Home / Tvrtke i tržišta / MA HUATENG

MA HUATENG

Kineski megadiv Tencent kontrolira digitalni život oko milijardu Kineza. Na Zapadu relativno nepoznata kompanija Tencent od prošlog je tjedna partner Lega, čime danski proizvođač igračaka ozbiljnije kreće u osvajanje golemoga kineskog tržišta. Odličan izbor jer je kineski div težak oko 540 milijardi dolara i član elitnoga kluba najvrjednijih kompanija svijeta s brojnim razgranatim biznisima. Samo njegova platforma za ‘streaming’ glazbe ima oko 700 milijuna korisnika.

Rastuću snagu kineskih kompanija potvrdio je i prošlo-tjedni dogovor tehnološkoga diva Tencenta i Lega o zajedničkom razvoju internetskih igara i društvene mreže namijenjene kineskim mališanima. Digitalno partnerstvo danskog proizvođača igračaka svjetskoga glasa i nedodirljivog vladara kineskog tehnološkog sektora znak je vremena u kojem europski brend duge tradicije i globalno prepoznatljivog loga pokušava oživiti svoje u posljednje vrijeme uspavano poslovanje surađujući s mnogo mladim i dinamičnim aspirantom s Dalekog istoka. Tencent su prije samo 20-ak godina osnovala petorica poslovnih ljudi, a jedan od njih, Ma Huateng (poznat i kao Pony Ma), trenutačno je šef kompanije (14. najbogatiji čovjek na svijetu, s 50-ak milijardi dolara odmah je iza suosnivača Googlea Sergeya Brina).

Kina je i dalje, zapravo sve više, obećana zemlja koja nudi more potrošača gladnih svega, pa time i poslovni spas umornim europskim brendovima okovanima tromom potražnjom i manjkom prostora za širenje. Taj potez Lega slijedi sličnu ideju njegova konkurenta Mattela, koji je prošle godine sklopio distribucijski ugovor s drugim kineskim divom Alibabom. Prve plodove dogovor bi mogao iznjedriti do kraja ove godine, kada se očekuje internetska igra osmišljena posebno za kinesko tržište. Kako piše Financial Times, Lego je možda imao problema s uspješnosti svojih digitalnih inicijativa u prošlosti, ali Kina je gotovo uvijek bila svijetla točka. Logiku nije nimalo teško pogoditi, Lego će nalijepiti svoj popularni brend na niz digitalnih proizvoda koje će onda Tencent distribuirati putem svojih platformi stotinama milijuna korisnika, a partnerstvom će vjerojatno zaobiti i ograničenja zbog kojih Lego ne može svoje videouratke s YouTubea objavljivati u Kini. Kompanija namjerava plasirati i svoju društvenu mrežu Lego Life, već prisutnu u 26 zemalja, u Kini. Tencent će, dakle, biti vrata Lego u zemlji koju danska kompanija već neko vrijeme pokušava ‘rastvoriti’ gradnjom tvornica (nedavno otvoreno postrojenje trebalo bi pokrivati veći dio Azije), otvaranjem najveće Lego trgovine na svijetu u Šangaju i aktivnom zaštitom svog intelektualnog vlasništva. – Primijetili smo da sve više kineske djece sa svijetom komunicira digitalno, a partnerstvo će im omogućiti siguran i maštovit digitalni Legov sadržaj – komentirao je šef Lega za Kini Jacob Kragh.

Lego je dugo ostvarivao sjajne rezultate i zapinjanje iskusio tek prošle godine kada je zabilježen prvi pad prihoda u više od deset godina (u prvih šest mjeseci prihodi su pali pet posto zbog slabe potražnje u Europi i SAD-u). Prvi potezi bili su očekivani, smanjen je broj zaposlenih za 1400 i pokrenuto restrukturiranje kompanije, ali za drugu, konstruktivnu, fazu kompanijama takve veličine obično treba mnogo više vremena, što nije ovdje slučaj. Poučen iskustvom 2003. kad je bio na rubu propadanja, proizvođač igračaka ekspresno je štirirao svog šefa Balija Paddu nakon samo osam mjeseci za kormilom, doveo Nielsa Christiansena i pokrenuo snažniji zamah prema Kini. Odluka je objašnjena Paddinom starošću, ali smjena 61-godišnjeg šefa nakon nepune godine dana sasvim jasno signalizira dublje uzroke i nezadovoljstvo rezultatima, sve to nakon godine u kojoj su oboreni rekordi i dosegnutna pozicija najprofitabilnijeg proizvođača igračaka na svijetu i drugog prema prihodima. Zašto baš Kina najbolje oslikava podatak da je u toj istoj godini Lego ondje rastao oko 30 posto, kao i da to dinamično tržište već sada vrijedi više od 30 milijardi dolara. Iako Danci vode veličinom udjela u usporedbi s najvećim globalnim konkurentima Mattelom i Hasbroom, riječ je o iznimno niskih tri posto, što znači da je prostor za osvajanje golem, odnosno da je Lego jedva zakoračio u Kini.

