Plan ulaganja za Europu

Od izrade Plana ulaganja u Europu 2015. gospodarska se situacija u Europskoj uniji uvelike promijenila i sve države članice bilježe gospodarski rast. No bez obzira na povoljnije okružje i bolje uvjete financiranja ulaganja u Uniji nisu dostigla razinu prije razdoblja krize te se još može mnogo toga učiniti. Europska komisija stoga je uočila potrebu za produljenjem izvornog plana ulaganja i mehanizma financiranja do 2020., s provedbom do kraja 2022. U prosincu 2017. Europski parlament i Vijeće Europe, među ostalim, poduprli su produljenje i povećanje financijskog kapaciteta Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), dakle povećanje jamstva Europske unije bez potrebe za povećanjem Višegodišnjeg financijskog okvira.

Plan ulaganja za Europu temelji se na EFSU-u, mehanizmu financijskog jamstva koji se pokriva sredstvima Europske investicijske banke (EIB) i iz Unijina proračuna. Jamstvo u pravilu, iako ne uvijek, prate zajmovi EIB-a, Europskog investicijskog fonda (EIF) ili drugih komercijalnih banaka. EFSU je prvi stup Plana ulaganja, a drugi je stup savjetodavan i uključuje online tehničku pomoć za javne i privatne promotore projekata pri planiranju financijske konstrukcije. Treći stup Plana ulaganja jest takozvani stup politika, čiji je glavni cilj uklanjanje zapreka ulaganjima i osiguravanje raznovrsnog skupa mehanizama financiranja koji su dostupni u EU. Dok su prva dva stupu zajednička odgovornost Europske komisije i Europske investicijske banke, treći je stup regulatorne prirode i za njega je većinom zadužena Komisija. Privlačenje privatnoga kapitala glavni je cilj Plana ulaganja, stoga privatno financiranje mora biti sastavni dio financijske strukture projekata kako bi se mogla dodijeliti EFSU-ovo jamstvo. Sve je više projekata ulaganja uz potporu EFSU-a koji se djelomično financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF ili tzv. fondovi Europske unije), što donosi novu dimenziju kohezijskoj politici i optimira omjer sredstava iz fondova Europske unije, EFSU-a i privatnoga kapitala.

Protekle dvije godine pokrenute su stotine projekata, a procjenjuje se da će na makroekonomskoj razini EFSU do 2020. povećati BDP Unije za 0,7 posto, i to uz otvaranje 700.000 radnih mjesta. Od prosinca 2017. odobreno je 357 velikih projekata i 347 ugovora o financiranju malih i srednjih poduzeća iz svih 28 država članica. Procjenjuje se da će se tako potaknuti ukupno ulaganje veće od 256,1 milijarde eura. Niska razina ulaganja nakon krize postupno raste, pri čemu Plan ulaganja za Europu ima važnu ulogu u njihovu održivom rastu. Ulaganja uz EFSU-ovu potporu podupiru razne sektore, od čiste energije do socijalne uključenosti. Ne temelje se na zemljopisnoj raspoljedi unutar Europske unije, nego prema zasluzima, tako da se kvalitetno pripremljenim projektima otvaraju dobre mogućnosti za upotrebu EFSU-ovih jamstava i pomoć savjetodavnog centra.

Dogovoreno produljenje Plana ulaganja na snazi je od 1. siječnja 2018. poznato kao EFSU 2.0. Promjene se očituju u pojačanoj transparentnosti i tehničkoj pomoći na lokalnoj razini u suradnji s nacionalnim razvojnim bankama (savjetodavni stup) te snažnijoj usmjerenosti na manje i održive projekte, uključujući novouvedena područja održive poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture. Baš kao i EFSU, EFSU 2.0 omogućuje Europskoj investicijskoj banci preuzimanje više rizika, sada s preciznijom definicijom aditivnosti koja upućuje na to da se projekti ne bi financirali jednako bez EFSU-ove potpore. S produljenjem trebala bi se osigurati ulaganja vrijedna najmanje 500 milijardi eura. Promotrimo li ulaganja mobilizirana zahvaljujući EFSU-u u odnosu na BDP, Hrvatska je na 12. mjestu od 28 država članica. Konkretno, potpisala je veliki projekt uz EFSU-ovu potporu koji provodi HBOR i nekoliko projekata za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća koje provode HBOR i komercijalne banke (PBZ, Zagrebačka banka, Erste). Vidljivo je da ima prostora za buduće projekte, posebice uz mogućnost kombiniranja EFSU-a 2.0 s Unijinim fondovima, gdje je Hrvatska i dalje jedan od najvećih korisnika u odnosu na BDP. Ima mnogo prostora i za stvaranje tematski ili zemljopisno usmjerenih platformi za ulaganja grupiranjem nekoliko manjih projekata u jedan veći uz EFSU-ovu potporu, zbog čega postaju dostupni skupinama ulagača. Posljednjih nekoliko godina Europska komisija uložila je znatan napor kako bi se i u Hrvatskoj stvorila bolja baza projekata koji čekaju odobrenje financiranja (engl. pipeline) koja bi profitirala od različitih izvora europskog financiranja.