Vlasničke strukture poslovnih nekretnina

Prevladavaju domaći manji ulagači koji su ujedno bili i developeri nekretninskih projekata te strani investicijski fondovi. Raste interes stranih investitora, koji nabavljaju jeftin novac kod banaka. Domaćih institucionalnih investitora (fondova) gotovo uopće nema na tržištu nekretnina.

Vlado Čović i dr., suvlasnici Zagrebmontaže i Dalekovoda, upravljaju Skyofficeom na 72.000 m². Sagrađena su dva tornja (može se čuti naziv zagrebački twinski), koja su povezana od drugog do 15. kata i u kojima su isključivo uredski prostori te prateći sadržaji.

Josip Kordić (otac) i Boris Kordić (sin), osnivači Hidrocommerce, upravljaju Eurotowerom u Zagrebu površine 18.920 m² uredskih prostora. Svojedobno se pisalo da će i Zdravko Mamić uz njega sagraditi istu zgradu, pa se taj projekt kolokvijalno zvao Mamićevi twinski, ali to se nije dogodilo.

Izvora reklo da je kupila i Kaptol centar Zagreb, o čemu nismo mogli dobiti potvrdu od Supernove.

Dinamičnost tržišta potvrđuje i treća promjena vlasnika Arena Centra u Zagrebu. Nakon Mađara (Trigranit) i Amerikanaca (Heitman) novi je vlasnik od studenoga 2016. južnoafrički fond New Europe Property Investments, a promjene u vlasništvu doživjeli su i u zagrebačkim City Centerima West i East. Njih je 2016. kupila američka korporacija Morgan Stanley RE Fund VIII Global, a Fabian Kaufmann (austrijska Kaufman grupa) i Sven Vorih (VSV komunikacije) i dalje upravljaju splitskim City Centerom One preko tvrtke CC Real.

Iznajmljivanje uredskih prostora ipak je mirnije, a vrijednost tog tržišta također varira ovisno o lokaciji, infrastrukturi, starosti zgrade, atraktivnosti. U Zagrebu se kvalitetni uredski prostor plaća između 12 i 16 eura po četvornom metru, a na periferiji cijena pada i ispod 10 eura. I kao i kod šoping-centara opet su slični omjeri za Split, Rijeku i Osijek.

Ranilović kaže da se dugoročno mogu očekivati veća ulaganja u šoping-centre i turističke projekte s češćom promjenom vlasnika. Nešto će manje interesa biti za uredske i proizvodne prostore. – Investitori nisu skloni razvijati nove projekte, već će radije uložiti u postojeće nekretnine u funkciji koje odmah vraćaju uloženo – napominje Ranilović, koji je i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK. Tvrdi da investitori očekuju od sedam do devet posto godišnjeg povrata investicije, ali nastavi li se gospodarski oporavak Hrvatske, to će značiti da će i investicije biti sigurnije, pa se u sljedećim godinama očekuje da će investitori biti zadovoljni i s nešto manjim godišnjim povratom investicije.