešifrirati koja je Trumpova strategija za Aziju, ima li je uopće i uključuje li ta strategija ili isključuje Kinu, zemlje u regiji i šire dogovaraju se mimo Amerike, a Trumpova dvosmislenost samo ih gura jedne prema drugima (svoje prigovore na nepodnošljive deficite s Amerikom). Predsjednik je kombinirao s neumjerenim veličanjem kineskog predsjednika. CPTPP i bez Kine predstavlja tržište veličine Europske unije, na kojem bi potpisivanjem ugovora nestalo oko 95 posto carina, a paralelni ugovor iza kojeg stoji druga najveća ekonomija svijeta trgovinski bi bio još atraktivniji.

U nijednoj kombinaciji zasad nema Amerike, premda Trump u sebi svojstvenom stilu pokušava redefinirati trgovinske odnose tako da odgovaraju njegovoj zemlji. U tom je smislu posjet regiji iskoristio za ispaljivanje uobičajenih strelica prema zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit, ali je učinak vrlo upitan, a dojam medija i analitičara da Amerika definitivno gubi korak s Kinom kojoj je zahvaljujući Trumpu otvorila dodatan prostor za ubrzano preuzimanje dominacije. Trumpov pokusaj nagovaranja probanih zemalja na bilateralni dogovor, ali uz jasnu listu američkih želja koje se moraju poštovati zasad nije izazvao ozbiljniji interes.

Neimenovani američki lobist bio je bolno iskren FT-u: ‘Mislim da su svi bili samo pristojni prema njemu i uvjerili ga da su prijateljski raspoloženi i da će mu napraviti ustupke. Ali mislim da mu se smiju iza leđa, posebice Kinezi. Ne vjerujem da bilo tko od njih ima namjeru postići sporazum s njim, pogotovo ne pod uvjetima koje on želi.’ Američko tržište je savsirno sigurno još uvijek jedno od najatraktivnijih, ali je sve manje nezaobilazno. Azijska regija obiluje stanovništvom, resursima i ekonomskim rastom, pa se trgovinski dogovori itekako isplate čak i bez dviju najmoćnijih ekonomija na svijetu, a ako se uključi Kina, isto načelo zainteresirana i za CPTPP, nitko neće ni primijetiti da Amerike nema.

Početkom ovog tjedna otvorena je javna rasprava, ali i osnovana stručna skupina u kojoj će sudjelovati stručnjaci, online i drugi mediji te udruge građana, kako bi se stalo na kraj dezinformacijama.

Europska komisija nastavila je svoju borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija, koje se zahvaljujući čudu zvanom društvene mreže šire lakše no ikad. Početkom ovog tjedna otvorena je javna rasprava, ali i osnovana stručna skupina na visokoj razini u kojoj će sudjelovati predstavnici akademskog miljea, internetskih platformi, medija i udruga građana. Oboje će pridonijeti stvaranju sveobuhvatne strategije Europske unije protiv lažnih vijesti koja bi trebala biti predstavljena u prošće. Poziv je upućen građanima, platformama društvenih medija, organizacijama za informiranje (radiotelevizijske kuće, tiskani mediji, novinske agencije, internetski mediji i provjeravatelji činjenica), znanstvenicima i javnim tijelima do sredine veljače, s ciljem stvaranja mjera kojima bi se građanima pružilo učinkovite alate za prepoznavanje po uzanih i provjerenih informacija.

Kako stoji u priopćenju, ‘internetske platforme i druge internetske usluge pružaju ljudima nove načine povezivanja, raspravljanja i prikupljanja informacija, međutim, širenje vijesti kojima se namjerno zavarava čitatelje postaje sve veći problem za funkcioniranje naših demokracija jer utječe na njihovu percepciju stvarnosti’. U svojim doprinosima zainteresirani bi se trebali fokusirati na tri područja: opseg problema (kako građani i dionici doživljavaju lažne vijesti, koliko su svjesni dezinformacija na internetu i koliko vjeruju raznim medijima), procjenu već poduzetih mjera u sprječavanju širenja lažnih vijesti te stajališta o ulogama i odgovornostima relevantnih dionika te moguće buduće mjere za jačanje pristupa građana pouzdanim i provjerenim informacijama i sprječavanje širenja dezinformacija na internetu. Pritom valja napomenuti da se rasprava odnosi samo na lažne vijesti u slučajevima kada sadržaj nije sam po sebi protuzakonit i pokriven postojećim europskim i nacionalnim zakonima.

Istodobno, poziv je otvoren i stručnjacima da se prijave za stručnu skupinu koja će savjetovati Komisiju u tom pitanju, a prijave se primaju do sredine sljedećeg mjeseca. Skupina bi trebala obuhvatiti po nekoliko predstavnika iz svakog područja ekspertize ako je moguće, bilo da je riječ o akademskoj zajednici bilo delegatima civilnog društva. Skupina bi trebala početi raditi u siječnju sljedeće godine te djelovati nekoliko mjeseci.

– Sloboda primanja i prenošenja informacija i pluralizam medija zaštićeni su Poveljom EU o temeljnim pravima. Živimo u doba u kojem nas preplavljuju informacije i dezinformacije. Stoga svojim građanima moramo osigurati alate za prepoznavanje lažnih vijesti, poboljšavanje povjerenja na internetu i upravljanje priljbenim informacijama – rekao je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.