U tome teško da su mogli izabrati boljeg partnera, Tencent je težak oko 540 milijardi dolara, član je elitnoga kluba najvrjednijih kompanija svijeta, kralj tržišta videoigara u Kini i de facto potpuno kontrolira digitalni život više od milijardu Kineza (društvena mreža, e-trgovina, portal, mobilne igre, platni sustavi, mobiteli, ‘instant messenger’, chat usluga, glazba, film…). U načelu, za svaku trenutačno popularnu tehnološku uslugu na Zapadu postoji pandan unutar Tencentova ekosustava. Čak je i sveprisutni Alibaba manji od Tencenta, čiji proizvodi i usluge gotovo u svakoj kategoriji vladaju matičnim tržištem. Samo Tencent Music Entertainment, platforma za ‘streaming’ glazbe, ima 700-tinjak milijuna aktivnih korisnika i oko 120 milijuna pretplatnika, a korisnika svih usluga više je od milijardu ukupno. Brojke jasno pokazuju zašto je Kina u očima europskih i američkih kompanija eldorado, a Tencent jedan od najpoželjnijih partnera, kao i zašto je američka politika sve nervoznija. Tržište od 300 milijuna ljudi dugoročno jednostavno ne može držati korak s tom masom tek ‘načetih’ potrošača, a kada im se dodaju potrošači u drugim zemljama na koje kineske kompanije sve više pucaju postaje bjelodano koliko se vaga naginje na kinesku stranu.

Načelno gledano, Tencent je investicijski holding s naglaskom na tehnologiji, ali je riječ o neizbježnoj hobotnici nalik na južnokorejske ‘chaebolove’, samo na steroidima. Trenutačno je prisutan u e-trgovini, maloprodaji, videograma, virtualnoj stvarnosti, bankarstvu, financijskim tehnologijama, automobilima, proizvodnji filma, svemirskoj tehnologiji, poljoprivredi, medicinskim uslugama, obrazovanju, energiji – da se nabroje samo neke od djelatnosti. Tencent je prebacio Facebook prema tržišnoj vrijednosti prošle godine i taj uspjeh ponovio ovih dana slijedom pada vrijednosti Facebookovih dionica i svoga kontinuiranog rasta (vodi trenutačno za 20-ak milijardi dolara).

Usprkos tome, Tencent je relativno nepoznat brend izvan Azije, pogotovo na Zapadu, gdje među korisnicima dominiraju uglavnom američke tehnološke kompanije poput Facebooka, Twittera, Amazona i Googlea. Zahvaljujući kineskoj politici promicanja vlastitih kompanija ograničavanjem pristupa strancima, Tencent je u dva desetljeća izrastao u jednu od pet najvećih uvrštenih tehnoloških kompanija svijeta, budući da se mogao razvijati u uvjetima gotovo nepostojeće vanjske konkurencije. Kako navodi Guardian, tri su stupa na kojima je izgrađena ta kompanija, a uključuju aplikaciju za razmjenu poruka WeChat, najveće franšize mobilnih igara na svijetu i nevjerojatno široko ispleten ekosustav koji svojim obujmom zasjednuje i titane iz Silicijske doline. Do pojave WeChata 2011. Tencent je uglavnom bio poznat po kopiranju zapadnjačkih tehnoloških hitova za kinesko tržište, ali je sada to toliko razgranat ekosustav da ga možete usporediti s kombiniranjem većine aplikacija na prosječnom mobitelu zapadnjaka u jednu, sumira Guardian. Osim razmjene poruka, može se plaćati, dogovarati sastanke u banci ili kod doktora, trgovati, slati zahtjev za vizu…

Premda je lako uprijeti prstom u kinesku državu i reći da se u takvim uvjetima i nije teško rapidno razviti, činjenica je da Tencent neovisno o tome briljira u kvaliteti i količini svojih inovacija, zbog čega je u posljednje vrijeme pri vrhu uglednih ljestvica najinovativnijih kompanija, kao što su Forbesove ili MIT-ove. Usprkos velikom portfelju poslova, Tencent uvelike ovisi o igrama, koje još čine golemih 40 posto prihoda, a da to nije mali problem pokazuje prošlogodišnji gubitak 18 milijardi dolara vrijednosti odmah nakon zahtjeva vlasti da se djeci ograniči igranje (najviše jedan sat za djecu mlađu od 12 i dva sata za tinejdžere).

Ipak, kompanija se još nije jače probila s vlastitim uslugama izvan Kine unatoč svoj robunosti i zasad vani bere plodove investiranjem u etablirane zapadnjačke brendove. Koliki je stvarni potencijal postojećega koncepta izvan Kine veliko je pitanje, ali čini se da je njegova snaga kod kuće ujedno njegova mana vani jer je isprepleten s kineskom svakodnevnicom i nije ga lako kopirati drugdje. Čini se da su i u kompaniji svjesni toga, pa su namjere u tom pogledu skromne i fokusirane na pokušaj snažnijeg proboja u Maleziji, bez većih ambicija kada je u pitanju guranje vlastitih usluga drugdje. Kombinacija snage kod kuće i ulaganja vani dosad je bila dovoljna za strelovit rast, ali u skoroj budućnosti vjerojatno će biti potrebno agresivnije nastupiti na drugim tržištima.

Kompanija ne raste samo organski, nego ulaže u praktički sve što ima velik potencijal, poput Snapchata, Spotifya, Tesle, Supercella (tvorac igara Clash of Clans i Clash Royale) i holivudskih produkcija (prije tri godine bila je na rubu preuzimanja iznimno popularnog Whatsappa, ali su operacija Huatengovih leđa i brza reakcija Marka Zuckerberga to spriječili). Prsti Kineza uistinu su u svemu, a osjećaj za tržišne hitove izvrstan. Imaju udjele u američkom tvorcu globalno voljene igre League of Legends, Activision Blizzardu (Call of Duty, Warcraft, Candy Crush Saga) i vlasnici su najprofitabilnije igre na svijetu ‘Honour of Kings’, koja donosi nevjerojatnih milijardi dolara svaki kvartal i privlači 200 milijuna dnevnih igrača. Koliko je, pak, kinesko društvo postalo ovisno o Tencentu sugerira podatak da se njegovim uslugama koristi više od dvije trećine Kineza te da kolektivno provedu 1,7 milijardi sati na dan na njegovim aplikacijama.