Home / Tvrtke i tržišta / Hrvoje Pepelko

Hrvoje Pepelko

Obiteljska tradicija, slavonski hrast i poduzetnički duh Hrvoja Pepelka utkani su u razvoj bačvarskog obrta i destilerije Pepel-Co iz Našica, koji izvozi 70 posto bačava koje proizvede. Prvi je hrvatski proizvođač enoloških trijeski, a uskoro će izvoziti i odležanu žitnu rakiju.

Prvi je u Hrvatskoj otvorio obrt za proizvodnju bačvi od slavonskoga hrasta, zatim prvu destileriju viskija, postao je i prvi proizvođač enološke trijeske, a sve to u samo 13 godina poduzetničke karijere. Riječ je o Hrvoju Pepelku, vlasniku obrta Pepel-Co iz Našica, koji ima proizvodnju bačava u Đurđenovcu. U đurđenovačkoj drvnoj industriji radili su Pepelkov pradjed, djed i otac, što je utjecalo i na njegov izbor zanimanja. Tijekom Srednje ekonomske škole išao je na praksu u Drvno-industrijski kombinat Đurđenovac te upoznao proces proizvodnje namještaja, parketa i bačava. Obiteljska tradicija prevagnula je i u donošenju odluke – raditi u drvenoj industriji ili studirati.

– Zaposlio sam se u tvornici bačava DIK-a Đurđenovac, u pogonu sa stogodišnjom tradicijom. Ondje je izrađena i najveća drvena bačva na svijetu zapremine 75.000 litara, kojom se koristi vinarija u Erdutu. ‘Bačvarija’ je, nažalost, prestala raditi, a ja sam odlučio pokrenuti vlastiti posao. Tada sam se našao pred mnogim poduzetničkim izazovima: kako nabaviti sirovine, razvijati marketing i prepoznatljivost brenda, formirati cijenu, kvalitetu i asortiman proizvoda, smanjiti rizik i neizvjesnost, a povećati inovativnost i kreativnost poštujući izvornost i tradiciju – kaže Pepelko koji je 2004. otvorio bačvarski obrt u čijem mu je razvoju pomagao otac Julijo.

Uz mladog poduzetnika bila je cijela obitelj: majka, profesorica hrvatskog, i sestra blizanka, profesorica engleskog jezika, a u bakinoj kući u Đurđenovcu otvorio je proizvodnju. Pepelko ističe da mu je dobro poznavanje informatike pomoglo u stjecanju uvida u tržišnu ponudu, potražnju i odabir bačvarskih proizvoda koje bi mogao prodati na hrvatskom, ali i svjetskom tržištu.

  • Osmislio sam racionalnu, ekonomičnu i rentabilnu proizvodnju hrastovih bačvi manjih volumena i ostvario najbolji omjer cijene i kvalitete. Napravio sam i kvalitetne kalkulacije proizvoda i opseg proizvodnje kojim sam mogao osigurati egzistenciju – kaže Pepelko koji proizvodi bačve zapremine od pet do sto litara, koje se koriste i za vino i za rakiju. Proizvodi i kace za voće, povrće, ribu, meso… te drvene cvjetnjake koji se, primjerice, nalaze na Čajnom trgu u Rijeci, a izrađeni su u sklopu projekta ‘Rijeka 2020. – europska prijestolnica kulture’.

Prvih godina poslovanja Pepelko je obilazio specijalizirane sajmove u Italiji, Bugarskoj, Francuskoj i drugim europskim zemljama educirajući se o trendovima u bačvarskoj proizvodnji i industriji alkoholnih pića. Tamo je vidio enološki ‘čips’, ispaljene hrastove strugotine koje se koriste za poboljšanje okusa i aroma pića koja dozrijevaju u staklenim posudama ili onima od inoxa.

Razlika je u tome što su moje enološke trijeske iz cijeloga komada. Uspio sam stvoriti proizvod koji ima mjesto na tržištu i tako sam postao prvi proizvođač enoloških trijeski u Hrvatskoj – kaže Pepelko kojemu je rad u tvornici bačava pomagao uvidjeti sve prednosti, ali i nedostatke industrijske proizvodnje.

Morate imati veliki kapital da biste se bavili industrijskom proizvodnjom bačava. Mislim da ne možemo konkurirati ni po količini ni po cijeni primjerice francuskim proizvođačima koji su najveći svjetski igrači, pogotovo u najtraženijim barrique bačvama zapremine 225 litara. Svake godine oni proizvode 30.000 komada po bačvari. Za bačve treba najkvalitetnija hrastova sirovina, a u Hrvatskoj je ima sve manje. Za rad na obrtnički ili tradicionalni način potreban je manji kapital, ali morate poznavati tehnologiju proizvodnje, znati što ćete proizvoditi i dobro pročitati tržište. Sve ostalo je avantura – tvrdi Pepelko koji je financirao izdavanje knjižice ‘Slavonska bačva’ autora Julija Pepelka koji je sudjelovao u izradi najveće bačve na svijetu.

