Novi sustav prikupljanja otpada stajat će Zagreb 200 milijuna eura

Često ste govorili o restrukturiranju Zagrebačkog holdinga, izdvajanju ZET-a i Velesajma. U kojoj je to fazi? – Najavljujeli smo izdvajanje i to smo realizirali. Od 1. siječnja ove godine ZET i Velesajam funkcioniraju kao samostalna trgovačka društva u izravnom su vlasništvu Grada.

Što je ostalo onda u Holdingu? I dugovi dviju kompanija ili? – ZET i Velesajam u sustavu Holdinga nisu bili kompanije, nisu bili samostalni niti su imali pravnu osobnost. Funkcionirali su kao podružnice, organizacijske jedinice Zagrebačkog holdinga. Prilikom izdvajanja, odnosno podjele bilance vodili smo se principom izdvajanja imovine koja je u funkciji tih djelatnosti, a također i onih obveza i potraživanja koji su direktno vezani uz ZET, odnosno Velesajam. Kada govorimo o dugovima, sve krediti koji su upotrijebljeni za investicije javnoga gradskog prijevoza, odnosno za investicije na Velesajmu preuzela su nova društva.

Što je s obveznicama koje je izdavao Holding i za ZET? – ZET je u sustavu Holdinga bio jedna podružnica, jedna djelatnost. Činjenica je da je javni gradski prijevoz kao djelatnost imao negativne financijske rezultate, ali s druge strane niz drugih djelatnosti u Zagrebačkom holdingu imale su dobit. Važno je da je Holding kao cjelina poslovao pozitivno zadnjih godina. Vezano je to uz cjenovnu politiku, uz visinu subvencije javnoga gradskog prijevoza iz gradskog proračuna, postavki ugovornih odnosa s Gradom Zagrebu u različitim djelatnostima i niz drugih čimbenika. Ne volim kada netko ZET naziva gubitašem. Financijski rezultat ZET-a nije samo odraz kvalitete poslovanja, nego kao što reko i cjenovne politike i visine subvencije iz proračuna Grada Zagreba. To je stvar preraspodjele. Osim toga, sve su to posredno gradska imovina i gradske obveze. Treba stvari sagledavati cjelovito. Što se tiče obveznica, oko 215 milijuna kuna iskorišteno je za investicije ZET-a i to je sa ZET-om prešlo na novo društvo. To će se vraćati putem kapitalnih pomoći iz gradskog proračuna. Ukupan dug Holdinga za obveznice sigurno se neće vraćati iz ‘profita’ javnog gradskog prijevoza tako da su takvi komentari deplasirani. Za Holding je dobro to da neće morati pokrivati ZET-ove minuse nego će sredstva moći usmjeravati u otplatu postojećih dugova i modernizaciju poslovanja.

A Velesajam? – Živimo u vremenima kada sajamske djelatnosti ne funkcioniraju na isti način kao prije 10, 20 ili više godina. Velesajam traži promjene. Na tom prostoru od jednog dijela, onog istočnog, trebamo napraviti moderan sajamski i kongresno-poslovni centar koji ko-

Kako Zagreb pomaže 38.000 poduzetnika i 13.000 obrtnika? – Što radi vaš Ured za gospodarstvo? Prije dvije godine rekli ste da je usredotočen na razvoj poduzetništva, smanjenje nezaposlenosti i pokretanje investicija. Od ove godine pripojeni su vam još energetika i zaštita okoliša. Što je napravljeno od tada u smislu razvoja poduzetništva? Kakva je statistika? – Razvoj poduzetništva i smanjenje nezaposlenosti znatno pomažemo financijskim potporama nezaposlenima za pokretanje vlastitog posla, odnosno osnivanje vlastite tvrtke. Osim financijskih potpora, putem Poduzetničkog centra Grada Zagreba – Plavog uređa koji posluje u sklopu Razvojne agencije, pružamo i savjetodavnu pomoć, organiziramo radionice i seminare za poduzetnike početnike i one koji to žele postati. Ponosni smo da broj poduzetnika u Gradu Zagrebu raste. U 2016. godini bilo ih je 3000 više nego godinu prije. Više od 38 tisuća poduzetnika, odnosno trećina ukupnog broja poduzetnika Hrvatske ima sjedište u Zagrebu te zapošljavaju 38 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Treba spomenuti i veliki broj obrtnika, njih oko 13 tisuća, s kojima imamo izvrsnu suradnju putem Obrtničke komore i Udruženja obrtnika u Zagrebu. Napravili smo zajedno niz projekata za podizanje konkurentnosti našeg obrtništva, ne samo putem financijske potpore obrtnicima nego i promidžbom obrtnika putem portala Zagrebcrafts te promidžbom obrtničkih zanimanja na Zagrebačkom obrtničkom sajmu, koji zajedno organiziramo.

