Otkrice iz našeg dvorišta

Domaći online trgovci dobivaju nove konkurente iz cijele Europske unije. Koliko god je vijest o ukidanju digitalnih granica dobra za potrošače, prilično je izgledno da će hrvatske online trgovce baciti u probleme. Imat će veći trošak bez obzira brane li se od strane konkurencije ili osvajaju nova tržišta.

U prodaji robe najviše se blokiraju električni kućanski aparati, a najmanje knjige. U prodaji usluga najviše se blokiraju online rezervacije ulaznica za događaje, a najmanje turističke usluge.

Nova pravila neće vam garantirati dostavu robe na kućnu adresu, ali ćete si barem sami moći organizirati dostavu s neke lokacije na koju web-shop inače dostavlja. Koliko god je vijest o ukidanju digitalnih granica dobra za potrošače, prilično je izgledno da će hrvatske online trgovce baciti u probleme. U svakom slučaju za vratom će imati veću konkurenciju. Specijalizirane trgovine u Hrvatskoj poznate su po bezobrazno visokim maržama i Hrvati su, znajući da će robu morati čekati po nekoliko tjedana i platiti je tripot skuplje nego u drugim zemljama, praktički bili prisiljeni od njih kupovati jer nisu imali izbora.

Danas smo stali na kraj neopravdanoj diskriminaciji u online šopingu. To je izvrsna vijest za potrošače. S novim pravilima Europskih komisija zadužen za globalnu strategiju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta i bivši minister Estonije. Naime, Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija donijeli su dugoočekivani politički dogovor kojim će se svim kupcima unutar EU omogućiti ravnopravan pristup svim proizvodima i uslugama koji se nude online, a to je samo dio stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta.

U stručnim krugovima kruži priča da se gorljivi zagovornik ukidanja geoblokiranja Ansip toliko žudio bavi tim pitanjem zbog svoje supruge. Naime, priča kaže da je njegova supruga velika zaljubljenica turskih sapunica i kad su se Ansipi preselili u Bruxelles, nije mogla naručiti verziju serije s estonskim prijevodom, što ju je ljutilo i na supruga je napravila pritisak.

Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce, koja okuplja online trgovce u Hrvatskoj, istaknuo je da odluka EK može stvoriti probleme trgovcima iz perspektive različite porezne regulative, regulacije cijene, prilagodbe stranim zakonima, većih troškova logistike, organizacije servisa u stranim zemljama, dodatnih troškova prijevoza tekstova, većih troškova marketinga i sl. Prema podacima njegove udruge, u Hrvatskoj trenutačno 35 posto online trgovaca svoju robu i usluge plašira na inozemna tržišta, a još 36 posto ih to isto planira u budućnosti. No nije poznato jesu li to tržišta regije ili EU i koji to hrvatski trgovci najviše putem interneta posluju prekogranično.

Neke od njih prvi put su čule za pojam geoblokiranja, većina smatra da ih se to uopće ne tiče, a neke da im se zbog toga otvaraju nove prilike. Damir Hodić, vlasnik web-trgovine Woof iz Varaždina koja putem interneta prodaje odjeću, kaže da se za njegov web-shop neće mnogo toga promijeniti. – Za sada radimo samo u Sloveniji, ali planiramo se širiti dalje na zapad. Dobra bi bilo širenje na Balkanu, ali za sada nije moguće predvidjeti troškove dostave zbog carinske barijere.

Balkan je slično govorno područje pa nije potrebno prevoditi web-stranicu, što je preporuka već za Sloveniju. Ona može biti na engleskom jeziku za sve zemlje, ali to nije to. Stručnjaci preporučuju da je najkvalitetniji pristup kupcu na njegovom materijalnom jeziku i to pokazuju rezultati prodaje. Osim toga, Googleovi oglasi stoje znatno više u stranim zemljama ako jezik nije prilagođen zemlji. Trebat će nam podrška za višjezičnost na stranici i svakako usluge prevođenja, što nije mali izdatak, pogotovo jer se na dnevnoj bazi uistinu novi proizvodi pa treba istodobno prevoditi opis artikla – objašnjava Hodić.