Pepelko se za proizvodnju hrastovih bačava koristi cijepanom, prirodno sušenom dužicom. Dok trupac postane sušena dužica, prođu dvije godine. Kaže da je izrada relativno brza ako je dobro organiziran proizvodni proces, no dug je proces vezanja kapitala. Slavonski je hrast po obilježjima vrlo sličan francuskome i poznat je u cijelom svijetu. Kupci Pepelkovih bačava u inozemstvu, kamo izvozi 70-ak posto proizvodnje, a i oni u Hrvatskoj, iznimno su zadovoljni kvalitetom alkoholnih pića koja dozrijevaju u bačvama od slavonskoga hrasta. Prvih godina poslovanja Pepelko je izvozio bačve u Australiju i Italiju, uglavnom uz pomoć posrednika. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorilo se tržište na kojem može samostalno prodavati svoje proizvode te sad ima stalne kupce u Češkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Engleskoj, Izraelu… Nije riječ o velikim narudžbama, ali stalne su i sve učestalije. Mnogi kupci plaćaju avansno, a uspjeh na inozemnome tržištu Pepelko je postigao služeći se suvremenom tehnologijom oglašavanja na svim važnijim oglašivačima.

  • Moja poslovna strategija temelji se na suradnji s manjim vinarijama i destilerijama te na ciljanom broju fizičkih osoba koje proizvode pića za vlastite potrebe. Mnogi traže bačve kao tradicionalan suvenir ili originalan prigodan dar – kaže Pepelko.

Uz prvu hrvatsku bačvariju, Pepelko je u Đurđenovcu prošle godine otvorio i destileriju. Da bi spojio dvije vještine u jedan proizvod, čekao je donošenje Zakona o malim destilerijama kapaciteta do 2500 litara rakije i prepolovljenom trošarinom.

  • Žitne rakije proizvode se u Slavoniji stoljećima. Obilazio sam naša seoska gospodarstva i naučio proizvoditi rakije od žitarica na tradicionalan način, onako kako su to radili naši stari. Odležavanje žitne rakije u hrastovoj bačvi nužan je uvjet da se piće može deklarirati kao viski. Naš viski ima specifičan okus upravo zbog činjenice što dozrijeva u novim hrastovim bačvama. Osnovna jedinica pakiranja je stožasta hrastova bačvica zapremine 1,5 litre, bez pipe, s otvorom i drvenim čepom. Moj viski je jedinstven po specifičnoj aromi i jedinici pakovanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Za viski u bačvama postoji tržišni interes na Jadranu, a traže ga i inozemni kupci. Cijena je povoljna jer se nabavlja izravno iz proizvodnje – kaže Pepelko ističući da su mnogo veća ulaganja u proizvodnju bačava nego u destileriju, ali veća je i dobit.

  • Nikad se ne bih odlučio za otvaranje samo destilerije. Spajanje ova dva proizvoda čini profitabilan proizvod i hrvatski brend – ističe Pepelko koji proizvodnju financira isključivo vlastitim sredstvima.

Nakon što je njegov otac otišao u mirovinu, ostao je jedini zaposlenik u obrtu, no ističe da bačva nije proizvod za skladište; njezinu proizvodnju, količinu i asortiman diktira tržište. Osim toga, bačvare je danas teško naći. Jedna našička bačvarija nudila je stipendije za 30 bačvara, a samo pet ih je bilo zainteresirano. Pepelko ne namjerava širiti poslovanje. Cilj mu je još veća specijalizacija u bačvarstvu i destiliranju te proizvodnja visoko kvalitetnih proizvoda izrađenih na tradicionalan način, što se odražava i na cijenu.

  • I sad mi je potražnja veća od proizvodnje, ali ono što vrijedi, isplati se čekati. Strpljivi, zadovoljni i stalni kupci najbolja su reklama mojim proizvodima – ističe Pepelko. Smatra da uspješan poduzetnik treba razvijati poduzetnički duh, a ne tražiti financijsku potporu.

  • Uvijek sam poduzimao ono što je najbolje u mojim uvjetima poslovanja. Redovito podmirujem svoje obveze, poreze i doprinose. Dobavljačima avansiram i od njih dobivam pogodnosti, a kupci avansiraju moje proizvode. Financijska disciplina jedan je od ciljeva poslovanja koji sam želio postići – naglašava Pepelko. Kaže da je važno usuditi se i pokušati da je za uspjeh potrebno cjelokupno životno samoobrazovanje i upornost. Ističe da se poduzetnici za nešto moraju i sami izboriti jer se zbog toga i zovu – poduzetnici.