Sve više komunalaca za manje otpada

Sektor koji je u najvećem dijelu u vlasništvu gradova i općina u proteklom je desetljeću ostvarivao i rast i stagnaciju. No sve više privatnih poduzetnika pronalazi svoje mjesto u toj komunalnoj djelatnosti.

Dugogodišnji rast količina proizvedenoga komunalnog otpada zaustavljen je 2008., nakon čega do 2010. slijedi smanjenje prijavljenih količina, što se može pripisati gospodarskoj krizi. Ukupna količina proizvedenoga komunalnog otpada u 2015. iznosila je 1,65 milijuna tona, odnosno 386 kilograma po stanovniku, a 97 posto čini neopasni otpad. Godišnji financijski izvještaj za 2016. podnijelo je 250 pravnih i fizičkih osoba (obrta). To je 44 posto više poduzetnika u odnosu na prvu promatranu godinu, 2007. Prihod je porastao u još većem postotku, tj. više od 54 posto, s tim da je u tome rastao i prihod od izvoza, i to za 11 puta (s 10 na 118 milijuna kuna) pa danas izvoz čini 5 posto prihoda. Najveći izvoznik u 2016. bila je Laura iz Šenkovca, koja većinu prihoda ostvari od izvoza (96 posto).

Poduzetnici u promatranom razredu djelatnosti pozitivno su poslovali u 2007. i od 2013. do 2016., a od 2008. do 2012. iskazivali su neto gubitak, najveći 2009. – 29 milijuna kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća kod poduzetnika čija je pretežita djelatnost skupljanje neopasnog otpada obračunata je 2016. godine i iznosila je 5005 kuna, što je 2,6 posto manje od hrvatskog prosjeka (5140 kuna). Najmanja prosječna mjesečna neto plaća obračunata je 2007. godine, kada je iznosila 4507 kuna, a u 2016. bila je veća za 11 posto. Najveći ukupni prihod u 2016. godini u djelatnosti (bez Zagrebačkog holdinga koji je klasificiran u drugoj djelatnosti) iskazalo je Komunalno društvo Čistoća iz Rijeke (96 milijuna kuna), a slijede ga Čistoća iz Splita (79 milijuna kuna) i Eko-flor plus iz Orosavlja (77 milijuna kuna).

U 2016. godini, od 250 poduzetnika, njih 149 je u državnom, a 99 u privatnom te dva u mješovitom vlasništvu. Poduzetnici u državnom vlasništvu ostvarili su 80 posto od ukupnog prihoda na razini svih poduzetnika čija je djelatnost skupljanje neopasnog otpada. Ukupno ostvareni prihod iznosio je 2,3 milijarde kuna, od čega se na poduzetnike u državnom vlasništvu odnosilo 1,85 milijardi, a na poduzetnike u privatnom vlasništvu 441,5 milijuna kuna. S druge strane, prihod po zaposlenom kod poduzetnika u državnom vlasništvu iznosio je 230,2 tisuće kuna, a prihod po zaposlenom kod poduzetnika u državnom vlasništvu 479,4 tisuće kuna. Za usporedbu, kod poduzetnika na razini RH ostvaren je prosječan prihod po zaposlenom od 742,1 tisuću kuna. Za svoj rad zaposlenima kod privatnih poduzetnika obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 3930 kuna, dok je zaposlenima u državnom vlasništvu obračunata u iznosu od 5133 kune (30,6 posto više). Lani su poduzetnici u privatnom vlasništvu ostvarili dobit od 17,7 milijuna kuna, dok su poduzetnici u preostala dva oblika vlasništva zabilježili gubitak, u privatnom 7,3 milijuna kuna, a u mješovitom vlasništvu 2,4 milijuna kuna.

250 poduzetnika poslovalo je 2016. u skupljanju neopasnog otpada.

9005 zaposlenih bilo je lani u tvrtkama za skupljanje neopasnog otpada.

2,3 milijarde kuna bio je lani prihod u skupljanju neopasnog otpada.

7,9 milijuna kuna dobiti bilo je lani u sektoru skupljanja otpada.