Home / Tvrtke i tržišta / Japanski SoftBank namirisao krvarenje Ubera i dao nemoralno nisku ponudu

Japanski SoftBank namirisao krvarenje Ubera i dao nemoralno nisku ponudu

Premda je niža cijena uobičajena pri kupnji običnih dionica putem natječaja, 30 posto niža pokazuje da SoftBank vidi Uber tek kao zgodnu priliku, a ne kao strateški interes. Činjenica je da Uber vrijedi znatno manje nego što je vrijedio donedavno, neugodni udarci nisu ga štedjeli u posljednje vrijeme.

S jedne strane, dioničari nisu zadovoljni ponuđenom cijenom usprkos nepovoljnom razvoju događaja u posljednje vrijeme (neki su već dali do znanja da žele ponudu koja odražava vrijednost od najmanje 50 milijardi dolara), no s druge strane, upravo gomilanje problema za kontroverznu kompaniju može rezultirati dovoljnim interesom onih koji se možda žele riješiti dioničara (što je inače iznimno teško dok Uber ne izađe na burzu). Ono što je SoftBank ponudio blizu je vrijednosti Ubera prije dvije godine kada je dionica vrijedila oko 40 dolara, a vrijednost kompanije bila 51 milijardu dolara (trenutna ponuda je oko 33 dolara po dionići).

Premda je niža cijena uobičajena pri kupnji običnih dionica putem natječaja, 30 posto niža predstavlja plafon tipičnih diskonta u ovakvim situacijama i pokazuje da SoftBank ovo vidi ponajprije kao zgodnu priliku, ne i strateški važan interes. No, sve ovisi o kontekstu, tako i procjena vrijednosti Ubera. Ona možda jest manja u odnosu na bolje razdoblje i percipiranu vrijednost u očima dioničara i javnosti, ali i dalje čini Uber drugom najvrijednijom privatno financiranom kompanijom na svijetu, nakon kineskoga Didija u koji je SoftBank također uložio.

Uber je od samih početaka suočen sa žestokim protivljenjem lokalnih tak-sista i interesnih udruženja, ali i nacionalnih vlada i lokalnih vlasti. To je nekako postalo dio poslovanja, no u relativno je kratkom razdoblju primio nekoliko neugodnih udaraca, poput zabrane rada u Londonu, vala sudskih tužbi, Kalanickova napada na odlasku, istrage o zavaravanju regulatora, optužbe Googleove tvrtke Waymo za kradu intelektualnoga vlasništva i otkrića o prikrivanju go-lema hakerskog napada prošle godine. Lošim vijestima i negativnom PR-u jednostavno nema kraja, ova je godina bila izrazito loša za Uber, a kap koja je prelila času je brzo gubljenje udjela na najvećem, matičnom tržištu od Lyfta. Posebno je snažno odjeknuo posljednji skandal s prikrivanjem hakerskog napada u kojem su ukradeni podaci 57 milijuna korisnika aplikacije i 600 tisuća vozaca, za što je kompanija dvojici hakera isplatila sto tisuća dolara kako bi incident ostao tajna.

SoftBank je i tekako svjestan nezahvalne situacije i potrebe za svježim novcem (oko deset milijardi dolara za provedbu planiranih promjena, do čega je posebno stalo novom šefu Dari Khosrowshahiju) pa je pregovorima pristupio tvrdo i bez previše volje za kompromisom. To je dovelo do niza odgođa u realizaciji investicije, ali i međusobnih sukoba članova Uberova odbora. SoftBanku ova investicija nije presudna jer uz udjel u Didiju ima udio u indijskoj Oli i singapurskom Grabu (nije ograničen na Singapur, pokriva puno veći broj azijskih tržišta).

Zainteresirani smo za Uber, ali konačni dogovor ovisit će o cijeni na natječaju i minimalnom postotku SoftBankova udjela – bio je jasan direktor Rajeev Misra. Uspjeh bi omogućio promjene u upravljačkoj koncepciji, uključujući smjene utjecaja osnivača i povećanje broja članova odbora sa 11 na 17. Od tih novih mjesta konzorcij bi pripala dva, a preostala četiri išla bi neovisnim direktorima.

Sasvim je jasno da SoftBank vidi dobru priliku u kojoj bi za relativno nisku cijenu mogao doći do dionica koje bi nakon očekivanoga inicijalnog izlaska na burzu vrijedile znatno više. O IPO-u Ubera nagada se već dugo, a prema posljednjim informacijama koje je plasirao novi šef, do uvrštavanja bi moglo doći 2019., što nekim dioničarima može predstavljati predugi rok za naplatu svojega ulaganja, ali ne i SoftBanku koji može čekati. Ponuđena cijena, iako u uobičajenim gabaritima, jasno pokazuje da Uber vrijedi puno manje nego što je vrijedio donedavno, odnosno da su se tamni oblaci nadvili nad kompanijom. Ne toliko tamni da bi investitori digli ruke i pobjegli glavom bez obzira, ali dovoljno da pobude nepovjerenje i nervozu kod onih nestpljivijih.

Interes konzorcija pokazuje kako vjera u temeljni potencijal Ubera nije dovedena u pitanje te da se niz nepoželjnih razvoja događaja i dalje smatra privremenim zapinjanjem, ne i znakom raspadanja. Jednako tako, smjena na vrhu i promjene u upravljačkoj strukturi u smjeru smjena utjecaja osnivača očito su mnogima solidno jamstvo da će skandali ubuduće biti svedeni na prihvatljivu mjeru. SoftBank se pod vodstvom japanskoga milijardera Masayoshija Sona razmahao ulaganjima i napustio zonu komfora u kojoj se kompanija dugo nalazila, sisanjem novca u cijeli niz tehnoloških kompanija u različitim područjima, od čipova preko e-trgovine do robotike. Koliko god bio prepoznatljiv, Uber je samo još jedna SoftBankova oklada ‘hedžirana’ istovjetnim ulaganjima u konkurenciju.