I ako za 2017. još nema procjena o ulaganjima u hrvatsko tržište oglašavanja, jer je u tijeku prikupljanje podataka o bruto potrošnji na vanjsko oglašavanje, radio i internet, prema dosadašnjim analizama očekuje se pad od četiri do pet posto u odnosu na 2016., kaže Rajna Cuculić, CEO u GroupM-u Hrvatska i članica sekcije za medije Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA). Na oglašavanje u medijima u 2016. potrošeno je, navodi, 1,5 milijardi kuna. Naglašava da se tržište prošle godine pribojalo većeg pada zbog situacije s Agrokorom, koji je kao najveći oglašivač znatno smanjio investiciju u oglašavanje. No, to se ipak nije dogodilo.
-
Kako se onda posložilo tržište oglašavanja nakon događaja s Agrokorom? – Pretpostavljalo se da će Agrokor za sobom povući i mnogo oglašivača vezanih uz njega. Ali nije bilo tako. Manji broj oglašivača smanjio je svoju prisutnost u medijima, a mnogo više ih je znatno podiglo razinu potrošnje u kategorijama robe široke potrošnje, trgovine i farmacije. Gubitak kod jednih također je uvelike nadomješten jačim oglašavanjem drugih, poglavito u farmaceutskom i bankarskom sektoru te autoindustriji. No hrvatskom tržištu lani se dogodilo dvoje: upola manja Agrokorova potrošnja i 15-postotni pad u telekomunikacijskom sektoru. Bez obzira na to što je općenito tržište oglašavanja raslo, kad tri od top pet oglašivača znatno smanje ulaganja u oglašavanje, nažalost, tržište ukupno pada.
-
Na hrvatskom su tržištu najveći oglašivači telekomunikacijske, trgovačke i prehrambene tvrtke. Zašto je tomu tako i koliko idemo ukorak sa svijetom? – Na hrvatskom tržištu najviše troše (redom) sektori trgovine, hrane, telekomunikacija i farmaceuti. Možemo reći da smo ukorak sa svijetom, ali tzv. ‘starim svijetom’ u koji prema globalno prihvaćenoj nomenklaturi ulaze sve zemlje osim onih Sjeverne Amerike, Zapadne Europe, Australije i Japana. U ‘starom svijetu’ najviše troše sektori hrane, trgovine i osobne njege te farmaceuti. U tzv. ‘novom svijetu’, pak, najviše troše sektori trgovine, slobodnog vremena i osobne njege te autoindustrija. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj potrošnja na oglašavanje proizvoda i usluga za slobodno vrijeme tek na desetom mjestu.
-
Oglasi na televiziji su kod nas i dalje najzastupljeniji jer drže polovicu tržišta, ali primjetan je porast internetskog oglašavanja, koje se sve više približava tisku. – Televizija i dalje drži svojih stabilnih 50 posto tržišnoga kolača kada govorimo o investicijama u oglašavanje. Radijsko i vanjsko oglašavanje također su stabilni ili čak s manjim porastom. Promjena se događa između tiska i interneta, gdje oglašavanje u tisku znatno pada iz godine u godinu, a potrošnja u ‘online’ medijima raste. To je normalan i očekivan trend, budući da se događa kontinuirana promjena u konzumaciji tih medija. Sve više ljudi je na internetu, a manje čitaju tisak. Iako nemamo finalne procjene za 2017., moguće je da je kod nas potrošnja na oglašavanje u ