POTICANJE ULAGANJA Zakonske izmjene pogoduju najmanjim i IT tvrtkama

Iz Vlade je novom politikom poticanja ulaganja odaslan signal da razumiju gdje se najbrže zapošljava. No važnije su lakoća i jednostavnost poslovanja, kao i stabilnost – od poreza do pravne sigurnosti.

Bez ulaganja nema ni novih radnih mjesta, a izmjene Zakona o poticanju ulaganja, smatraju u Vladi, trebale bi ih stvoriti. Dok je prvi dio rečenice točan, drugi je već diskutabilan jer bi problem bio prejednostavan kad bi se riješio jednim zakonskim izmjenama. Ipak, hvalevrijedan je svaki pokušaj olakšavanja posla poduzetnicima i investitorima, koliko god Hrvatska i dalje bila daleko od privlačnog ulagačkog odredišta.

Najveće novosti zakonskih izmjena koje je iniciralo Ministarstvo gospodarstva odnose se na porezne potpore za ICT industriju, uvođenje poticaja za projekte ulaganja gospodarskim aktiviranjem neaktivne imovine u vlasništvu države te, za mikropoduzetnike, mogućnost uračunavanja korištenje opreme/strojeva do najviše pet godina starosti u opravdane troškove ulaganja.

Najveći su dobitnici aktualnih izmjena Zakona o poticanju ulaganja, dakle, male i mikro tvrtke, osobito one iz ICT sektora, što je napokon dobar signal da vladajući razumiju gdje se najbrže stvara dodana vrijednost i novo zapošljavanje. Zakon predviđa ulaganja u centre za razvoj ICT sustava i softvera u protuvrijednosti od 50 tisuća do milijun eura i umanjenje propisane stope poreza na dobit za 50 posto tijekom deset godina uz uvjet otvaranja najmanje deset radnih mjesta povezanih s ulaganjem, čime je predviđeno porezno rasterećenje poduzetnika te poticanje zapošljavanja radne snage. Prag za iskorištavanje poticaja tako više neće biti 150, nego 50 tisuća eura.

Novina su i potpore za nabavu opreme i strojeva starih do pet godina za mikro poduzetnike. Također, zakonskim izmjenama predviđeni su poticaji za projekte ulaganja gospodarskim aktiviranjem neaktivne imovine u vlasništvu države, prema kojima se, uz ulaganje od najmanje tri milijuna eura i otvaranje 15 radnih mjesta, omogućava korištenje državnog imovinom bez naknade u razdoblju od deset godina. Tako bi se, trebala gospodarski aktivirati neiskorištena državna imovina te omogućiti ravnomjerniji razvoj hrvatskih regija, s obzirom na to da se navedeno odnosi na državnu imovinu koja se nalazi u potpomognutim područjima Hrvatske. Poduzetnici moraju uložiti u državnu imovinu da se njezina vrijednost poveća za 50 posto, a nakon isteka povoljnog najma imali bi mogućnost otkupiti tu imovinu.

Poduzetnici, naravno, podupiru svaki Vladin napor koji će pridonijeti kvalitetnijoj i poticajnijoj ulagačkoj klimi, no uvijek postoji ali… Naime, i poduzetnici i analitičari upozoravaju da to neće biti dovoljno jer vječni su problemi i dalje tu, tromo i neučinkovito pravosuđe i državna uprava, visoka porezna opterećenja rada itd.

Izmjene Zakona u dijelu primjena koje se odnose na ICT tvrtke inicirala je udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx) pa je njima, očekivano, zadovoljna. Naime, mnoge IT tvrtke nisu do sada mogle iskorištiti poticaje iz Zakona jer nisu mogle ulagati u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu od najmanje 150 tisuća eura, jer glavnina njihovih ulaganja ide u ljude i njihove plaće. Sada se to smanjilo na dostižnih 50 tisuća eura u tri godine, ali uz uvjet otvaranja najmanje deset radnih mjesta, dok je za druge sektore to pet. – Smatramo i to korektnim jer smo upravo zbog prirode IT biznisa tražili prilagodbu minimalnih uvjeta za iskorištavanje poticajnih mjera iz Zakona. Pokazalo se da dosadašnji projekti koji se koriste mjerama iz Zakona u pravilu otvaraju više od deset radnih mjesta u tri godine – kaže Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a.

