BLAGDANSKA POTROŠNJA U Hrvatskoj će se trošiti na razini prošle godine

Iako su webshopovi sve popularniji, Hrvati su konzervativni kupci pa proizvod žele isprobati, dotaknuti, pomirisati. Podijeljenost između modernog i tradicionalnog vidi se i u tome što će najviše novih izvora kupnje biti web i adventski štandovi.

Prve procjene ovogodišnje blagdanske potrošnje govorile su kako će ona probiti sve povijesne rekorde. Spominjalo se 500 milijuna potrošenih kuna više nego u lanjskom prosincu, što bi značilo da će se do kraja prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna. Hoće li se to dogoditi ili ne, znat ćemo u prvom tjednima siječnja kada Porezna uprava prikupi fiskalizirane podatke trgovaca.

Dotad, postoje i suzdržanije procjene. Prema istraživanju o kupnji božićnih darova, koje je proveo Omnicom Media Group, među potrošačima vlada blagi optimizam. Naime, 70 posto građana smatra da im je ovogodišnja financijska situacija u usporedbi s prošlogodišnjom ista (37,1%) odnosno nešto bolja (32,9%). No, to se, prema odgovorima, neće dramatično reflektirati na prosinački šoping. Blagdanska će potrošnja, stoji u istraživanju, ove godine biti ista kao i prošlogodišnja za 44 posto Hrvata, veća za njih 23 posto, a manja – za njih 32 posto.

Ipak, 70 posto ispitanika vjeruje da će 2018. godina financijski biti ista, odnosno neznatno bolja. Taj pokazatelj, dakle, sugerira da ako se ne dogode neki znatniji poremećaji, može se očekivati kako će za godinu dana blagdanska potrošnja (opet?) srušiti sve rekorde. No, o tom, potom. Ako se ove procjene ostvare, ministar financija Zdravko Marić definitivno ima razloga za zadovoljstvo jer će državna blagajna biti sve punija.

Istraživanje Omnicom Media Groupa pokazuje kako će se iznos blagdanske košarice kretati u prosjeku od 500 kuna do 2000 kuna. Najviše će se potrošiti na božićne darove, između 200 kuna i 1000 kuna te će svaki Hrvat kupiti u prosjeku sedam darova. Najčešće će se kupovati kozmetički proizvodi (60%), zatim odjeća i obuća (48%), društvene igre i igračke te hrana i alkoholna pića – pokazuje istraživanje.

Kada se govori o mjestu kupnje, shopping centri su definitivno top-destinacija jer čak 85 posto Hrvata planira božićne darove kupiti u jednom ili više shopping centara. A kada se govori o vrstama trgovina, darovi će se kupovati najviše u drogerijama i parfumerijama (čak 59,1%), hipermarketima i supermarketima (50,1%) i tako dalje. No, zanimljivo je kako su moderne tehnologije, ponajprije internet i pametni telefoni, dovelo do toga da će četiri petine Hrvata istražiti na internetu barem neke od proizvoda koje planiraju kupiti, neovisno o tome kupuju li u fizičkoj trgovini ili webshopu.

Pri kupnji online, čitat će recenzije kupaca na webshopovima te uzimati u obzir preporuke ljudi koje poznaju te onih koje prate na društvenim mrežama. A čak njih 87 posto koristit će se smartphoneom kao pomoći u kupnji. Znači, provjerit će i usporediti cijene, pronaći informacije, dobiti popuste ili kupone – stoji u istraživanju.

Spomenimo kako iz godine u godinu raste popularnost webshopova zbog mogućnosti kupnje iz udobnosti doma – jednostavno je, nema gužve i čekanja, štedi se vrijeme, osigurane su besplatna dostava i dostava pred vrata, velik je izbor proizvoda te su niže cijene i/ili veći popusti u odnosu na fizičke trgovine. No, najveći problem s kupnjom putem interneta još uvijek je nepovjerenje i nesigurnost, uglavnom zbog mogućnosti povrede i krađe podataka.

Ako im se osobno dogodi povreda podataka, 59 posto Hrvata neće više nikad kupovati u webshopu toga trgovca bez obzira na mjere koje bi trgovac mogao poduzeti da vrati njihovo povjerenje. Štoviše, čak 18 posto Hrvata koji kupuju na internetu neće uzeti u obzir webshop za koji su iz druge ruke čuli da su ljudi imali problema s povredom podataka. Unatoč tome, webshopovima popularnost raste zbog ostalih, pozitivnih razloga.

Međutim, unatoč rastu popularnosti internetskih trgovina, kupnja u fizičkim trgovinama još je uvijek preferirani način kupnje, pogotovo u idućim tjednima jer Hrvati vole proizvode viđeti uživo – isprobati, dotaknuti, pomirisati – kako bi se osobno uvjerili u kvalitetu proizvoda.

No, smetaju im velike gužve i dugi redovi na blagajnama, nedostatak proizvoda koje su željeli kupiti (nema ih uopće ili su rasprodani), predug put do trgovine i nedostatak parkinga te loša usluga djelatnika u trgovini. Ako proizvod koji žele kupiti ovih blagdana nije dostupan u fizičkoj trgovini u kojoj su ga planirali kupiti, Hrvati će prvo potražiti takav proizvod u nekoj drugoj trgovini (54%). Samo 29 posto njih će se držati istog trgovca, odnosno druge lokacija trgovine ili webshopa te trgovine – stoji u istraživanju.

Dvije trećine građana ove će godine manji dio božićnih darova kupovati u novim ili drugačijim trgovinama ili u onima koje još nisu posjetili. Uz internetske trgovine koje još nisu posjetili, to su sezonske kuće i štandovi postavljeni po središtima gradova (25,23%), festivali i sajmovi, stranice za kupnju na društvenim mrežama kao što su Facebook ili Instagram te lokalne trgovine i obrti.

Bilo kako bilo, dolazi nam vrijeme blagdana, sreće, trenutaka provedenih s obitelji. Naravno, i razdoblje stresa i nervoze je ćemo, kako sugerira istraživanje, ‘juriti’ po shopping centrima tražeći darove za najmilije. Trgovci će sigurno trljeti ruke jer sada im je špica sezone, kraj godine, i nadaju se da će ju zaključiti fantastičnim rezultatom. Možda ne bi bilo loše smetnuti s uma, koliko god to utopički i sladunjavo sada zvučalo, nije bitna količina darova, bitno je da je dar – od srca.