Prijedimo na otpad – goruću temu za sve gradove i općine, pogotovo za Zagreb. – Goruću temu za Republiku Hrvatsku rekla bih. Svi su toliko kritizirali Grad Zagreb, što s razlogom što bez razloga, ali svaku kritiku doživljavamo kao vjetar u leda da dokažemo da smo bolji nego što netko govori ili misli. A zaista nam je i želja i namjera sustav prikupljanja i odvoza, a kasnije i gospodarenja otpadom podići na zavidnu razinu. Sigurna sam da ćemo to napraviti za godinu-dvije. Izbacivani su sva-kakvi podaci o postotku razvrstavanja otpada u Zagrebu, ali evo službeno je objavljeno da Zagreb odvaja 33,7 posto korisnih frakcija iz miješanoga komunalnog otpada. Do kraja 2020. trebamo sukladno preuzetim obvezama iz članstva u EU svi zajedno kao država doći na postotak od 50 posto odvajanja. Već sam u svojim javnim istupima spominjala da Hrvatska u tome neće uspjeti ako Zagreb ne bude imao bar 60 posto kako bi kompenzirao to što neki veći gradovi ozbiljno kaskaju.

Što se može očekivati tog 1. veljače? Na snagu stupa Uredba Vlade o otpadu… – Pripremili smo gradsku odluku o načinu prikupljanja komunalnog otpada u Zagrebu. Treba je još usvojiti Gradsku skupštinu 30. siječnja. Odluka je usklađena s Uredbom koju spominjete. Sve ono što zakon i Uredba nalažu pretočili smo u tu odluku i ona određuje pravila ponašanja našoj Čistoći. Zagrebački holding – podružnica Čistoća napravio je velike pomake u pripremi infrastrukture i opreme da budemo što spremniji za implementaciju te odluke. To još nije vidljivo na terenu, ali uskoro će biti. Krenule su isporuke par stotina tisuća spremnika, odmah slijedi i početak podjele korisnicima. Također je krenula isporuka vozila koja moraju te spremnike prazniti.

Dobro, a što će biti drugačije? – Najjednostavnije rečeno, svi korisnici dobit će spremnike za biootpad, papir i vrećice za plastiku i metalnu ambalažu. Spremnike za miješani komunalni otpad svi već imaju. Korisnici, i pravne i fizičke osobe, prije svega dužni su predavati komunalni otpad Čistoći i s njom sklopiti ugovore. Također, moraju odvajati otpad u pripadajuće spremnike koje imaju na kućnom pragu ili u spremnike na javnim površinama koji su postavljeni za pospremanje odvojeno prikupljenog otpada. Propisane su i kazne za nesavjesne pojedince ili pravne osobe. O detaljima će svi korisnici dobiti obavijest u idućem razdoblju. Trebamo računati i na kazne Europske komisije ne bude li Hrvatska odvajala 50 posto otpada. To se na kraju sve prevale na građane, na ovaj ili onaj način. Zato trebamo svi zajedno raditi na podizanju svi-jesti, na savjesnom ponašanju i međusobnoj interakciji i edukaciji.

Vidim da vam je zbrinjavanje otpada iznimno važno. – Da, to mi je ogroman izazov i želim da taj problem bude riješen te da sustav besprijekorno funkcionira. Ovo je novi početak.

Jasno je da novi sustav znači i poskupljenje za građane, a postavlja se i pitanje sirovine koja se dobiva odvajanjem otpada, zar nije i tu velika mogućnost zarade? – Sve što se danas razdvoji, prodaje se na tržištu. Problem je često da ta sirovina nije čista, zato se često ne može postići tržišna cijena. Trebamo se učiti kako selektirati otpad i što moramo odvojiti. Imamo prihode od sekundarnih sirovina, ali nisu na zadovoljavajućoj razini. Tu imamo još mnogo posla. Prema nekim procjenama, Grad odnosno Čistoća mogli bi prodajom otpada kao sekundarne sirovine upriličiti 110 milijuna kuna na godinu, kad bi sve bilo idealno i razdvojeno kako treba te pokupljeno i predano. No to ne možemo očekivati, jer ‘zero waste’ nikome nije uspio. Trebamo biti realni i pola od toga postaviti kao jako, jako optimističan cilj. Jer ne predaju svi korisne frakcije nama, nego ih prodaju sami. Obvezni smo sve pokupiti i odvesti, kakvo god da jeste, a drugi, mislim na privatni sektor koji se bavi otpadom, uzimaju samo ono što im se sviđa. Mislim da nam je zakon tu zakazao i dobro bi bilo na tome poraditi. A s druge strane su rashodi i troškovi. Uvijek se više potroši na infrastrukturu, prikupljanje i odvoz nego što se dobije prihoda. Toga trebamo biti svjesni. Zagrebački holding – Čistoća mora sav otpad zbrinuti, a samo jedan dio može prodati.

