Home / Biznis i politika / Nije problem postati, nego ostati poduzetnik

Nije problem postati, nego ostati poduzetnik

Bez obzira na teškoće u hrvatskom gospodarstvu i malo sluha za poduzetnike, postoje poduzetnice koje ne posustaju pred izazovima. Slijedeći svoj poduzetnički duh i vjeru u uspjeh, uspjele su se usprkos svim preprekama, strahovima i preispitivanjima zadnjih deset godina održati ili pokrenuti poslove. Razgovarali smo s četiri nepokolebljive hrvatske poduzetnice: Gordanom Matković, Rankom Grgić Posavec, Anom Fresl i Anitom Bušić, koje su dokazale da se trudom i radom doista može ostvariti poduzetnički uspjeh. Sve pozivaju na stvaranje poticajne poduzetničke klime bez administracije koja otežava poslovanje, nepotrebnih nameta te represivnih inspekcija, ali koja će svesrdno pomoći majkama poduzetnicama i svima onima koji odluče zaploviti izazovnim poduzetničkim vodama.

Kao da se poduzetnik postaje iz nužde ili iz prilike, ističe Gordana Matković, direktorka Educamixa, centra za razvoj ljudskih potencijala, a da je to istina uvjerila se i sama. Kada više nije pronalazila motivaciju na dotadašnjem poslu, odlučila je potražiti svoju priliku i svoje ‘mjesto pod suncem’, znajući da nikada više ne želi i neće raditi za druge. I tako je krenula realizaciju projekta — slagalo se jedno po jedno. U tom slaganju prolazila je faze entuzijazma, naviranja ideja, očekivanje i neočekivane prepreke. Srećom, u startu naučila je da se uspješan biznis stvara prije nego se otvori tvrtku. Nužno je bilo dobro pripremiti se.

Za pokretanje vlastitog posla ipak su najvažniji odlučnost, dosljednost i volja, jer poduzetništvo je životna disciplina koja se živi 24 sata na dan i zahtijeva podršku obitelji i društva. Educamix ove godine obilježava deset godina rada, a svoj uspjeh gradi na kontinuiranom aktivnom pristupu poslu uz vrlo striktnu kontrolu troškova i korektan odnos prema suradnicima i poslovnim partnerima. Da biste postali i ostali uspješan poduzetnik nužna je potpora države i to konkretnim mjerama. Prije svega smanjenjem poreza i parafiskalnih davanja te olakšavanjem procedura. Iako ima pomaka i na tom planu, to još nije dovoljno. Danas nije problem kako postati poduzetnik, nego kako to ostati — smatra Gordana. Ženama je, dodaje, najčešća prepreka da krenu u samostalno poduzetništvo brišu kako će uskladiti obitelj i posao. One danas, navodi, dominiraju među nezaposlenima, a istodobno statistike govore da žene čine obrazovaniji dio hrvatske populacije i taj se potencijal svakako treba uzeti u obzir pri kreiranju bilo kakvih inicijativa poticanja ženskog poduzetništva. Činjenica da su na njihovim edukacijama većina polaznika žene Gordani dovoljno govori o ženama i njihovim ambicijama. A za uspjeh poduzetništva žena, zaključuje, od ključne važnosti su uloga i položaj žena u hrvatskom društvu te je potrebno raditi na jačanju ženskog poduzetništva jer će se tako poticati i ukupan rast gospodarskih aktivnosti.

S obzirom na to da je oduvijek bila poduzetničkog duha, Ranka Grgić Posavec, vlasnica trgovine Take me home – Croatian design shopa, jako je voljela i slobodu koju poduzetništvo pruža te činjenicu da je sama sebi šefica. Njezino bavljenje poduzetništvom kreće u vrijeme kada je započinje velika ekonomska kriza i kada je bila na rodiljnom dopustu s blizancima. Škola stranih jezika u kojoj je vodila tečajeve poslovnog engleskog jezika gotovo preko noći je izgubila 80 posto klijenata i shvatila je da se neće imati gdje vratiti. Posjedovala je nešto novca od obiteljskog nasljeđa i odlučila ga je uložiti u vlastiti posao kojim će osigurati sebi posao i jednoga dana ostaviti ga svojoj djeci.

