AFERA SVJETSKE BANKE Glavni ekonomist Banke sumnja u objektivnost izvješća Doing Busines

Paul Romer javno je ustvrdio da se jedan od najpopularnijih dokumenata Banke, ljestvica konkurentnosti, namješta prema političkim preferencijama. Istaknuo je primjer Čilea koji divlje skače po ljestvici, a da se ekonomski parametri uopće ne mijenjaju. I nije jedina zemlja koja je oštećena zbog od početka dvojbene metode.

Razne rang-ljestvice oduvijek su bile kontroverzno pitanje podložno skepsi zbog svoje prirode, odnosno kriterija i načina na koji se izrađuju. Iako se redovito izvješća Svjetske banke Doing Business uzima kao ključni pokazatelj konkurentnosti zemalja prema kojem se ravnaju mnogi, odgovor na pitanje njegove stvarne uporabne vrijednosti nikad nije bio jednoznačan. Čak je i letimičan pogled na redoslijed zemalja poslaganih prema navodnom kriteriju poželjnosti za poslovanje morao izazvati stanovitu nevjeru, s obzirom na često pojavljivanje praktički neuspjelih država na osjetno boljem mjestu od, što god se moglo reći za njih, mnogo organiziranih i ozbiljnih država.

Dojam je oduvijek bio da izvješće u obzir uzima kriterije nerijetko izdvojene od šire stvarnosti i niza drugih, prilično važnih okolnosti. Recimo, koliko su niski porezi i brzina izdavanja dozvola presudni u zemlji na rubu revolucije. Podatak da Makedonija, na 11. mjestu prema lakoći poslovanja, bolje kotira od Tajvana, Finske, Australije, Njemačke, Irske i mnogih drugih ekonomski uspješnih i organiziranih zemalja, mora za sobom povući oprez. Ili da se u Hrvatskoj lakše posluje nego u Belgiji i Luksemburgu. Poslovanje, kako god ga mjerili, ne može biti izdvojeno od širih ekonomskih, političkih i društvenih pokazatelja. Konačna potvrda upitne kvalitete tog izvješća došla je ovaj tjedan zahvaljujući glavnom ekonomistu Banke Paulu Romeru, koji je izrazil sumnju u njegovu objektivnost.

U razgovoru za Wall Street Journal Romer je objasnio da često mijenjanje metodologije rezultira nepouzdanim podacima, kao i da postoje sumnje u političku prisutnost pri izradi dokumenata kojim mnogi vole mahati. Glavni ekonomist Svjetske banke tako je javno ustvrdio da se jedan od najpopularnijih dokumenata ugledne institucije namještao prema političkim preferencijama, pri čemu je istaknuo primjer Čilea. Pozicija je te južnoameričke zemlje, tvrdi Romer, neobično korespondirala sa svjetonazorom aktualne vlasti, što je značilo da konkurentnost automatski pada kada je na vlasti ljevica i raste kada uzde preuzme desnica, neovisno o drugim nepromijenjenim okolnostima. Pritom je posebno nezgodno da direktor Banke donedavno zadužen za izradu izvješća Doing Business Augusto Lopez-Claros dolazi baš iz te zemlje. On, dakako, odbacuje optužbe i navodi primjer Meksika, koji je proveo osam reformi, Čile samo dvije, što treba objasniti čudno loptanje s tom zemljom od mandata do mandata. Tako je Čile od 2006. naovamo divlje skakao po ljestvici, uvijek nekako prateći trenutačnu ideološku orijentaciju vlasti, rastući tijekom predsjednikovanja konzervativca Sebastiána Piñere, padajući za vrijeme socijalistice Michelle Bachelet, premda se nisu događale stvarne promjene u uvjetima poslovanja. Zemlju će od ove godine opet preuzeti Piñera, koji je bio na vlasti od 2010. do 2014. (Bachelet je vladala od 2006. od 2010. i od 2014. do 2018.), a Čile je sada na 55. mjestu iako je prije četiri godine bio na 34.