Možemo li sumirati koliko će se ukupno uložiti u sanaciju otpada i cijeli novi sustav? – Tu govorimo o stotinama milijuna kuna. Tu su kamioni, kante, oprema, ljudi. Vidjet ćemo što ćemo moći povući iz fondova EU i kakve će natječaje Ministarstvo raspisati. Svakako računamo na 100 milijuna kuna interventne mjere, iako smo potrošili dvostruko više, a nakon usvajanja Plana gospodarenja otpadom očekujemo sredstva iz EU za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, mislim na sortirnice, kompostanu i druga postrojenja za koja se odlučimo. To neće stajati manje od 200 milijuna eura sve zajedno, možda i više. Teško je sada procjenjivati jer ne znamo tehnologije, ali kupit ćemo najbolju, a takva je obično i najskuplja. Odluka koju sam spominjala je idući tjedan na usvajanju na Skupštini, sljedeći cilj iz tog područja nam je Plan gospodarenja otpadom. Skratili smo sve rokove koliko je god moguće da nam Plan na usvajanju u Skupštini Grada Zagreba bude u ožujku.

A Jakuševac? Što će s njim biti? – Rado bih vam ispričala priču o Jakuševcu, jer tu se zaista ima što reći. Na odlagalište Prudinec u selu Jakuševac prihvaćao se otpad iz Zagreba od 1960. do 1989. godine, nad čim nije bilo nadzora. Osim komunalnog, na smetlištu je zbrinjavan i industrijski otpad iz Zagreba koji je sadržavao i opasne tvari. Više od 100 hektara bilo je prekriveno tako odbaćenim otpadom. Stotine goveda i tisuće svinja u to su se vrijeme hranili na smetlištu. Godine 1989. izrađen je prvi projektni zadatak o sanaciji odlagališta Jakuševac na osnovi dvadesetak tehničkih prijedloga. Sanacija odlagališta otpada Jakuševac počela je 1994. Do 1998. godine potrošeno je 15 milijuna eura, što je bilo dovoljno za prvu plohu. Kasnije je još EBRD odobrio kredit u iznosu od 85,6 milijuna eura za sanaciju smetlišta. Od završetka projekta, sve količine starog i novog otpada odlažu se na sanirane plohe. Odlagalište je pod stalnim inspekcijskim nadzorom (koordinirani nadzor pet inspekcija svake godine i pojedinačni nadzori inspekcije zaštite okoliša i energetike). Ima sve potrebne dozvole i zadovoljava sve uvjete.

Zašto bi netko, ako nije zlonamjeran, tvrdio da odlagalište nije sanirano? – Moguće je da se pozivaju na građevinsku dozvolu koja je izdana za sanaciju odlagališta, a prema kojoj se još uvijek obavlja gradnja (ugradnja otpada). Ali to mora tako biti. Tamo imamo i postrojenje za pročišćavanje procjednih voda, plinske generatore za proizvodnju struje, postrojenje za biokompostiranje, postrojenje za reciklažu građevinskog otpada. Bitno je naglasiti da je gradnjom brtvenih slojeva (donji, na koji se odlaže otpad, i gornji, iznad otpada, koji onemogućava emisije u zrak) spriječen bilo kakav negativan utjecaj odloženog otpada na podzemne vode, odnosno na okoliš tako da je time odlagalište sanirano, uređeno, a dalje se na temelju građevne dozvole obavlja gradnja (ugradnja otpada) na sanirano odlagalište. Trebamo biti svjesni da ćemo i nakon odvajanja, selektiranja, prerade otpada uvijek imati neki ostatni otpad. Ne vidim drugo rješenje nego ga odlagati jer Jakuševac ima još kapaciteta za odlaganje sukladno svojoj građevinskoj dozvoli. Uza smanjenje količine odlaganja, to bi moglo i potrajati nekoliko godina. Drugo rješenje je da otpad spaljujemo ili da ga izvozimo. Morat ćemo se odlučiti kada dobijemo sve potrebne analize i preporuke struke.