Home / Financije / IZVOZ OBARA REKORDE Hrvatska je prošle godine ostvarila oko 14 milijardi eura izvoza

IZVOZ OBARA REKORDE Hrvatska je prošle godine ostvarila oko 14 milijardi eura izvoza

Hrvatska je prošle godine ostvarila oko 14 milijardi eura izvoza. Ta se procjena temelji na najnovijim podacima o izvozu za prvih 11 mjeseci. Osobito je snažan bio u listopadu, kada je iznosio gotovo 1,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom popela se na 69,5 posto.

Prvi rezultati za razdoblje od siječnja do studenog prošle godine kažu da je hrvatski izvoz tada iznosio 12,8 milijardi eura, što znači da je već do kraja studenog bio za gotovo pola milijarde eura veći nego u cijeloj 2016. U prvih lanjskih 11 mjeseci izvoz na tržišta Europske unije porastao je desetak posto, dok je na tržišta zemalja izvan EU rastao mnogo brže, po stopi iznad 21 posto. Osim rekordnog izvoza u prvih 11 mjeseci prošle godine, zabilježen je i rekordan uvoz koji je u tom razdoblju premašio 20 milijardi eura. Unatoč takvom rastu uvoza, koji je rezultirao i rastom deficitu u vanjskotrgovinskoj razmjeni za oko 400 milijuna eura, donekle je poboljšana pokrivenost uvoza izvozom, koja je iznosila 63,9 posto.

Najbolja pokrivenost uvoza izvozom dosad, međutim, zabilježena je u listopadu prošle godine, kada se popela do 69,5 posto, što je jedan od rekorda u statističkim pokazateljima za hrvatski izvoz u tome mjesecu. Drugi je rekord bio sam iznos izvoza na mjesečnoj razini, kada je nedostajalo samo devet milijuna eura da se zaokruži na 1,3 milijarde eura.

Prema ocjeni Hrvatske gospodarske komore, rast izvoza u prvih deset lanjskih mjeseci temeljio se na tri čimbenika: povoljnim globalnim kretanjima, osobito na razini Europske unije; većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz te na povećanju cijena energenata i pojedinih sirovina na globalnoj razini. Raspoloživi podaci o kretanju uvoznih cijena za eurozonu pokazuju da su uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini povećane za 20,3 posto, a u preradivačkoj industriji za 2,5 posto. Pri tome je najveći utjecaj na rast uvoznih cijena u preradivačkoj industriji imao rast uvoznih cijena naftnih derivata, potaknut globalnim rastom cijene srove nafte, a zatim i proizvođa prehrambene industrije, proizvođa kemijske industrije te metala.

Takva se struktura djelomično podudarala s rastom izvoza iz Hrvatske. Naime, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci najviše je povećana upravo vrijednost izvoza naftnih derivata, a zatim su slijedili proizvodi farmaceutske industrije te metali. Pozitivni trendovi u kretanju izvoza farmaceutske industrije, ali i velikog broja drugih djelatnosti ipak otkrivaju da se rast izvoza nije temeljio samo na rastu cijena – zaključuju analitičari HGK. Štoviše, najnoviji podaci DZS-a o kretanju proizvođačkih cijena hrvatske industrije na nedomaćem tržištu upućuju na to da su izvozne cijene farmaceutskih proizvoda na kraju prošle godine bile 0,8 posto manje nego godinu prije, što znači da su domaći farmaceuti u deset mjeseci rast izvoza od 38 posto postigli bez dizanja svojih cijena. Farmaceutska je industrija tako prošle godine izbila na prvo mjesto među domaćim izvoznim djelatnostima. U deset mjeseci njezin je izvoz iznosio 938 milijuna eura, dok je, recimo, izvoz naftnih derivata, obilato potaknut rastom cijena, iznosio 802 milijuna eura (iako treba reći da je to 50 posto više nego u istom razdoblju 2016.)

Za dinamičan rast vrijednosti uvoza (13,2 posto) u prvih deset lanjskih mjeseci analitičari HGK kažu da je ponajprije rezultat rasta ukupne domaće i inozemne (uvoz radi izvoza) potražnje te rasta globalnih cijena. Stoga je najviše povećana vrijednost uvezene srove nafte, metala i motornih vozila.

Kako je vrijednost uvoza i dalje bila znatno veća od izvoza, tako je i uz nešto nižu stopu rasta znatnije porasla vrijednost uvoza od izvoza, odnosno povećao se robni deficit. Vrijednost hrvatskog izvoza na tržišta zemalja EU u prvih je deset lanjskih mjeseci iznosila 7,4 milijarde eura (rast od 11,6 posto), a uvoza iz EU 14,3 milijarde eura (rast od 12,4 posto). Razlika od 6,9 milijardi eura između hrvatskog izvoza i uvoza u trgovanju s drugim članicama Unije gotovo je identična ukupnom deficitu hrvatske vanjskotrgovinske razmjene u tom razdoblju.

U podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prošlu godinu uključene su sve tvrtke koje su tijekom godine imale najmanje 750 tisuća kuna vrijedan izvoz u Europsku uniju, odnosno najmanje 1,7 milijuna kuna uvoza. Za ovu je godinu prag uključivanja pojedine tvrtke u izvješća DZS-a podignut na milijun kuna kada je riječ o izvozu, odnosno na 1,9 milijuna kuna kada se radi o izvozu. To znači da se vanjskotrgovinska razmjena tvrtki koje imaju manji izvoz ili uvoz od spomenutih iznosa neće obračunavati u statistici za ovu godinu.

Voljeli bismo da u tiskanim medijima ima više intervjuja kao što je onaj koji je novinar Slobodne Dalmacije vodio s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem. Pola tog razgovora, naime, odnosilo se na teme vezane uz izvoz, što je Buriloviću otvorilo prostor da opsežno obrazloži što je Komora u smislu internacionalizacije gospodarstva učinila i što bi se još sve trebalo poduzeti za rast izvoza. – Za hrvatsko gospodarstvo najveći su problemi nedovoljne financijske potpore za internacionalizaciju, uz problematičan porezni sustav, nedovoljno jasnu izvoznu strategiju, nepovoljan tečaj i nepovoljnu cijenu rada – rekao je Burilović.

Istraživač Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević nije iskoristio nijednu od brojnih prilika u intervjuju za Večernji list u kojima je mogao spomenuti izvoz. A razgovor koji je s Božom Petrovom, predsjednikom Mosta, za Novi list vodio Dražen Ciglenečki temama vezanima uz izvoz nije se približio ni na trenutak.

Društvo Dalekovod d.d. obavijestilo je javnost putem Zagrebačke burze da je prodalo udjel od 44,65 posto u tvrtki Unidal d.o.o. iz Vinkovaca. Kupac je slovenska tvrtka Unior d.d. iz Zreče. Ugovor o kupoprodaji sklopljen je 28. prosinca 2017. Zahtjevom za prijenos poslovnog udjela pokrenut je postupak kojim društvo Unior d.d. Zreče postaje stopostotni vlasnik tvrtke Unidal d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja toplo kovanih otkivaka. Prema potpisu kupoprodaje, tvrtke Dalekovod proizvodnja d.o.o. i Unidal d.o.o. sklopile su okvirni ugovor o isporuci robe na pet godina.