Terapija uspjela oporavak traje

Prijodi agencija za odnose s javnošću (PR) na globalnoj razini porasli su u 2016. za 7,4 posto u odnosu na godinu dana ranije, pokazuju podaci Holmes Reporta, najrelevantnijeg svjetskog medija koji se bavi pitanjima odnosa s javnošću. U njemu su izračunali da je najvećih 250 svjetskih PR agencija ostvarilo ukupan prihod od oko 11 milijardi dolara u 2016., u usporedbi s 10,7 milijardi dolara prethodne godine.

Na deset globalnih PR tvrtki s najvećim lanjskim prihodima otpada 5,1 milijardu dolara ukupnih prihoda, što je porast od 3,3 posto u odnosu na 2015. Prema Holmes Reportu ukupna vrijednost sektora u 2016. iznosila je 15 milijardi dolara, što je za 800 milijuna više nego godinu dana ranije. Tako se nakon razočaravajuće 2015. PR sektor prema svemu sudeći izliječio. Industrija odnosa s javnošću postigla je najbolje rezultate još od 2013. godine.

– Riječ je o ohrabrujućim rezultatima u vremenima kada PR industrija još uvijek pokušava definirati svoju ulogu u brzo promjenjivom svijetu marketinga omeđenom složenim komunikacijskim kanalima – rekao je Paul Holmes, osnivač i predsjednik The Holmes Groupa, koji objavljuje Holmes Report, štivo namijenjeno profesionalcima u PR-u.

Jedan od glavnih razloga za rast PR industrije treba tražiti u porastu prihoda koje su ostvarile manje, nezavisne agencije koje ne pripadaju nijednom od najvećih konglomerata.

– Globalna PR industrija mora pronaći odgovor na tržišne promjene i izazove. Zato se prihvaćaju nove tehnologije i novi modeli rada. Agencije jedino tako mogu (p)ostati relevantne. Na temelju rezultata koje je objavio Holmes Report, manje nezavisne agencije uspješnije su u takvim transformacijama, što nije iznenađenje, budući da su zbog svog ustroja i veličine fleksibilnije, pa mogu i brže odgovoriti na impulse s tržišta. Velike globalne agencije sporije su u usvajanju novog načina rada i novih vještina, ali ipak i one su uspjele preoblikovati svoje poslovanje, što se može vidjeti u vrlo dobrim financijskim rezultatima za 2016. i prvu polovicu 2017.

Banke dobivaju ponude fondova za otkup loših plasmana, ali nisu zadovoljne preniskom cijenom. U međuvremenu su počele prodavati loše plasmane prema kompanijama koje su izravno izložene Agrokoru, a nisu vlasnički povezane. Navodno se transakcije obavljaju na 30 posto vrijednosti kredita.

Banke su počele dobivati ponude za svoje loše plasmane prema Agrokoru. Prema dobro upućenim Liderovim izvorima, ponude za otkup dolaze od raznih fondova, ali one još ne zadovoljavaju apetite bankarskog sektora. Kako nam kaže jedan bankar, nema izričite odluke da se loši krediti prema Agrokoru prodaju, ali ni da se ne prodaju. Sve ovisi, kaže, o trenutku i o visini eventualno pristigle ponude. Podsjetimo, od ukupnog broja pristiglih i prijavljenih tražbina Agrokorovih vjerovnika, a riječ je o ukupnom iznosu od 57,8 milijardi kuna, priznate su tražbine teške 41,2 milijarde kuna. Od toga 18 milijardi kuna čine krediti banaka, a smatra se da se pola od tog iznosa odnosi na domaće kreditore. S obzirom na to da je ostalo 16,6 milijardi nepriznatih potraživanja, mogu se očekivati i sudski sporovi kojima će se tražiti priznavanje tih dugova. Primjerice, Sberbank drži gotovo pola nepriznatih potraživanja i sudski će pokušati naplatiti svojih osam milijardi kuna (1,1 milijardu eura).

No banke su ipak počele prodavati loše plasmane koje su imale prema kompanijama izravno izloženim Agrokoru koje nisu vlasnički povezane s koncernom. Prema dobro upućenim Liderovim izvorima, Privredna banka Zagreb prodala je takva potraživanja tvrtki za otplatu dugovanja B2 Kapitalu. Nažalost, ni od PBZ-a ni od B2 Kapitala nismo dobili odgovor i pojašnjenje te transakcije. Isto tako, Raiffeisen banka je, prema našim informacijama, u Austriji objavila natječaj kojim je tražila kupce tih plasmana, a koji je zaključen u ponedjeljak. Iz RBA su nam odgovorili da imaju praksu prodaje dijela loših (k tome i neosiguranih) kredita nebankarskim institucijama: – Prodaja takvoga dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (NN br. 127/14). U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja, nismo u mogućnosti ulaziti – kažu nam iz RBA. Natječaj je navodno objavljen u Austriji. Kontaktirali smo i Raiffeisen International, i dobili odgovor u riječ identičan onom iz hrvatske podružnice. Podsjetimo, u drugome kvartalu RBA je povećao neto rezervacije za sedam milijuna eura zbog ‘nepodmirivanja financijskih obveza velikoga korporativnoga klijenta’.

S aspekta banaka, prodaja loših plasmana dobra je poslovna odluka jer se rješavaju lošeg dijela portfelja, čiste bilancu, oslobađaju rezervacije i nastavljaju život, kaže nam naš izvor. Tvrdi da su u slučaju PBZ-a ti loši plasmani prodani za 30 posto ukupne vrijednosti kredita.

– Ako su u kupnji loših plasmana sudjelovali i fondovi, možda je kupovao ili će te plasmane kupiti i američki fond Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u svima poznatome roll-up kreditu – napominje naš izvor. Istočno da će sigurno biti promjena u strukturi vjerovnika, a tko će na kraju biti nositelj svega, tko će biti najveći vjerovnik (ako se banke budu rješavale izravnih plasmana Agrokoru), to za sada nije moguće ni nagađati. Naglašava da su banke prodale potraživanja prema tvrtkama iz ‘drugog reda’, odnosno dugove kompanija koje su bile izravno naslonjene na Agrokor, kao što su primjerice Unex ili Granolio (ne tvrdimo da su prodana potraživanja tih kompanija, nego ih uzimamo za primjer, op.a.).

– Naime, Hrvatska narodna banka ‘vezala’ je sva potraživanja prema Agrokoru kao jednu izloženost, bilo da je riječ o kreditu koji je banka imala prema Agrokoru d.d., ili Ledu i Zvijezdi, bilo da je riječ o plasmanu tvrtki.