To se odnosi na globalno tržište. Uspješne novinske organizacije koje financijski rastu brzo su se prilagodile novom poretku.
Dodatni izvori prihoda U Hrvatskoj je stanje slično, barem kad je riječ o traženju novih prihoda jer prodani primjerici i oglasi prostor nisu dovoljni. Ozbiljni novinski izdavači već su prije desetak godina shvatili da prihodima od prodaje novina i oglasa neće moći pokriti sve rashode. Već su tada novinske naklade počele drastično padati. Jednako su se tako marketinški proračuni počeli seliti s klasičnih prema alternativnim, odnosno prema novim medijima; u početku na internetske portale, a posljednjih godina i na Google i društvene mreže. Svaki izdavač pritom se snalazio kako je znao. Osnivanje i razvoj internetskih portala te kasniji pokušaji osiguravanja dodatnih izvora prihoda, kao i veća proizvodnja posebnih marketinških priloga.
Tisak je mrtav. Rečenica je to koja je, prema mišljenju mnogih, prvi put izrečena u popularnom američkom filmu ‘Istjerivači duhova’ početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Iako se o smrti tiska govori već desetljećima, on je i dalje živ. Štoviše, vrlo je živahan. Izdavači nisu nestali, novine se i dalje tiskaju, no poslovni model novinskih izdavača u posljednjih se četrdesetak godina poprilično promijenio. Počeli su tražiti nove izvore prihoda i prije negoli je postalo jasno da više zarađuju zahvaljujući prodanim primjericama i čitateljima nego oglasima i oglasa. Temeljni pomak u novinske poslovne modelove, navode u novinskoj organizaciji World Association of Newspapers and News Publishers (WAN-IFRA), dogodio se prije dvije godine kad su izdavačima tiskovina najveći izvor prihoda postali čitatelji. Prihodi koje su ostvarili zahvaljujući globalnoj publici porasli su za dva posto između 2015. i 2016., a za sedam posto između 2012. i 2016. Za usporedbu, dodaju u WAN-IFRA-i, prihodi od oglasa globalno su se smanjili za sedam posto od 2015. do 2016. i za 21 posto između 2012. i 2016. Razlike, naravno, variraju od tržišta do tržišta, ali više prodanih primjeraka nigdje ne može nadoknaditi gubitak oglasa.
NAKLADE DNEVNIH NOVINA U 2016. PALE SU ZA OSAM POSTO U ODNOSU NA GODINU PRIJE, PODACI SU AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA. ZA RAZLIKU OD GLOBALNIH TRENOVA NA OGLAŠAVANJE U OPĆEINFORMATIVNIM DNEVNICIMA I TJEDNICIMA OTPADA VIŠE OD 75 POSTO UKUPNIH NAKLADNIČKIH PRIHODA.
Pale su u 2016. za osam posto u odnosu na godinu prije. Za razliku od globalnih trendova koje smo spomenuli na početku teksta, na oglašavanje u općeinformativnim dnevnicima i tjednicima otpada više od 75 posto ukupnog prihoda nakladnika ostvarenog oglašavanjem, stoji u AZTN-ovu biltenu. I ti prihodi padaju. Međutim, AZTN je upozorio i na jednu zanimljivost. Naime, za razliku od smanjenja prihoda od oglašavanja u dnevnom tisku tjedni tisak u 2016. bilježi neznatan pad prihoda, od samo jedan posto. Ukupni prihod od oglašavanja u tjednicima u toj je godini bio 27,77 milijuna kuna, a obilježje je toga mjero-davnog tržišta i činjenica da najveće i relativno, piše u AZTN-ovu istraživanju, stabilne prihode od oglašavanja imaju regionalni i lokalni tjednici. No svi se novinski izdavači okreću novim platformama i potencijalno novim prihodima: otvaraju se novi portal, novi servisi i usluge, organiziraju konferencije, izdaju knjige. To što se u posljednje vrijeme sve češće mogu vidjeti nagradne igre u kojima je glavni dobitak novi automobil dovoljno govori i o tome da je stanje stabilnije nego prije nekoliko godina, kad je kriza udarala.