Prema svemu sudeći, ima još zemalja čija je konkurentnost krojena prema političkim preferencijama Banke, a Romer je obećao revidirati ljestvice barem četiri godine unatrag i objaviti podatke proizašle iz usklađene i jedinstvene metodologije. ‘Osobno se želim ispričati Čileu i bilo kojoj drugoj zemlji za koju smo stvorili pogrešan dojam’, rekao je Romer. ‘Temeljeno na stvarima koje smo prije mjerili, poslovna klima nije se pogoršala tijekom vladavine Bachelet’. Predsjednica na odlasku ipak je kritizirala navodno kompromitirano izvješće. ‘Rangiranja uglednih međunarodnih institucija trebala bi biti pouzdana zato što imaju učinak na investicije i razvoj zemalja’, komentirala je na Twitteru. Portal Business Insider podsjeća da je Čile jedna od najbogatijih južnoameričkih zemalja te da je snažno rastao u Piñerinom mandatu zahvaljujući visokim cijenama bakra, glavnog izvoznog proizvoda. Jednako tako, tijekom Bachelet cijene su osjetno pale, što je automatski značilo i usporavanje ekonomije. U službenom priopćenju, nakon intervjuja, Banka je zapravo odbacila odgovornost, ali i prihvatila reviziju za Čile budući da i nema previše izbora. ‘Važno je napomenuti da sve zemlje tretiramo jednako u svom istraživanju i da indikatori i metodologija izvješća Doing Business nisu skrojeni prema jednoj zemlji, nego da se ukupna poslovna klima može poboljšati’, poručili su iz Banke. ‘Pokazatelji su temeljeni na čvrstim podacima, poput stvarnih poreznih stopa i donesenih zakona i predmet su interne i eksterne provjere. Objektivni podaci nisu predmet političkog utjecaja. U svjetlu primjedbi koje je iznio glavni ekonomist Svjetske banke Paul Romer u medijima i naše predanosti integritetu i transparentnosti, provest ćemo eksternu reviziju pokazatelja za Čile u izvješću Doing Business.’

Šteta je napravljena i revizija teško to može promijeniti, ali pitanja o pouzdanosti izvješća sada će biti vrlo teško zaboraviti. Bilo ono pod političkim utjecajem ili ne, metodologija je od prvog dana dvojbeni i u nekim slučajevima evidentno cijepljena od stvarnosti zemalja koje promatra, stoga u cijeloj priči više začuđuje tolika njegova popularnost. Dapače, jedna Nigerija bolji rezultat na ljestvici smatra jednim od svojih najvažnijih ekonomskih ciljeva. Neki od najvažnijih pokazatelja na temelju kojih se izrađuje konačna ljestvica uključuju lakoću pokretanja biznisa, dostupnost kapitala, dobiivanje dozvola, plaćanje poreza i provođenje ugovora, dakle redom kategorije u kojima jedna Hrvatska s lakoćom u pravini ostavlja Luksemburg i Belgiju. Istini za volju, od 190 zemalja uključenih u izvješće, većina se smjesti ondje gdje zdrav razum i logika nalažu, ali u pojedinim slučajevima metodologija, koja god se trenutačno primjenjuje, rezultira često neuvjerljivim rangiranjima, pogotovo kada se gleda odnos konkretnih zemalja, a ne načelno grupiranje (slabije razvijene zemlje obično su u sredini ili pri kraju, razvijene u prvom dijelu ljestvice). U svakom slučaju, rangiranje Čilea pozorno će se pratiti idućih godina.

Zahvaljujući reviziji Direktive o platnim uslugama koja je stupila na snagu 13. siječnja, europski potrošači moći će u cijelosti iskoristiti prednosti plaćanja preko interneta za proizvode i usluge. Nova pravila, čiji je cilj modernizirati platne usluge u Europi, elektronička plaćanja učinit će jeftinijima, lakšima i sigurnijima. Nova pravila tako uključuju zabranu neopravdanih naknada za plaćanje potrošačkim kreditnim karticama i debitnim karticama, bilo u trgovinama, bilo na internetu, otvaranje europskog platnog tržišta kompanijama koje nude platne usluge na temelju pristupa informacijama o računu, uvođenje strogih sigurnosnih preduvjeta za elektronička plaćanja i zaštitu financijskih podataka potrošača te poboljšanje prava potrošača u nizu područja (smanjenje odgovornosti za neodobrena plaćanja i uvođenje bezuvjetnog refundiranja za izravna terećenja u eurima).

Pravila su na snagu već stupila, nakon što su države članice uvele nove odredbe proizašle iz direktnih u svoja zakonodavstva, premda Komisija u priopćenju upozorava da neke članice to još nisu učinile i poziva ih da korigiraju u najsjekorijem roku. Dapače, samo je osam članica dosad to učinilo, a čak 20, među kojima i Hrvatska, nije. Revidirana pravila predložena su još u srpnju 2013., a dogovorena 2015. s modernim, efikasnim i jeftinim platnim uslugama u vidu, uključuju i derogiranu prošlu direktivu, koja je bila pravni temelj za stvaranje jedinstvenog tržišta platnih usluga.

Smisao je pravila prilagoditi brzim promjenama na tržištu i u navikama potrošača te istodobno osigurati potrebnu razinu sigurnosti.

– Ova legislativa još je jedan korak prema jedinstvenom digitalnom tržištu u Europskoj uniji. Promicat će razvoj inovativnih mobilnih i internetskih plaćanja, od čega će koristiti imati ekonomija i rast. S primjenom PSD2 zabranit ćemo neopravdane naknade za potrošačke kreditne i debitne kartice, čime bi se moglo uštedjeti više od 550 milijuna eura na godinu europskim potrošačima. Oni će biti bolje zaštićeni tijekom plaćanja – rekao je potpredsjednik Komisije za financijsku stabilnost, usluge i tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.