Home / Tvrtke i tržišta / RAZIGRANI DISRUPTORI

RAZIGRANI DISRUPTORI

Tehnologija nema milosti prema financijskoj industriji. Nema, doduše, sektora na koji ne utječu tehnološke promjene i digitalna revolucija, no tradicionalna financijska industrija posebno se našla na udaru novih, tzv. fintech igrača. Novim trendovima koji korjenito mijenjaju dosadašnje poslovne modele i stvaraju posve nove postojeći igrači mogu se samo prilagoditi. I to što prije jer svako ignoriranje može biti pogubno.

Prema nedavnom izvješću PwC-a ‘Redrawing the lines: FinTech’s growing influence on Financial Services’, većina svjetskih banaka, osiguravatelja i investicijskih menadžera namjerava u idućih tri do pet godina proširiti partnerstvo s Fintech društvima, a očekuju prosječan povrat ulaganja od 20 posto za svoje inovacijske projekte. Izvješće, koje se temelji na anketi više od 1300 ispitanika diljem svijeta, pokazuje jasne znakove da financijska industrija hvata korak s inovacijama. Jedan od pokretača tih partnerstava jest sve veća bojazan u sektoru da im prihod ugrožavaju neovisne ‘fintech’ tvrtke te ih čak 88 posto ispitanika iz sektora financijskih usluga doživljava stvarnom prijetnjom. U prosjeku se smatra da je do 24 posto prihoda u opasnosti. Kao rezultat toga pojavljuje se uzajamni dogovor dviju strana – ‘fintech’ startupovima potreban je pristup kapitalu i klijentima koji omogućavaju postojeće tvrtke, a velike financijske tvrtke počinju shvaćati kako bi ‘fintech’ mogao biti ključan za konačno prevladavanje naslijeđenih tehnoloških problema te problema u komunikaciji s klijentima.

Tehnologija utječe i mijenja živote svih nas, pa tako i fondovsku industriju. Smatram da najveća promjena proizlazi iz dostupnosti mnogo veće količine podataka i mogućnosti njihove sve brže obrade. Kako bi se to iskoristilo za kreiranje novih investicijskih strategija potrebno je stjecati nova znanja. Npr. nedavno sam pročitao da je 90 posto dosad kreiranih podataka u svijetu nastalo u posljednje dvije godine. Iz toga proizlazi da će sposobnost analizirati velike količine podataka uz iskustvo u kreiranju investicijskih strategija te poznavanje rada ekonomske mašine (kao što Ray Dalio voli reći) biti sve važniji za našu industriju u budućnosti – ističe Bojan Vuković, član Uprave Raiffeisen Investa.

Ulagači će, dodaje, i dalje željeti što veći prinos za rizik koji su spremni i sposobni preuzeti. Nove tehnologije zasigurno, kao i u svim ostalim industrijama, omogućuju veću i raznolikiju ponudu ulagačkih proizvoda. Za ulagače to bi moglo značiti više personalizacije zbog pojave još naprednijih robota savjetnika te dostupniju i jeftiniju uslugu.

PwC-ovo izvješće pokazuje da će partnerstvo s ‘fintech’ tvrtkama biti ključan način na koji će tvrtke eksternalizirati svoje istraživanje i razvoj te oživiti svoju strategiju, pa će na kraju mnogo brže nuditi nove proizvode klijentima. Mobilne novčane usluge postaju glavni ulaz za pristup generacijama koje prije nisu bile klijenti banaka. PwC predviđa da bi uporaba mobilne tehnologije uz koju bi novi klijenti pristupili financijama sektora platnog prometa mogla otvoriti tržište vrijedno tri bilijuna dolara.

Prema podacima PwC-ove platforme DeNovo, startupovi koji se koriste umjetnom inteligencijom u financijskim uslugama dobivaju znatne financijske potpore u posljednje dvije godine, prosječno milijardu dolara godišnje. Izvješće pokazuje da će se banke, menadžeri fondova i osiguravatelji koristiti umjetnom inteligencijom, ali i podacima te analitičkim alatima povezanima s njom, kako bi svakodnevnom interakcijom usmjeravali svoje klijente prema najboljim financijskim odlukama.

Tehnologija za koju se vjeruje da će biti temelj poslovanja u budućnosti, ‘blockchain’, sve se češće rabi u stvarnom životu. Više od tri četvrtine (77 posto) globalnih društava za financijske usluge planira do 2020. uvesti ‘blockchain’, a ulaganje u ‘blockchain’ tvrtke povećalo se za 79 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. Gotovo četvrtina (24 posto) globalnih financijskih institucija kaže da su sada ‘iznimno’ ili ‘vrlo dobro’ upoznate s tom tehnologijom. Najčešći slučajevi uporabe ‘blockchaina’ zasad će biti isplate, prijenos sredstava i upravljanje digitalnim identitetom. Usko su uz ‘blockchain’ vezana i ulaganja u kriptovalute koje su u fokusu i nekih fondova.

Na inozemnim tržištima postoje hedge fondovi koji već ulažu u kriptovalute. Teško je reći kada će domaći fondovi početi ulagati u njih, no ako virtualne valute zažive kao zasebna imovinska klasa, mogle bi pronaći svoje mjesto i u domaćim investicijskim fondovima, barem kao sredstvo diverzifikacije, no sumnjam da će se to dogoditi već iduće godine. Budući da struktura imovine domaćih investicijskih fondova upućuje na visok udio konzervativnijih fondova koji pretežno ulažu u instrumente novčanog tržišta i obveznice, upitno je koliko ta iznimno volatilna klasa imovine može trenutačno pronaći svoje mjesto u domaćoj fondovskoj industriji. Potencijalni interes klijenata zasigurno bi postojao radi reguliranosti i operativne jednostavnosti ulaganja u fondove naspram kupnje kriptovaluta. Naravno, takvo ulaganje trebaju nadzirati i regulatori – kaže Marko Hunjak, direktor Direkcije za upravljanje imovinom u Raiffeisen Investu. U svakom slučaju, ‘fintech’ i ‘blockchain’ drastično mijenjaju okružje u kojem posluju fondovi i ostale financijske institucije, a što će se tek događati, nitko se ne usuđuje ni predviđati.