Adrisova tvrtka otkupila još jednu hipoteku nad Marjanom

U novoosnovanoj Udruzi manjinskih dioničara Agrokora zasad je 450 članova. Napominju da gotovo 15.000 manjinskih dioničara drži vlasništvo nad 40 posto kapitala Agrokorovih tvrtki. Upozoravaju na nelogičnosti u potezima koji ugrožavaju njihovo vlasništvo, a posebno na jamstva kompanija za roll-up kredit koncernu.

Ne može jedna kompanija plaćati dugove jednog dioničara pa bio on i najveći. Olako se iznose i izjave o sinergijskim efektima zbog kojih su kompanije davale jamstva za dugove koji su 10 i više puta veći od kapitala svake pojedinačne kompanije. Smatra to novoosnovana Udruga manjinskih dioničara koncerna Agrokor. Iako se Ivica Todorić, kao najveći dioničar Agrokora, na neki način smatra i vlasnikom svih kompanija unutar koncerna, on to nije. Naime, gotovo 15.000 manjinskih dioničara vlasnici su dionica tvrtki iz koncerna, a oni su ujedno i vlasnici čak 40 posto kapitala. Trenutno Udruga ima oko 450 članova, a glavni joj je cilj, uz davanje konstruktivnih prijedloga izvanrednom povjereniku Anti Ramljak i njegovu timu savjetnika, zaštititi svoje interese.

Svaka od kompanija koja je od najvećega pojedinačnog dioničara primila zajam uredno je na taj zajam plaćala kamate. U nekima je zajam konvertiran u kapital pa je povećan vlasnički udio Agrokora. A sve su kompanije redom plaćale naknadu za upravljanje Agrokoru, plaćale su uobičajene trgovačke naknade za pristup tržištu i slično. Drugim riječima, nisu se besplatno koristile ni novcem Agrokora, ni uslugama Agrokora, ni policama Agrokora. S druge strane, besplatno su preuzele jamčiti za dugove Agrokora – tvrdi Mićo Jurjević, predsjednik Udruge. Kaže da je na glavnim skupštinama u proteklih tjedan dana prvi put ostvarena ozbiljna komunikacija s upravama i nadzornim odborima društava. Iz toga je proizašao niz zapisnika, o čemu će ubrzo biti govora. Na svim skupštinama upozoreno je na nepravilnosti preko kojih se olako prelazi – upozorava Jurjević dodajući da su isticali kako jamstva koja su kompanije izdavale za račun Agrokora nisu i ne mogu biti teret tih kompanija.

Najveći problem na koji upozoravaju manjinski dioničari Agrokora jest taj da Ramljak nije u svojim tablicama prijavljenih tražbina smio prihvatiti terete jamstava u punom iznosu i to po svakoj od kompanija. Primjerice, Ledo je potkraj svibnja ove godine objavio kako je krajem 2016. izdao jamstva u korist Agrokora od 18,9 milijardi kuna. Ukupan iznos potencijalnih obveza Jamnice u korist Agrokora je oko 27,08 milijardi kuna, PIK Vinkovci po osnovi sudužništva i jamstava u korist Agrokora ima potencijalne obveze od 21,08 milijardi kuna, obveze Belja po izdanim jamstvima su 19,35 milijardi kuna. Četiri tvrtke unutar koncerna jamče za 86,41 milijardu kuna, a revidirani izvještaj pokazao je kako su ukupne prijavljene tražbine bez jamstava Agrokora 56,28 milijardi.

Mali dioničari imaju problema s roll-up kreditom koji je potpisao Ramljak. Riječ je, podsjetimo, o 480 milijuna eura kredita koji su osigurali vlasnici Agrokorovih obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management. U vrijeme potpisivanja tog kredita, koji među ostalim Knightheadu i ostalima daje pravo prvenstva u naplati, Ramljak je rekao dvije ključne stvari – da je to posljednji kredit Agrokora za poslovanje i da je za taj kredit ‘založeno sve što se založiti da’. Postavlja se pitanje jamstva za novi ‘roll-up’ kredit. Određena društva gotovo se uopće nisu koristila tim sredstvima, a jamče za milijarde kuna obveza vladajućeg društva koje ima ispunjen stečajni razlog. Postavlja se pitanje jesu li društva poduzela sve što je u njihovoj moći da pronađu alternativno financiranje koje bi za svako pojedino društvo bilo ekonomski razumno – pita se Jurjević.