U Infinumu, uspješnoj IT tvrtki koja se bavi razvojem mobilnih i web-aplikacija, smatraju da će korigiranje praga na 50 tisuća eura ulaganja u osnovna sredstva malim i mikro IT tvrtkama omogućiti da počnu s realizacijom projekata. – Takvim tvrtkama prag od 150 tisuća eura materijalnog ulaganja često je bio nedostižan unatoč tomu što su bez problema zapošljavali ljude. Unutar projekata moći će iskoristiti sniženu stopu poreza na dobit, što će im osigurati više novca za rast i razvoj – kaže Nikola Kapraljević, operativni direktor u Infinumu. Mikro poduzetnici i dalje će imati posebnu mjeru unutar Zakona ako tako izaberu (pa i IT) te će moći i s tri nova radna mjesta u tri godine i ulaganjem od 50 tisuća eura u dugotrajnu imovinu iskoristiti poticajne mjere Zakona. Dodatno, za mikro poduzetnike bit će dopušteno i ulaganje u rabljenu opremu, što do sada nije bio slučaj.

Ovaj zakon ponajprije umanjuje stopu poreza na dobit, dok je, ističu u CISEx-u, najveća slabost našega poreznog sustava preskup rad, odnosno preveliki porezi i prije svega doprinosi vezani uz plaću. Tu nismo konkurentni. CISEx je predlagao niz ‘soft’ mjera kojima bi se malo mogla ublažiti ta nepovoljna situacija, a bez negativnog učinka na državni proračun. – Malo su prihvatili, ali vrlo bitne stvari, poput toplog obroka za radnike, ‘team buildinga’, dodjela udjela u tvrtki radnicima i slično, još su oporezivi kao plaća, a to je previše. Tu možemo mnogo napraviti na konkurentnosti, ne razumijemo zašto zakonodavac bježi od takvih rješenja. Ona potiču potrošnju tvrtki i pridonose većem zadovoljstvu radnika, što opet povećava produktivnost tvrtki i puni državni proračun – kaže Barančić.

Nekoliko prijedloga imaju i u Infinumu. Kapraljević smatra da je nužno posebno poticati ulaganje u istraživanje i razvoj te očekuje da će donošenje zakonskih ovira (koji se napokon očekuju ove godine) vezanih uz smanjenje porezne osnove po osnovi takvih ulaganja znatno povećati visokotehnološka ulaganja u Hrvatskoj. Dodatno povećanje poreznog praga kod osobnog dohotka od ne-samostalnog rada sigurno bi, dodaje Kapraljević, potaknulo zapošljavanje visokoobrazovanih djelatnika koji su preduvjet za ozbiljnija ulaganja i vrlo često na stranim tržištima rade za slične bruto, no istodobno i veće neto iznose. Stabilnost zakonskih ovira također bi omogućila tvrtkama kvalitetniju pripremu i planiranje projekata.

U HGK smatraju kako su sve te novosti predviđene Zakonom dodatne mjere koje bi trebale poticati malo i srednje poduzetništvo, povećati realizirane ulagačke projekte, a samim time povećati zaposlenost te konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Stoga pozdravljaju sve poticajne mjere koje mogu pridonijeti jednostavnijem i troškovno isplativijem poslovanju poduzetnika te većem zapošljavanju radno aktivnog stanovništva. No, ističu i oni, iako su poticaji važan faktor za odabir određene zemlje kao ulagačke destinacije, nisu presudan. Ono što je bitno, kažu u HGK, sveobuhvatna je poslovna klima te lakoća i jednostavnost poslovanja. Svakom ulagaču pri odlučivanju o ulaganju u neku zemlju važna je stabilnost i predvidivost poslovnog okružja te ustaljenost zakonodavnog ovira koji regulira poslovanje, počevši od porezne politike pa od pravne sigurnosti.

Iz Udruženja stranih ulagača pak nisu željeli komentirati izmjene Zakona dok se ne prihvate u Saboru. Kako bilo, prema rezultatima istraživanja koje HGK provodi o poslovnim klimi, većina poduzetnika poslovnu klimu u Hrvatskoj još ne ocjenjuje potpuno poticajnom za poslovanje i ulaganje. Iako smatraju da su učinjeni određeni pomaci u njezinu poboljšanju, i to posebice u području poreznog rasterećenja, pravna nesigurnost (u smislu učestalih mijenjanja zakona i propisa) i pravosuđe područja su koja najviše koče daljnji razvoj i rast hrvatskoga gospodarstva. Stoga nije dovoljan jedan zakon, nego cijeli sustav treba biti povoljan za ulaganja i razvoj poslovanja. No u Hrvatskoj je svaki mali pomak u tom smjeru velik korak za čovječanstvo.