Design Thinking: tajni umak uspješne digitalne transformacije

Danas se tržišni lideri koriste Design Thinkingom da bi istražili kako klijenti i zaposlenici komuniciraju s organizacijom, što su njihove potrebe, motivacije i želje. Otkrivajući ono što ljudi zapravo rade, a ne ono što kažu, organizacije mogu bolje razumjeti vlastite potrebe te ih uskladiti s potrebama digitalnog doba.

Osim što se oslanja na veću primjenu suvremenih tehnologija, digitalna transformacija poslovanja temelji se na promjeni načina razmišljanja, kulture i mentalnog sklopa organizacije. Neki vjeruju da će promjenu mentalnog sklopa postići automatski implementacijom novog IT rješenja te da u tom procesu zaposlenici neće imati drugog izbora nego se prilagoditi tehnologiji. Međutim, upravo je to jedan od razloga zašto četiri od pet digitalnih transformacija poslovanja ne uspiju. Iskustvo pokazuje da samo otprilike 15 posto zaposlenika traži stalnu promjenu i lako se prilagođava, ostalih 85 posto uglavnom ima različitu razinu otpora prema promjenama. Oni promjenu povezuju s neizvjesnošću, propitivanjem vlastite uloge u organizaciji ili pak u promjeni vide izravnu opasnost za gubitak radnog mjesta. Stoga je za uspješnost digitalne transformacije iznimno važno pronaći način kako pripremiti zaposlenike za postupak transformacije i prilagodbe na promjene koje ona donosi. Nerijetko se na početku digitalne transformacije preskoči vrlo važna analiza digitalne spremnosti organizacije koja je potrebna za bolje razumijevanje zaposlenika i njihovih kapaciteta za transformaciju. Često se ignorira činjenica da se ljudski um i ponašanje, a posljedično i korporativna kultura ne mogu brzo prilagoditi planiranim promjenama, novoj organizaciji i procesima inovativnih poslovnih modela. Za to Design Thinking nudi kreativnije alate, metode i drugačiji pristup koji se u praksi posljednjih godina pokazao efikasnim u pronalaženju rješenja za složene poslovne izazove.

Stoga se Design Thinking sve više upotrebljava u poslovanju te se pojavljuje kao glavni sastojak uspješnih digitalnih transformacija poslovanja. Mnoge vodeće organizacije u Hrvatskoj, Europi i svijetu u raznim industrijama i sektorima uspješno primjenjuju Design Thinking ne samo kao pristup pri izradi novih proizvoda ili usluga, strategije i inovacije – već kao ključnu polugu za uspješniju digitalnu transformaciju poslovanja. Danas, suvremeniji tržišni lideri upotrebljavaju Design Thinking kako bi istražili kako klijenti i zaposlenici komuniciraju s organizacijom, koje su njihove potrebe, motivacije i želje. Otkrivajući ono što ljudi zapravo rade, a ne ono što kažu, organizacije mogu bolje razumjeti vlastite potrebe te ih uskladiti s potrebama digitalnog doba. Proces Design Thinkinga pomaže zaposlenicima identificirati stvarne izazove digitalne transformacije za koje možda nisu znali te ih usmjerava prema inovativnim digitalnim i nedigitalnim rješenjima koja tradicionalnim analitičkim pristupom nisu mogli ni zamisliti. Nastavno tome, svaka digitalna transformacija poslovanja zahtijeva suradnju različitih dijelova organizacije kako bi se razvila jaka suradnja i tako identificirali ključni izazovi transformacije te razvila rješenja za njih.

Na kraju, digitalna transformacija poslovanja – uz primjenu Design Thinkinga i/ili nekog drugog alata i pristupa – bit će uspješna samo kada je organizacija dobro pripremljena, kada se koristi adekvatnim alatima i pristupima te osigurava podršku zaposlenicima stvaranjem vještina i znanja potrebnih za digitalno doba. Design Thinking nudi najbolje alate za digitalnu transformaciju i primjerenu promjenu korporativne kulture.