Promjene koje nastupaju 1. siječnja 2018.

Izmjenom Zakona o minimalnoj plaći i pripadajućom uredbom Vlada je povećala minimalnu plaću s 3276 na 3439,80 kuna, a da poslodavcima kompenzira povećani trošak rada, uvela je mogućnost umanjenja osnovice za obračun doprinosa na plaću do visine 50 posto minimalne ugovorene plaće. Dosad se minimalnom plaćom smatralo ukupno primanje, uključujući dodatke za rad u posebnim uvjetima, odnosno povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi. Ali zbog ove zakonske odredbe minimalna plaća morat će biti ugovorena da se iskorišti pravo na smanjenu osnovicu za doprinose. To je mjera koja bi mogla motivirati poslodavce da ugovaraju minimalnu plaću i ispočetka se čini kao win-win mjera. Naime, budući da je sama minimalna plaća povećana te da se u nju ne ubrajaju dodaci za rad u posebnim uvjetima, poslodavci mogu uz povećanu minimalnu plaću umanjiti trošak rada za 103 kune. Vlada je, ne računajući na rizik od snažnijeg ugovaranja minimalne plaće, izračunala da će državni prihod, ponajviše onaj HZZO-a, biti stoga u manjoj za 245 milijuna kuna, prema podatku da je u 2016. minimalnu plaću primalo 76.400 radnika. No uz to je ostavila mogućnost da se svi koji u prosincu isplate plaću do minimalne odmah kvalificiraju za tu mjeru, čime je ostavila prostor poslodavcima da aneksima izmijene ugovore radnicima koji imaju i veću plaću, a na što je Lider prvi upozoravao.

Osim promjena u minimalnoj plaći i obračunu doprinosa na nju, u sustav plaćanja doprinosa od 2018. uvode se još neke olakšice, uz one postojeće, poput potpunog oslobađenja od doprinosa na plaću za radnika mlađeg od 30 godina zaposlenog na neodređeno vrijeme, te za godinu dana za radnika koji se prvi put zapošljava. Novost je da će poslodavci koji zaposle dijete poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja dobiti jednako oslobađenje na rok od pet godina, ako je riječ o radniku starijem od 29 godina. Također, poslodavci će dobiti mogućnost da svojim radnicima neoporezivo nabavljaju i plaćaju tople napitke, vodu i sokove konzumirane tijekom radnog vremena. Hvala vrijedna novost, no potpuni je misterij zašto se jednako pravilo ne bi moglo odnositi na sitne zalogaje namijenjene okrjepljenoj tijekom rada. A što se tiče poreza na dohodak, suzit će se krug uzdržavanih članova obitelji, pa raditelji bračnog supružnika poreznog obveznika neće više moći ući na karticu onoga drugog bračnog druga, već će morati ostati na kartici onog s kojim je krvno povezan. A djedovi i bake, mače i očusi, bivši bračni drugovi te unučad i praučad više se neće moći kvalificirati kao uzdržavani članovi obitelji. Riječ je o praktičnoj kompenzaciji za povećanje osobnog odbitka s 2600 na 3800 kuna koja je stupila na snagu s 1. siječnja 2017.

Izmjene u sustavu PDV-a mogle bi umanjiti porezne prihode države za pola milijarde kuna. Riječ je o tome da se prag za obvezni ulazak i izlazak iz sustava PDV-a podiže s dosadašnjih 230 na 300 tisuća kuna primitaka unutar godine. Bez obzira na pravni oblik organiziranja, svi poduzetnici koji su u 2017. godini imali isporuke do tog iznosa moći će odabrati da prestanu biti obveznici PDV-a, a oni koji su imali veće primitke morat će ući u sustav PDV-a. Pritom oni koji žele izazeti, a koristiti su se pravom na pretporez za nekretnine, dugotrajnu imovinu i nabavljene zalihe, možda će ipak morati odustati od izlaska, jer bi im ispravkom iskorištenog pretporeza to moglo postati neisplativo. K tome, poljoprivrednici i obrtnici koji nisu obveznici PDV-a, a nisu ostvarili prihode veće od 300 tisuća kuna, mogu od 1. siječnja 2018. odabrati paošalno plaćanje poreza na dohodak po stopi od 12 posto, a privlačno im može biti i to što onda neće morati voditi porezne knjige. Računa se da bi podizanjem praga uvjete za paušalno oporezivanje moglo iskoristiti više od 30 tisuća poreznih obveznika. Ukupna porezna rasterećenja u 2018., kako je ovog mjeseca najavilo Ministarstvo financija, iznosit će između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Uz navedeno rasterećenje od pola milijarde zbog višeg praga za ulazak u sustav PDV-a, nabava automobila za osobni prijevoz za gospodarstvo trebala bi uštedjeti ekonomiji oko 450 milijuna kuna na godišnjoj razini, a očekuje se da će promjene u porezu na dohodak tvrtkama uštedjeti dodatnih 260 milijuna kuna.

Iako je ova godina najavljeni kao godina reformi, to će biti tek minireforme, a prave će izostati. Od poreza na nekretnine definitivno se odustalo, kao i od promjena u neučinkovitom administrativno-teritorijalnom ustroju.