Određeni dioničari, ponajprije se tu misli na Agram Invest, pokrenuli su inicijativu da se na glavnim skupštinama izglaša posebna revizija s naglaskom na odnos vladajućeg i ovisnih i povezanih društava. A takvo se izvješće godinama nije izrađivalo i objavljivalo, što su i same Uprave potvrdile na glavnim skupštinama. Očigledno se takvo izvješće nije izradilo ni u novom setu izvješća. Predstavnik revizora je na glavnoj skupštini istaknuo da ih uprave nisu niti angažirale da se takvo izvješće sastavi. Postavlja se pitanje koji je razlog vladajućeg društva za odbijanje posebne revizije – pita se Jurjević.

Od svih spomenutih razloga članovi Udruge podnose i zahtjev za nadzor nad radom izvanrednog povjerenika Trgovačkom sudu u Zagrebu, a sve radi jasnog upozoravanja da teret jamstva mora biti maknut s kompanija. Upozorava kako su svjesni da su vjerovnici Agrokora, koji imaju tražbine na temelju obveznica i sindiciranih kredita, možda već na prvoj godini ekonomskog ili pravnog fakulteta učili o ograničenosti jamstava koje kompanije kćeri daju za račun vladajućega društva. U Zakonu o trgovačkim društvima isto je tako propisan proces kojim bi se takvo što napravilo, a on obuhvaća pravo manjinskih dioničara da iskažu neslaganje s takvom praksom, pri čemu većinski vlasnik mora otkupiti njihove dionice po fer i pravičnoj naknadi ako želi da njihova zajednička kompanija preuzme njegove pojedinačne obveze – zaključuje Jurjević.

Podsetimo, izvanredni povjerenik, kako su nam pojasnili iz Ministarstva gospodarstva, zamjenjuje organe društva Agrokor, što znači i upravu i skupštinu, i ima zakonom jasno propisana prava i obveze, kako je navedeno u zakonu. Objasnili su nam kako ga Trgovački sud imenuje i opoziva i da je isključivo nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika. Dakle uloga izvanrednog povjerenika je vrlo slična ulozi stečajnog upravitelja.

Udruga manjinskih dioničara traži da se društvima unutar koncerna Agrokor upravlja na način predviđen zakonom i u korist svih dioničara jednako, a ne samo u korist jednog kao što je to bio slučaj do sada. Ističemo kako je samo u posljednjih mjesec dana broj dioničara operativnih kompanija povećan za gotovo tisuću – kaže Jurjević. Udruga pozdravlja napore svih koji su stabilizirali poslovanje kompanija iz koncerna. Još uvijek nemaju jasno stajalište prema budućim potezima vjeroničkog vijeća koje bi moglo odlučivati o prodaji kompanija. Istriču i da unatoč velikoj medijskoj pompi nakon objavljene revizije poslovanja Agrokora, smatraju da poslovni rezultat većine kompanija koje su listane na Zagrebačkoj burzi nije u bitnome različit.

Pitanja za Ramljak – Kod većine operativnih kompanija radi se o jednokratnim stavkama – vrednovanje financijske imovine, ispravak vrijednosti potraživanja i zaliha, i slično. Međutim, znatno su promijenjene računovodstvene politike, pri čemu postoji neusklađenost po kompanijama, primjerice različiti otpisi/ispriči potraživanja, amortizacijske stope i slično. Nova financijska izvješća u potpunosti su zanemarila i vrijednost nematerijalne imovine – tzv. goodwill i brand. Tako s jedne strane imamo milijarde kuna umanjena u vrijednosti brenda/goodwilla, a s druge strane imamo u sklopu ‘Plana održivosti poslovanja’ naglasak upravo na ‘snažnim brendovima i vodećim tržišnim pozicijama’ koji su garancija iznadprosječne profitabilnosti. Neobično je i što se upravo ta vrijednost založila za roll-up kredit – ta ista koja je u knjigama praktički svedena na nulu je u formi ‘žigova’ založena sukladno javnim objavama na Zagrebačkoj burzi – objašnjava Jurjević.

