Od početka Trumpova mandata najavljuvana porezna reforma upitne je ekonomske logike. Ekonomija je u vrlo dobrom stanju, svi su makroekonomski indikatori pozitivni, puna je zaposlenost pa se stručnjaci pitaju čemu goleme porezne olakšice korporacijama u ovom trenutku. Osiromašit će državnu blagajnu i znatno produbiti nejednakost.
Nakon tek nešto manje od četvrtine mandata američki predsjednik Donald Trump na korak je do prve pobjede u vladavini koja je dosad bila obilježena isključivo destrukcijom rada svojega prethodnika i neuspjelim inicijativama. Senat je prošli tjedan usvojio Prijedlog sveobuhvatne porezne reforme na kojoj je Trump inzistirao. Čak i tema na kojoj se u američkoj zakonodavnoj vlasti daleko lakše prikupljaju glasovi nije prošla glatko, za reformu su bila samo dva glasa više, odnosno 51 senator (od republikanaca protiv je glasovao samo Bob Corker, fiskalni jastreb). Umnogome u skladu s očekivanjima, kontroverzni je američki predsjednik uspio progurati prijedlog koji je imao najveću šansu uspjeti od svih predizbornih obećanja, ponajprije zahvaljujući interesu njegove stranke za ovu inicijativu, a koja ga u nizu drugih stvari ne podupire.
Iako do potpunog uspjeha reforma mora proći usuglašavanje s Predstavničkim domom, riječ je o prvoj i velikoj pobjedi predsjednika čiji je mandat obilježen golemom nepopularnosti u SAD-u i svijetu, kao i potpunim izostankom konstruktivnih prijedloga. Pomalo ironično, jedini relevantan zakonodavni prijedlog koji ima istinske šanse biti implementiran najmanje je u interesu većine njegovih najzagraničenijih birača jer će porezne olakšice oni – jedva osjetiti. Temelj reforme čine goleme porezne olakšice korporacijama koje će plaćati najnižu poreznu stopu u proteklih 30-ak godina, dok će pojedinci uglavnom ostvariti neznatnu korist od promjena poreznog sustava.
