Premium Renault Novi KOLEOS,ESPACE i TALISMAN

U PRVIH ŠEST MJESeci 2017. broj dana bolovanja povećao se za više od 500.000 u odnosu na prošlu godinu. Približno 95 posto od tog broja pripada bolovanjima na teret poslodavca.

I dalje raste Tako je poražavajući podatak da Hrvatska ima gotovo dvostruko više dana bolovanja po zapošlenom u odnosu na prosjek Europske unije (7,4 dana bolovanja po radniku). Mjerenje u troškovima, na ime naknada za bolovanja koja terete HZZO, na godinu se isplaćuje više od 1,2 milijarde kuna. Poslodavci, prema procjeni, isplaćuju približno dvije milijarde kuna, a to predstavlja samo izravne troškove. Ako toj brojci pribrojimo i neizravne troškove, ukupan iznos koji se isplaćuje za bolovanja prelazi 5,5 milijardi kuna i raste i dalje.

Nedavno objavljeni rezultati za prvi šest mjeseci 2017. godine govore da se broj dana bolovanja povećao za više od 500.000 u odnosu na prošlu godinu, pri čemu približno 95 posto tog broja pripada bolovanjima koja terete poslodavca. Unatoč takvim trendovima, pojedini poslodavci nemaju razvijene ni elementarne mehanizme za upravljanje tim problemom, već u javnosti traže da im taj problem riješi netko drugi.

Iako postoje tri sudionika tog procesa: poslodavci, radnici i javnozdravstveni sustav (država), od kojih svaki nosi svoj dio krivnje, brzi pomak jedino se može napraviti kod poslodavaca. Rješenje problema bolovanja kod kojeg krivnju snose radnici različitim oblicima zloupotrebe zahtijeva promjenu organizacijske kulture odnosno mentaliteta, što je proces od nekoliko desetaka godina. Dio problema koji leži na javnozdravstvenom sustavu mora se rješavati opsežnom zdravstvenom reformom koja je, opet, višegodišnji proces.

Stoga ostaje činjenica da se najbrži pomak može ostvariti kod one strane koja i trpi najviše štete, dakle poslodavca i to uvođenjem nekog od modela upravljanja apsentizmom. Pretpostavka za to je osvijestiti poslodavaca da problem postoji i da ga je moguće riješiti. O tome koliko je niska svijest pojedinih poslodavaca vezano uz upravljanje apsentizmom govori i svojevrsni paradoks u menadžmentu ljudskih resursa, koji kaže da premda se radnici deklarativno proglašavaju strateškim resursom svake tvrtke, prosječan HR menadžer ne zna odgovoriti na jednostavno pitanje: ‘Koliko radnika danas nije na poslu?’ i koliko to tvrtku stoji.

Kako rješavati problem Upravljanje apsentizmom prvi je korak prema suzbijanju nepoželjnih pojava vezanih uz izostanak radnika i započinje upravo kod poslodavaca. Za početak potrebno je utvrditi postojanje problema, odrediti njegov opseg te identificirati glavne uzročnike nastalog stanja. Ponekad je pogled na osnovne indikatore savim dovoljan da poslo-