Željko Goja

HSTEC je osnovao s još dvojicom inženjera, Mladenom Šarlijom i Franom Marasovićem, u jednom od pogona bivšeg SAS-a, poprilično srušenom u ratu. Ondje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. U lipnju se Goja povukao s mjesta predsjednika Uprave na mjesto predsjednika Nadzornog odbora, a vođenje tvrtke prepustio je Šarliju. Dioničari su, osim njih dvojice, Marasović i Miodrag Kulaš.

S novom halom osjetno su prošireni kapaciteti. U HSTEC-u očekuju povećanje prihoda i izvoza za više od 30 posto računajući od početka građenja hale (2015.) pa do kraja 2019.

Ukupna vrijednost investicije u novu halu iznosila je 14,7 milijuna kuna, sufinancirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 35 posto, a ostatak je financiran vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a.

Među parfemima poznatih svjetskih brendova na policama popularne zagrebačke drogerije ovih su blagdana svoje mjesto pronašli i mirisi iz nekih drugih galaksija. Parfemi filmskih serijala ‘Ratova zvijezda’ i ‘Zvijezdani staza’ valjda su stvoreni za one koji bi božićno drveće, umjesto svjetlucavim žaruljama, radije osvjetlili fazerom ili svjetlosnom sabljom. Odličan je to dar za bolju polovicu ako ste naumili da miriše kao princeza Leia. Loša, međutim, ako kupite začin Jabbe the Hutta, debelog masnoga divovskog i nezaboravnog svemirskog crva. Možete samo zamisliti kako to miriše, a pretpostavku ne morate temeljiti na imaginaciji redatelja Georgesa Lucasa. NASA nam je već pokazala snimke svojih astronauta koji peru kosu i zube kapljicom vode u tijesnim svemirskim plovilima. Možete zamisliti koliko često onda Chewbacca pere svoju ‘kosu’ ili koliko često Han Solo uspije oprati vlastite gaće.

Kad smo već kod gaća, pletenog štitnika za muške sablje i pripadajuće privjeske, inspirirane običajima Skandinavaca, a možda i stanovnika Dinarida da se tako štite od hladnoće, dostupne su i u, pogađate, vunenoj varijanti memorabilija ‘Ratova zvijezda’. Sve mir je jedno vrlo hladno mjesto. O ukusima se ne raspravlja, pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu da je franšiza ‘Ratova zvijezda’ samo prošle godine prodala oko 20 milijardi dolara vrijedne drangulije. U svijetu kolekcionara nema predanijih potrošača od zaljubljenika u ‘Starwarse’, a taj trend nastavlja se iz generacije u generaciju. Dobro, možda niste tip osobe koja bi po kući hodala u papučama ala Chewbacca, ali možda baš imate sreće pa je vašoj partnerici ili partneru seksepilno to dlakavo meketavo stvorenje. Za konzervativce zaštitna za iPhone Darth Vader toliko je dobra da će je poželjeti čak i prosječni poznateli te beskrajno kreativne svemirske sage. Instalirate li još ‘Imperialni marš’ za svaki poziv, čak i ako s druge strane nestrpljivo na vaš odgovor čeka vaš šef, i to za slobodnog vikenda, nema problema.

Dar idealan za svakog iole prosječnog IT-jevca. Uvijek je u životu dobro imati onog jednog frenda s kojim i u afirmativnim tridesetima možeš porazgovarati o ozbiljnim stvarima poput ‘Ratova zvijezda’. Stoga preporuka: nađete li se vani sa svojim najboljim prijateljem, jedijem ili sithom, prije nego što ga pošaljete u misiju osvajanja ljepšeg spola, u ruku mu stavite prezervativ crnog lorda Vadera s porukom: ‘Ja ti neću biti tata’. Godine su učinile svoje, pa sada više nemate opravdanja da si kupite repliku sablje Lukea Skywalkera? Nema frke jer postoji genijalno rješenje: kišobran načinjen od svjetleće jedijevom maču slične sablje pružit će vam golemo zadovoljstvo za kišnog, hladnog i tmurnog dana. U posebnim prigodama, a i svakodnevno ako hoćete, servirajte kakav dobar viski ili možda samo Coca-Colu s ledenim Zvijezdama smrti! Kao protutežu silama zla servirajte zeleni čaj maj-stora Jode. I ne zaboravite: ‘May the Fork be With You’.