U prvoj godini bilo je jako teško, morala sam naučiti mnogo stvari koje do tada nisam znala, probiti se kroz administrativne zavržlame, pronaći poslovni prostor u središtu Zagreba koji si mogu priuštiti. Osim toga, vrlo velik izazov je biti majka i poduzetnica. Najteže je kada se dijete razboli, a posao ne može stati i onda se snalaziš na sve moguće načine. Tu bi država trebala mnogo bolje podržavati majke poduzetnice financijski i organizacijski. Mnogo bi značilo prvih godina u poduzetništvu da dječji vrtić ili čuvanje djece budu, ako već ne državno sufinancirani, onda barem porezno priznati odbitak. Ili kada bi država ponudila, recimo, plaćenog radnika za prvih tri do šest mjeseci rodiljnog, mladim ženama bilo bi mnogo lakše odlučiti se na poduzetništvo — poručuje Ranka. Mišljenja je da bi malo i srednje poduzetništvo postiglo velik uzlet smaženjem stope PDV-a i doprinosa na plaću te da bi se time stvoreni manjak u državnom proračunu vrlo brzo nadoknadio iz razvoja poduzetništva. Inspeksijski nadzor i zakon svakako treba provoditi, dodaje, ali ne izričanjem drakonskih kazni prvom prekršiteljima, posebno malim poduzetnicima, koji su nerijetko nakon takvih kazni prisiljeni zatvoriti tvrtku ili obrt. Take me home upravo završava izradu novog automatiziranog internetskog dućana, prilagođenog za korištenje i na manjim formatima kao što su tableti i pametni telefoni. Traži i partnera s kojim bi mogao otvoriti još jednu trgovinu na obali.

Prošle godine EIB je HBOR-u osigurao 50 milijuna eura, ali ove godine podrška MidCap projektima udvostručena nakon što su uspješno iskorišteni krediti iz prijašnjih godina.

Europska investicijska banka (EIB) osigurala je zajam HBOR-u za MidCap projekte i ostale prioritete u Hrvatskoj u iznosu od 100 milijuna eura. Ugovor o zajmu potpisali su potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, a u ime HBOR-a predsjednica Uprave Tamara Perko i član Uprave Hrvoje Čuvalo.

Ovim ugovorom nastavljamo dobru suradnju s EIB-om, zahvaljujući kojoj je dosad financirano čak 3500 projekata. Ovakve su investicije dobre za razvoj gospodarstva i nadamo se da ćemo ova sredstva što prije potrošiti i da ćemo se ubrzo naći i potpisati 20. po redu ugovor s ovom institucijom – izjavila je Perko nakon potpisivanja ugovora.

Prošle godine EIB je HBOR-u osigurao 50 milijuna eura, ali ove je godine podrška MidCap projektima udvostručena nakon što su uspješno iskorišteni krediti iz prijašnjih godina. EIB inače financira projekte u državama članicama EU radi smanjenja razlika razvijenosti između regija, jačanja konkurentnosti gospodarstva, poboljšanja životnoga standarda i kvalitete života.

Krajnji korisnici zajmova su MidCap poduzeća koja su definirana kao tvrtke s najmanje 250, a najviše tri tisuće zaposlenika. Tvrtka gubi svoj status MidCap poduzeća ako jedno ili više javnih tijela posjeduje 25 posto ili više kapitala/glasačkih prava osim onih koja su navedena pod definicijom ‘autonomnih poduzeća’, a koja mogu posjedovati 25 posto, ali ne više od 50 posto.

Inače EIB je za različite poslovne subjekte u Hrvatskoj do sada osigurao čak 2,36 milijardi eura u posljednjih pet godina. Najviše su pritom bili poticani mali i srednji projekti, na koje je usmjereno oko 80 posto zajmova.