Robna razmjena EU

Izvoz svih 28 članica EU u prvih je deset lanjskih mjeseci iznosio 4328 milijardi eura, u čemu je hrvatski udjel 0,27 posto. No, dok je europski izvoz povećan 8,9 posto, hrvatski je porastao 15 posto.

S rastom robnog izvoza od 15 posto u prvih deset mjeseci prošle godine Hrvatska je, kako pokazuju podaci Eurostata, bila među vodećim zemljama Europske unije. Veći ili isti rast izvoza u tom su razdoblju imale samo još Bugarska, Finska i Litva. No, prema vrijednosti izvoza od 11,6 milijardi eura u tom razdoblju, Hrvatska je i dalje na začelju EU. Manji izvoz imali su samo Malta, Cipar, Estonija i Latvija. Ukupna vrijednost robnog izvoza svih 28 članica EU u prvih je deset mjeseci prošle godine iznosila 4328 milijardi eura, što znači da je hrvatski udjel u tome svega 0,27 posto. Mala je utjeha što je hrvatski rast bio daleko iznad prosjeka EU, koji je iznosio, također visokih, 8,9 posto.

Dva su osnovna razloga lanjskom rastu europskog izvoza – kretanje cijena energenata te rast globalnoga gospodarstva.

Prema podacima o robnoj razmjeni EU za prvih deset mjeseci, u kojima je prosječna cijena srove nafte na godišnjoj razini povećana za približno 20 posto, izvoz energenata iz EU povećan je za 35 posto. Drugi važan čimbenik povećanja robne razmjene bila su povoljna kretanja u svjetskom gospodarstvu uslijed kojih bi globalni rast trebao ubrati s predlanjskih 3,2 posto na 3,6 posto, ali i stabilan rast Europske unije, koji bi trebao ubrzati s predlanjskih 1,9 posto na 2,3 posto.

– Rast BDP-a, naravno, podrazumijeva i rast ukupne potražnje, a povećana potražnja dovodi i do rasta globalne robne razmjene. Stoga i podaci o robnoj razmjeni EU za deset mjeseci pokazuju povećani izvoz svih glavnih grupa proizvoda, ali i rast izvoza prema svih deset najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Gotovo identično povećanje vrijednosti izvoza i uvoza zadržalo je iznos vanjskotrgovinskog sufićita EU na razini iz 2016. godine – uočavaju analitičari HGK.