U veličini milijunog dijela milimetra zlatne nanometarske čestice dobivaju nevjerojatnu moć – bore se, među ostalim, uspješno protiv tumora i posljedica zagađivanja okoliša. Zlatne nanočestice neprestana su inspiracija istraživača.

Medicina, zaštita okoliša, energetika, komunikacija, teška industrija, proizvodnja vozila pa i robe široke potrošnje, sve su to područja u kojima se primjenjuje nanotehnologija. Prednost nanočestica, koje predstavljaju milijarditi dio metra, leži u njihovim svojstvima i međusobnom oponašanju kojim se mijenjaju materijali, manipulira njima i stvara nešto potpuno novo. Primjerice, svojstvo zlatnih nanočestica da absorbuju i reflektiraju svjetlost, dakle, svojstvo fluorescencije, pronašlo je svoju praktičnu primjenu u biomedicini i fotonici.

Zlatne nanočestice, koje imaju svojstvo apsorpcije i reflektiranja svjetlosti, drugim riječima, ponašaju se poput klonova, mogle bi biti spasonosno rješenje za dijagnosticiranje brojnih bolesti ili se ta plazmonična svojstva mogu upotrijebiti za otpuštanje topline u postupcima uklanjanja tkiva tumora.

Plazmonične čestice korisne su i u informatičkim tehnologijama, proizvodnji energije i u suzbijanju zagađivanja okoliša, objašnjavaju istraživači Sveučilišta u Madridu, na kojem je stvorena laserska tehnologija koja omogućava stvaranje identičnih nanočestica od zlata. – Koristeći se ultrabrzinom laserima, oblikovali smo čestice nanoveličine koje se ponašaju poput klonova. Osim toga, srušili smo rekorde u optičkoj točnosti – objašnjava profesor dr. sc. Andrés Guerrero Martínez s Fakulteta kemijskih znanosti madriškog sveučilišta. Pojašnjavajući zašto je to važno, znanstveni istraživač Luis Liz Marzán ističe da se na taj način postiže veća kontrola nanomaterijalom, koji se, sa stajališta optičkih znanosti, smatra savršenim. – Posljednjih 15 godina nastojali smo dobiti identične nanočestice, kako bi reflektirale svjetlost identične boje, te tako povećati njihovu učinkovitost. U ovom smo istraživanju upotrijebili zlato, pri- likom čega su minimalna odstupanja u širini i dužini pojedinih zlatnih nanočestica bitno utjecala na boju svjetlosti koju apsorbiraju – napominje Marzán.

Nanotehnologija hrabro kroči tamo gdje znanost dosad nije kročila. U medicini, podrazumijeva se, čak i naoko banalno svojstvo fluorescencije može pronaći krucijalnu primjenu u detekciji bolesti na staničnim razinama. No nanočestice, u smislu metode kojom se mijenja svojstvo materijala, osim u, primjerice, građevini ili konstrukciji kvantnih računala, sve su prisutnije i u svakodnevnom životu. Nanotehnologija, procjenjuje se, bitno će utjecati i na način na koji čovječanstvo proizvodi, obrađuje, a potom ljudsko tijelo apsorbira – hranu. Nanočestice u hrani nisu neka novost. Već je utvrđeno da se ugljikove nanočestice nalaze u prehrambenim namirnicama koje sadrže bojilo karamel, pa ih konzumiramo u kruhu, keksima i žitnim pahuljicama. Negativnih posljedica konzumacije tih nenamjerno dodanih ugljikovih nanočestica za.