O nefinancijskom izvještaju o poslovanju koji ove godine prvi put moraju pisati velike hrvatske tvrtke, iako ga neke već godinama pišu, Ina će istaknuti da je osvojila Green Frog Award 2017, nagradu koju Deloitte Hrvatska treću godinu zaredom dodjeljuje za najbolje izvješće o održivom razvoju. No Ina je otišla i korak dalje: njezina udruga Ina spajaLICA HUB organizirala je panel-diskusiju o važnosti dijeljenja znanja kao novoga modela društveno odgovornog poslovanja (DOP). U Ini ističu da objavljaju nefinancijske izvještaje od 1997. te da Izvješće o održivosti donosi podatke o gospodarskim, ekološkim i društvenim rezultatima kompanije, što je dio Integriranoga godišnjeg izvješća Ina Grupe. U godišnjem izvještaju za 2017. još bolje će integrirati financijski dio s dijelom izvještaja o održivosti te još aktivnije uključiti ključne dionike; interne i eksterne. Također, naglasak će biti na povezivanju šest ključnih područja održivoga razvoja u Ini (okoliš, zdravlje i sigurnost, zajednice, klimatske promjene, ljudski kapital te etika i upravljanje) sa 17 globalnih ciljeva održivoga razvoja Ujedinjenih naroda kroz prikaz najboljih praksi unutar Ina Grupe. Ove godine Ina će prvi put izvještavati prema standardima GRI (Global Reporting Initiative), uz upotrebu dodatnih pokazatelja za Sektor proizvodnje naftne i plina. U izvještajima nastoji primijeniti metodološke inovacije, pružiti cjelovitu sliku postignuća i ciljeva u različitim segmentima poslovanja, uvid u rizike s kojima se suočava te način na koji ih rješava.
No mnoge hrvatske tvrtke nemaju iskustva u pisanju nefinancijskih izvještaja te se trebaju orijentirati prema Direktivi Europske komisije i njezinim smjernicama. Dr. sc. Nikolina Markota Vukić, osnivačica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP), ističe da tvrtke u nefinancijskom izvještaju trebaju istaknuti rizike poslovanja, identificirati materijalne aspekte poslovanja, dijalog sa stakeholderima, poslovni model, postupak temeljite analize i ključne pokazatelje uspjeha utjecaja tvrtke na društvo i okoliš.
Također trebaju obratiti pozornost na vrijeme potrebno za izradu nefinancijskih izvještaja, što ovisno o željenoj dubinskoj analizi poslovanja, traje od tri do deset mjeseci. – Europska komisija donijela je smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama, čiji je cilj pomoći kompanijama da budu u skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju i nacionalnim zakonodavstvom. Smjernice ne obvezuju i ne stvaraju dodatni pravni teret na poduzeća nego su unutar propisanog okvira Direktive. Poduzeća prema Direktivi mogu odabrati jedan od okvira za nefinancijsko izvještavanje (GRI, UNGC, ISO 26000) ili izvještavati prema smjernicama EK za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama – kaže dr. sc. Markota Vukić ističući da informacije u nefinancijskom izvještaju moraju biti točne, objektivne i razumljive na način da poduzeće jednako objavljuje svoje snage, ali i slabosti.
Gorana Pavičić Nišević, starija savjetnica u tvrtki Hauska & Partner, ističe kako je važno da tvrtke proces odmah postave na dobre temelje, što nije lako i zahtijeva uključenje najvišeg menadžmenta. – Sve izvještajne metodologije počivaju na nekoj vrsti procesa prepoznavanja važnih utjecaja koje tvrtka ima na gospodarstvo, društvo i okoliš, što je ključno ne samo kako bi organizacija mogla kvalitetno o njima izvijestiti nego kako bi njima mogla dobro upravljati – što na kraju i jest smisao nefinancijskog izvještavanja – objašnjava Pavičić Nišević. Tvrtke koje izrađuju takve izvještaje bolje upravljaju poslovanjem, uspješnije prepoznaju trendove i planiraju, prepoznate su kao dobri korporativni građani, a usto su i atraktivnije institucionalnim investitorima, kod kojih je sad već pravilo tražiti od tvrtki i ovakve izvještaje, ističe Pavičić Nišević. – Izvještavanje o financijskim rezultatima i nefinancijskim utjecajima i dalje se najčešće radi zasebno, ali postoje inicijative poput integriranog izvještavanja, čiji je cilj poboljšati kvalitetu informacija koje tvrtka daje.