Za sada je prerano govoriti o eventualnom pokretanju sudskih procesa jer, kažu članovi Udruge, treba dati vremena za dodatnu stabilizaciju poslovanja. No, imaju nekoliko pitanja za Antu Ramljak i nadaju se odgovoru – zašto je pristao na ugovornu obvezu nepokretanja postupaka pobijanja ranije danih jamstava i obveza ovisnih društava Agrokora s obzirom na svoju zakonom propisanu nadležnost za pobijanje nevaljanih pravnih radnji dužnika? Je li pribavio i od koga mišljenje pravnih stručnjaka o valjanosti tih jamstava, a ako nije, zašto nije. Puno je pitanja, no neosporna je činjenica kako su se mali dioničari Agrokora digli na noge i neće dopustiti da se manipulira njihovom imovinom u kompanijama koncerna Agrokor. I rukama i nogama branit će svoje interese.

Otkupljene hipoteke nad atraktivnim splitskim hotelom Adris grupa treba formalno pretvoriti u vlasništvo na javnim dražbama koje se tek pripremaju.

Adris grupa povukla je još jedan potez kojim je pokazala da je ozbiljno zainteresirana za preuzimanje hotela Marjan i ulaganje u daljnju obnovu toga nedovršenoga kompleksa na splitskoj Zapadnoj obali. Adrisova tvrtka Adria Resorts otkupila je, naime, od tvrtke Heta Asset Resolution (koju je osnovala nekadašnja austrijska Hypo banka, u međuvremenu rebrendirana u Addiko banku) hipotekama osigurana potraživanja na nekretnini hotela.

Adris je prošle jeseni od Kreditne banke Zagreb otkupio hipoteku upisanu na apartmanski aneks hotela, a prošlotjednim otkupom 50 milijuna eura teške hipoteke dodatno je potvrdio ozbiljnost kao investitor. No, prije bilo kakvih investicija u atraktivno splitsko zdanje, rovinjski ulagači trebaju pričekati zaključenje stečajnoga postupka nad još uvijek službenim vlasnikom hotela, tvrtkom Adriatic, posrnuloga Željka Keruma.

Vlasništvo nad svojom budućom atraktivnom nekretninom Adris grupa, kojoj je na čelu Ante Vlahović, prije toga treba formalizirati pretvaranjem otkupljenih hipoteka na javnim dražbama koje splitski Trgovački i Općinski sud tek trebaju organizirati. Koliko namjeravaju uložiti u splitski hotel, u Adrisu ne otkrivaju. Kažu samo da su do sada u turistički dio svojega poslovanja uložili više od tri milijarde kuna te da u sljedećem trogodišnjem razdoblju namjeravaju uložiti još gotovo dvije milijarde kuna u hotele u Rovinju, Zagrebu i Splitu.

Stečajni postupak nad Kerumovom tvrtkom Adriatic pokrenuli su sredinom 2015. godine njezini radnici zbog neisplate plaća i otpremnina, a u proteklo dvije godine na nekoliko prosvjeda tražili su da se u stečajni postupak uključe Uskok i Državno odvjetništvo te da Ministarstvo pravosuđa proveđe nadzor splitskoga Trgovačkog suda. Stečajnu situaciju dodatno je zakomplicirao bivši stečajni upravitelj Adriatica Zoran Miletić, pokrenuo parnice kojima je htio osporiti upise spomenutih hipoteka, no Adrisa grupa i Kerumove tvrtke Kerum, Sapor i Moj market uspjele su isposlovati Miletićevu smjenu. U studenom je postavljen novi stečajni upravitelj Ante Gabelica, za kojega se očekuje da će biti kooperativan i uskoro prvesti kraju stečajni postupak te omogućiti Adrisu što skoriji početak ulaganja u hotel Marjan.