Što se više sluša o posljedicama prekomjernoga konzumiranja, to novi naraštaji manje piju alkohol. Češće se biraju pića s manjim postotkom alkohola, ali i jaka, no kvalitetna alkoholna pića. Stvoren je zato trend ‘premiumizacije’, posebno u kategorijama viskija, ruma, tekile te džina.
Već pet godina zaredom pada tržište alkohola, na godinu za 0,3 posto, a lani se smanjilo za 1,3 posto. Zvuči nevjerojatno s obzirom na to da se globalno povećala potrošnja koja tradicionalno ide ruku pod ruku s povećanom konzumacijom alkohola. Štoviše, u jeku trenda proizvodnje zanatskog (craft) piva, upravo je najviše pala konzumacija piva i to po prosječnoj stopi od 0,6 posto, ali lani taj pad naglo ubrzao i to na 1,8 posto u odnosu na 2015.
Britanska konzultantska kuća IWSR-a objavila je ove godine analizu koja kaže da je za pad konzumacije piva kriva smanjena potrošnja na nekim od najvećih tržišta: Kini, Rusiji i Brazilu. Ekonomsko rješenje u Rusiji uzrokovalo je i ozbiljan pad konzumacije vode na tamošnjem tržištu i to za 9,3 posto. Rusija je, inače, najveće svjetsko tržište vode, a to piće, nekad daleko najpopularnije među jakim alkoholnim pićima na globalnoj razini, već godinama bilježi pad popularnosti. Jedan od razloga mogao bi biti i to što je Putin prije par godina pojačao promociju vina na tom tržištu, želeći time valjda smanjiti rusku sklonost jakim pićima.
No jaka alkoholna pića su, među raznim kategorijama, jedna od rijetkih koja su lani na globalnoj razini zabilježila rast, i to od skromnih 0,3 posto. Najviše je rasla potrošnja džina (3,7 posto), tekile (5,2 posto) te viskija (1,7 posto).
Džin, kao zamjena za vodu, posljednjih godina sve je popularniji, posebno u Europi. Ukupna potrošnja vina uglavnom je stabilna iako unutar te kategorije raste potrošnja pjenušaca, a pada konzumacija klasičnih vina.
Slično se može primijetiti i na tržištu piva, gdje klasičnim velikim pivovarama dio padajućeg tržišta oduzimaju zanatske pivovare.
