B2 KAPITAL Tvrtka koja je otkupila dugove Agrokorovih žrtava

Tvrtka B2 Kapital došla je u središte pozornosti kad je od Privredne banke Zagreb otkupila potraživanja koja je banka imala prema kompanijama izravno izloženim Agrokoru, a koje nisu vlasnički povezane s koncernom. No, u B2 Kapitalu pojašnjavaju da oni nisu otkupili dugove posrnuša koncerna nego su otkupili portfelj jedne od banaka u kojem su, uz atraktivne stvari, bile i one manje atraktivne, poput dijela spomenutih dugova.

B2 Kapital nema nikakav poseban interes prema Agrokorovim dugovima, kao ni prema dugovima koje imaju društva čija su poslovanja ugrožena zbog nenaplaćenih potraživanja od Agrokor. U poslovanju ponajprije smo orijentirani na suradnju s institucionalnim klijentima, odnosno bankama, kojima otkupom teško naplativih potraživanja (NPL-ova) pomažemo u jačanju likvidnosti i osnaživanju bilanci. U pravilu se javljamo na tendere koje raspisuju banke kako bi svoje poslovanje rasteretile NPL-ova – pojasnila je za Lider Tanja Miljanić-Preščki, predsjednica Uprave B2 Kapitala.

Nije da mi je drago da tvrtke otkupljivači dugova općenito postoje u Hrvatskoj – jer one pokazuju stanje hrvatskoga gospodarstva. Međutim, kako im je zakonom dopušten rad i poslovanje – moram priznati da svoj posao rade profesionalno i, što je najvažnije, brzo i efikasno – komentirao je za Lider rad tvrtki za otkup dugova neimenovani izvor, dugogodišnji hrvatski investitor.

Iako je rast broja otkupljivača dugova pokazatelj loše situacije poslovnih subjekata, još bi bilo lošije da otkupljivači ne postoje. Naime, upravo oni otkupom dugova omogućavaju daljnju likvidnost zaduženih tvrtki, što omogućuje i nastavak njihova poslovanja.

Tržište duga u Hrvatskoj vrijedno je oko 57 milijardi kuna. Prema podacima Financijske agencije (Fina), ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata na kraju listopada iznosila je 14,72 milijarde kuna, a građana 42,52 milijarde kuna. No, situacija se potkraj ove godine znatno popravila, barem kada je riječ o poslovnim subjektima. Naime, otkupom njihovih dugova prema bankama intenzivnije su se počele baviti specijalizirane tvrtke, a potom ih počele i brže rješavati. Tako je primjerice iznos takozvanih loših kredita tvrtki na kraju rujna bio 21,92 milijarde kuna, a na početku godine 23,59 milijardi. Pad nije samo posljedica sposobnosti tvrtki za vraćanje kredita, nego i prodaje od strane banaka.

Jedna od tvrtki koje su intenzivnije nastavile otkupljivati dugove u Hrvatskoj je i B2 Kapital – dio norveškoga koncerna, kojem su banke u Hrvatskoj prodale velik dio dugova, među njima i dio od pet milijardi kuna loših kredita. Da je otkup dugova s druge strane postao izdašan biznis pokazuje i podatak da je B2 Kapital u četiri godine djelovanja, od 2013. do 2016., narastao na 356 milijuna kuna prihoda, iskazao dobit od 157 milijuna kuna, a aktiva je gotovo udesetorostručena – sa 145 milijuna kuna na 1,33 milijarde.

B2 Kapital najveći je otkupljivač dugova u Hrvatskoj. Dio je međunarodnog B2 Holdinga sa sjedištem u Oslu, a na hrvatskom tržištu prisutan je od 2013. godine. Razlika između njega i ostalih tvrtki koje se bave otkupom i naplatom dugova je da su usredotočeni na poslovanje jedino s institucionalnim klijentima, kao što su banke.

Banke sastavljaju portfelje odnosno ‘pakete’ loših potraživanja koje prodaju i pri tome nema mogućnosti da onaj tko otkupljuje bira što će iz paketa otkupiti ili izbaciti. PBZ je tako na svom nedavnom tenderu ponudio portfelj u kojemu su bila sadržana i potraživanja prema trgovačkim društvima Granolio i AWT International, za koja se zna da su u problemima zbog krize u Agrokoru. Hoće li banke nadalje prodavati potraživanja prema tvrtkama koje su u problemima likvidnosti, a koje su Agrokorovi vjerovnici, ovisi o poslovnim odlukama banaka o upravljanju svojim NPL portfeljem – navela je Miljanić-Presečki.

U B2 Kapitalu potvrdili su da cijelo vrijeme prate složenu situaciju u Agrokoru i stvorene probleme. Također i da rješavanje ozbiljnih problema, kao što su ogromni dugovi te nastavak poslovanja pogođenih tvrtki, ovisi o uspješnosti postizanja nagodbe.

Mislimo da je Vlada reagirala dobro donošenjem zakona koji je zaustavio brzo urušavanje sustava i preljevanje krize na veći broj tvrtki. Što se tiče dugova Granolija i AWT-a koje smo preuzeli u paketu od PBZ-a, i u tom ćemo slučaju kao i u svim drugima biti konstruktivni i zajedno sa spomenutim tvrtkama tražiti najbolje načine da im pomognemo u oporavku i podmirenju obveza. Konkretno, već smo dali ključnu podršku Granoliju za ulazak u predstečajnu nagodbu, a podržat ćemo i AWT u nastojanju da se restrukturira i oporavi – pojasnila je proces naša sugovornica.

U tvrtki su istaknuli da kao međunarodna podružnica u poslovanju primjenjuju najbolje svjetske prakse i najviše etičke standarde – kada je riječ o uslugama upravljanja potraživanjima. Takav konstruktivan pristup je ono što smatraju njihovom najvažnijom karakteristikom u odnosu na druge tvrtke u sličnom poslovanju, od kojih su neke došle i na loš glas zbog načina ophođenja s dužnicima.

Norveški model koji primjenjujemo, među ostalim, podrazumijeva individualni pristup svakom pojedinom klijentu koji se našao u problemima s otplatom dugova.

Ljudi koji se nađu u dugovima u teškoj situaciji i najčešće su time frustrirani. Vrlo je malo onih koji u dugovima završe s namjerom, svjesnim ulaskom u obveze za koje znaju da ih ne mogu ispuniti. Najčešće je riječ o lošim procjenama, promjeni okolnosti, ponekad i neznanju. Kada shvate da naš pristup nije nikakvo zastrašivanje i guranje dužnika u još veći dug kako bismo se naplatili već nastojanje da im pomognemo u tome da stanu na noge i da se dugoročno stabiliziraju – dužnici su itekako spremni na suradnju.

Naš neimenovani izvor također nam je potvrdio ‘iz osobnog iskustva’ da tvrtke za otkup dugova žele izbjeći sudske sporove budući da dugo traju, a rješenje je neizvjesno zbog pravnih zavrzlama, upitne težine pravorije i njegovog poštovanja. Zato posluju brzo, ponekad na nekim prodajama i izgube nešto novca, a na drugima zarađe. Banke dobivaju jer očiste bilancu, tvrtke koje ne mogu plaćati kredite dobiju nove uvjete (možda i nešto povoljnije i fleksibilnije), a otkupljivač na tome svemu zaradi, što pokazuje i bilanca B2 Kapitala.