Sve hrvatske strateške gospodarske odluke donose se u Europskoj komisiji

Jamstvo brodogradilištu Uljanik, gradnja Pelješkog mosta, LNG terminal na Krku, uskoro Petrokemija pa drugi… Svi su papiri u Bruxellesu, održavaju se sastanci, a biznis uglavnom čeka odgovor na to što će biti. Još se nismo aktivno uključili i ne upotrebljavamo europske poluge odlučivanja.

Činjenice govore nešto nasvim drugo. Svi imalo važniji gospodarski projekti u našoj državi dio su tzv. europskog procesa odlučivanja i svi dokumenti dostavljaju se Komisiji da o njima donese mišljenje. Tako smo morali čekati da Komisija odobri državno jamstvo za Uljanik od 96 milijuna eura i uskoro će joj to brodogradilište dostaviti plan restrukturiranja koji treba dokazati da može i zna voditi biznis bez upumpavanja ‘državnog novca’. Sasvim je sigurno da će i za dokapitalizaciju Petrokemije biti briselskog dijela posla. U najmanju ruku trebat će dostaviti plan restrukturiranja, a i pitanje državnih potpora koje je Petrokemija dobivala na razne načine doći će na stol europskim birokratima.

Standardna je procedura Europske komisije da obavlja ‘country visits’, što znači da dolazi svake godine u izvidnicu i održava dubinske razgovore s državnim i privatnim akterima te tako ispituje kako država napreduje na pojedinim područjima. Zaštita okoliša, energetika i otpad uskoro dolaze na dnevni red. Poslovnjacima bi bilo, dakako, mnogo lakše da znaju što ih čeka i da se pravodobno pripreme, ali u tome i jest stvar – reagiramo kad je lopta već ispred gola!

Ovaj tjedan u Zagrebu je boravio potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju Maroš Šefčović gdje je održao niz sastanaka s administracijom, politikom, saborskim zastupnicima, studentima.

Hrvatske poslovne udruge morat će pomnije pratiti raspored zbivanja na relaciji Zagreb – Bruxelles kako bi izborile nužne sastanke na kojima predstavnici privatnog sektora mogu iznositi svoje probleme i upućivati na moguća rješenja.

U Hrvatskoj počinju prvi razgovori o predsjedanju Europskom unijom koje počinje u siječnju 2020., spominje se izrada akcijskog plana koji će definirati mnoge poslove koje administracija mora pripremiti, počelo je i zapošljavanje novih ljudi u MVEP-u. Premijer Plenković u Saboru je prvi put naveo tri moguća prioriteta prema kojima se Hrvatska želi istaknuti: potpora politici proširenja Unije, ekonomski razvoj i zapošljavanje te bolja prometna i energetska povezanost Europe. Dvije su pune godine pred nama. Bit će mnogo posla za hrvatski biznis da pozicionira svoje interese prema koordinacijama Europske unije, a i mnogo prilika za konkretizaciju suradnje između Hrvatske i Unije. Ove godine održat će se i poslovni samit zemalja Inicijative triju mora, što je još jedna zanimljiva prilika za pozicioniranje kapitalnih infrastrukturnih projekata koji se odnose na srednjoeuropsko tržište na kojemu hrvatske kompanije imaju dobar ugled.

Hrvatske poslovne udruge morat će pomnije pratiti raspored zbivanja na relaciji Zagreb – Bruxelles da bi izborile nužne sastanke na kojima predstavnici privatnog sektora mogu iznositi svoje probleme i upućivati na moguća rješenja. Osvrnuti se na Davos. Predstavnici poslovnog svijeta koji posluju ili žele poslovati u Hrvatskoj nisu propustili primijetiti da hrvatski premijer Andrej Plenković boravi u Davosu – Doğuş grupa, Google, La Roche, Booking i još neki uspjeli su se ugurati u raspored i razgovarati s predsjednikom Vlade.