Kako posluje MojPosao

Zdravo poslovanje svojim najvećim dijelom vezano je uz realno tržište, izvoz, odnosno disperziju rizika. Tvrtke koje na taj način posluju ne osjećaju velik utjecaj ‘kraha’ Agrokora, odnosno ‘pročišćavanje’ društva njihova je dodatna prička. Očekujem da će, ako se proces kvalitetno provede do kraja, pojedine članice Agrokora poslovati još bolje te da će cjelokupno društvo biti bolje.

U 2018., nažalost, ne očekujem neke velike gospodarske/političke promjene nego spori rast koji se temelji na utjecaju EU, a ne na našoj transformaciji društva. Promjene koje se u Hrvatskoj događaju inkrementalne su i iznuđene, a s druge strane, podilazi se javnom sektoru, umirovljenicima i braniteljima, iako u stvarnosti ni njima nije onako kako bi trebalo biti. Nedostaje hrabrosti, znanja i ustrajnosti za jače promjene koje bi omogućile rast BDP-a veći od šest posto kako bismo napokon počeli hvatati korak s ostatkom EU, odnosno bolju kvalitetu života za sve nas.

Tijekom 2009. prošli smo transformaciju koja nam je omogućila znatan rast, unatoč krizi u kojoj je Hrvatska bila skoro šest godina. U najtežim trenucima najbolji radnici ostali su s nama. Sada kada je kriza iza nas, rastemo još brže. Profit 2017. u odnosu na 2012. bit će gotovo deset puta veći, iako smo već i 2012. solidno poslovali. Zadovoljstvo zaposlenika i vlasnika kontinuirano raste, imamo sve više klijenata u Hrvatskoj i inozemstvu, nudimo im sve više proizvoda i usluga sve bolje kvalitete. Nadamo se još boljoj suradnji s tvrtkama unutar naše grupacije, ali i izvan nje te želimo ponuditi još bolje usluge klijentima jer smo svjesni da sve teže i teže nalaze nove zaposlenike.

Ove godine realizirali smo akviziciju u Makedoniji, ali to je tek početak našeg djelovanja u toj državi. Tijekom 2018. i 2019. znatno ćemo unaprijediti poslovanje kupljene tvrtke. Potkraj 2017., odnosno početkom 2018., očekujemo još jednu akviziciju te ćemo na sličan način nastaviti i poslovnu 2019. godinu. Sljedeće godine nekoliko naših proizvoda u znatnoj će se mjeri pojaviti na makedonskom, slovenskom, češkom, slovačkom i mađarskom tržištu, što je proširenje u odnosu na naša ‘stara’ tržišta u Latviji, Estoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ako ne ove godine, očekujem da ćemo 2018. prijeći brojku od deset tisuća tvrtki koje su kupile naše usluge, a procjenjujemo da se trenutačno više od deset milijuna ljudi koristi našim proizvodima te će taj broj uskoro biti i mnogo veći.

Sve to navodim kao primjer da se može. Sudjelujem u upravljanju i nadzoru dvadesetak tvrtki koje zapošljavaju oko osam tisuća osoba, većinom u Hrvatskoj, ali i u desetak europskih zemalja. Bez obzira na razvijenost zemalja u kojima djeluju te tvrtke, izazovi su slični: najveće barijere nerijetko su u našim glavama. Potrebni su znanje, hrabrost i ustrajnost u provedbi promjena, koje su nužne i koje nisu konačne.

Za to su najodgovorniji vlasnici. Iako je država ili lokalna zajednica najčešće najlošiji vlasnik, slične teškoće uočio sam i u slučaju privatnog vlasništva, bilo da su u pitanju dionička društva bilo društva s ograničenom odgovornošću. Nakon vlasnika, raditi na sebi treba menadžment pa onda radnici iako, svatko treba krenuti od sebe i ne čekati druge odnosno, sve ostalo treba shvatiti kao dane okolnosti.

Vratimo se na tržište rada. Ponovit ću nešto što ponavljam već godinama: promjene postoje, samo su prespore. Potrebno je povećati kvote uvoza stranih radnika i u tom smislu pozdravljam specijalne ugovore s BiH, Kosovom, Makedonijom i Ukrajinom, ali proširio bih to i na Crnu Goru, Srbiju te Albaniju. Naime, mnogo je lakše pozvati ljude koji su nam bliže i iz sličnih kultura jer su barijere za njihovo uključivanje u društvo niže nego u kod onih koji su udaljeniji od nas. Smatram da će građani Hrvatske prestati intenzivno napuštati zemlju kada razvijenost našeg društva bude usporediva s odredbama u koja odlaze. Sve ostale ‘kvazistimulacije’ su, nažalost, tek uzaludni populizam. Također, nepotrebni su konflikti sa zemljama u okružju: treba ignorirati sve negativno što dolazi od tamo i sa svoje strane uporno slati pozitivne te konstruktivne prijedloge i rezultati će doći.

Poslodavci, unaprijedite upravljanje ljudskim resursima, odnosno transformirajte ga u partnerstvo, tržištu predstavite promjene i razvoj, poboljšajte uvjete rada i transparentno oglašavajte tražene radne pozicije uključujući i informacije o rasponu plaće za svaku pojedinu poziciju. Zapošljavajte i one kojima možda nedostaju pojedine vještine i znanja, pružite im priliku da se educiraju tijekom rada.

Posloprimci, edukacija, prekvalifikacija i sve što je nužno kako biste mogli pratiti ili kreirati promjene na tržištu rada, vaš su najbolji izbor.

Poštenje, iskrenost, etičnost, odgovornost i angažiranost nužni su nam svima. Prečaci mogu kratkoročno pomoći, ali nakon toga smo samo u još većem problemu.