Sve je više interesnih grupa oko Agrokora. Dobavljači se tek organiziraju, mali dioničari već šalju svoje zahtjeve, a još je neizvjesno hoće li se ujediniti i bankari. Ahuktalo se interesno grupiranje oko Agrokora. Prošlog smo tjedna u Lideru pisali o novoosnovanoj Udruzi manjinskih dioničara Agrokora, koja ima više od 450 članova i tvrdi da želi zaštititi interese čak 15.000 malih suvlasnika kompanija unutar koncerna. Najnoviji je njihov dopis Hanfi kojim traže da fond Knighthead i Ante Ramljak malim dioničarima daju fer ponudu za otkup njihovih udjela u Agrokorovim tvrtkama. Mali dioničari samo su najnovija interesna grupacija na sceni. Tu su i proizvođači i dobavljači, koji su svoje interese odlučili ojačati osnivanjem Udruge dobavljača Agrokora. Osnivači su, osim Kraša, Franck, Adris, Alca-group, Atlantic Grupa, AWT, Badel 1862, BAT, Croatia osiguranje, Granolio, Saponia, Mepas, Podravka, Sokol Marić, Vindija, Žito i Mlinar. Shvatili su da samostalnim djelovanjem ne mogu na adekvatan način ostvariti zadane ciljeve održivosti vlastitog poslovanja te da samo formalnim udruživanjem mogu osnažiti nastojanja da zaštite interese svih dobavljača Agrokora. Jedan od ciljeva im je, navodno, ulazak u Agrokorovu vlasničku strukturu, a trenutačno se fokusiraju na nagodbu vjerovnika i plan Agrokorova restrukturiranja.
Nekoliko je jakih skupina oko Agrokora koje imaju itekakvog interesa. Najpoznatiji interesent je Ivica Todorić, koji iz Londona na svome blogu redovito komentira aktualne događaje u Hrvatskoj, a vezane uz Agrokor i neće se bez žestoke borbe odreći koncerna. Druga skupina financijski je najjača (barem u onome priznatome dijelu tražbina), to su dugogodišnji financijeri koncerna, a pod time mislimo na banke i faktorinške kuće. Pogleda li se iznos (priznatih) kredita koje banke potražuju, riječ je o nešto više od 18 milijardi kuna. Financijske institucije za sada doduše još uvijek nisu formalizirale svoje djelovanje, kao što su to napravili već spomenuti akteri, a vjerojatno ni neće jer su same dovoljno jake. Tu je i pitanje, možda je i pregruba riječ, ali dovoljno je blizu – ega. Promatraju li se dosadašnji slučajevi, primjerice, predstečajnih nagodbi, u nekima su banke surađivale, u nekima nisu i nagodbe su se teže sklapale. Tako da tek predstoji vidjeti kakvi će biti njihovi potezi. Naravno, ne smije se zaboraviti ni na radnike. Iako nemaju zajednički sindikat, osim Nezavisnog sindikata poduzeća Ledo, nego djeluju putem krovnih sindikalnih organizacija poput Sindikata zaposlenih u poljoprivredi ili Sindikata trgovine Hrvatske, nitko ne može sa sigurnošću reći da se u nekome trenutku i oni neće udružiti kako bi bili jači. Ipak Agrokor, odnosno sve kompanije u koncernu, zapošljava 60.000 ljudi.
Na kraju ostaju još jedna do dvije interesne skupine – Knighthead Capital Investments i Ante Ramljak. Prvi je kreditirao Agrokor, a drugi uime Vlade njime upravlja. No, prema tvrdnjii Udruge manjinskih dioničara Agrokora, oni nastupaju zajednički. Štoviše, ‘manjinci’ tvrde da Knighthead Capital Investments i Ante Ramljak moraju objaviti ponudu za preuzimanje Agrokora i osam kompanija unutar koncerna. Udruga je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) poslala prijedlog kojim želi da se utvrdi nastanak te obveze. Naime, u njoj smatraju da su odredbe, sada već kontroverznog, roll-up kredita sročene tako da su Knighthead, AlixPartners i PJT Partners, a temeljem zajedničkog djelovanja s Antom Ramljakom, stekli apsolutnu kontrolu nad Agrokorom i tvrtkama u koncernu (ponajprije se misli na osam tvrtki – Ledo, Jamnicu, PIK-Vinkovce, Zvijezdu, Vupik, Belje, Žitnjak i Tisak).