Njegova tvrtka ugovorila je suradnju sa slovenskom kurirskom službom, koja joj je omogućila iste uvjete kao u Hrvatskoj. – Pošaljemo jedan skupni paket koji sadržava primjerice 20-ak malih kartona koji su već spremni za isporuku i na taj način internacionalno plaćamo samo jedan veći paket. Snalazimo se jer svaka dostavna kuća ima znatno veće troškove za inozemne pošiljke, što smatramo da nije logično. Granica nema, a svejedno je jeftinije slati u Dubrovnik nego dva kilometara dalje od nas u Sloveniju. Kada dobijemo ponudu jedne dostavne kuće koja djeluje na području EU i ima jednu jedinstvenu cijenu, tada ćemo početi širiti poslovanje – zaključuje Hodić.

Hrvatski web-shopovi koji su produžena ruka globalnih tvrtki uglavnom će nastaviti primati narudžbe samo s hrvatskog tržišta, a narudžbe s drugih tržišta preusmjeravat će se na globalne sajtove. Ivan Bošnjak, direktor marketinga Zeptera, ističe da Zepter ima globalnu platformu web-shopa zadnje dvije godine. – Isporuka je bila omogućena u većim dio svijeta, međutim, lokalno smo otvorili prevedenu i zakonima adaptiranu stranicu. Tako da strani kupci završavaju na globalnom dućanu, čije je središte IT odjela u Poljskoj, otkud se poslovanje širi u ostale zemlje – objašnjava Bošnjak.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete Balkans, pozdravlja ukinjanje geoblokiranja te smatra da Emmezeta od toga može imati samo koristi jer će jednostavnije komunicirati s kupcima na drugim tržištima. – Emmezeta još nema direktnu web-prodaju na inozemnim tržištima, ali pri kraju smo realizacije prvog webshopa na stranom tržištu. No naši planovi odnose se većinom na zemlje izvan EU – objašnjava Školnik.

Hrvatske tvrtke u ovom trenutku su vidno bezbrižne, ali možda će ih na razmišljanje potaknuti primjeri europskih interesnih skupina koje su se digle na noge kad se pojavio Prijedlog uredbe o ukinjanju geoblokiranja. Prije godinu dana europska Udruga eCommerce EMOTA poslala je EK neke primjere koji pokazuju da nije svako blokiranje bez utemeljenog razloga. Webshop prodaje dodatke prehrani, a nema sredstava za prilagodbu proizvoda različitim nacionalnim legislativama. Tako, recimo, dopuštena razina A vitamina u sportskim napticama nije ista u Nizozemskoj i Danskoj. Web-shop će, da ne bude u prekršaju, geoblokirati danske potrošače i prodavati samo na onim tržištima na kojima je to dopušteno.

Nadalje, web-shop iz Italije donese poslovnu odluku širenja na francusko tržište. Bit će to velika investicija u optimizaciju francuske tražilice, prijevod na francuski jezik, u kreiranje marketinške kampanje, prilagodbu dokumentacije francuskom tržištu itd. Za još bolji probitak kreirat će specijalnu ponudu samo za francusko tržište. No kako bi to realizirao mora upotrijebiti IP geolokacije ciljano za francusko tržište. E ne može. Još jedan primjer koji je itekako relevantan. Webshop u Grčkoj prodaje elektroničke uređaje. U slučaju problema s uređajem, kompanija ima servisni centar u Ateni. Web-shop tu robu želi prodavati u Rumunjskoj, ali ondje nema servis, pa će Rumunji uređaj morati slati u Atenu na popravak o trošku trgovca, koji će odlučiti da mu rumunjsko tržište nije komercijalno isplativo. Ne želi primati narudžbe s rumunjskog tržišta. Ne može ni to.

Još niz primjera pokazuje da će jedna diskriminacija biti zamijenjena drugom i ne čudi što su na adresu EK stizali prijedlozi i upozorenja. No, budući da uredba još nije javno dostupna, teško je u ovom trenutku znati koliko je tih primjedbi na kraju usvojeno. Globalna vrijednost europske online trgovine procjenjuje se na 230 milijardi eura i europski čelnici vjeruju da će ukinjanje geoblokiranja ubrzati rast tog tržišta. Međutim, bez obzira na euforiju, preko noći se ništa neće promijeniti ni za potrošače ni za tvrtke. Uredbu tek treba usvojiti Vijeće EU, zatim Parlament, a tek tada je zemlje članice trebaju primijeniti u nacionalnom zakonodavstvu iako je uredba najviši zakonodavni akt sekundarnog EU-zakonodavstva i kao takva direktno primjenjiva na sve države članice.

Kako bi Europska unija doista postala jedinstveno digitalno tržište, na čemu se intenzivno radi, ‘geoblokiranje’ bilo je samo jedan segment strategije. U planu je definiranje cijena prekogranične dostave. To će tek izazvati kaos.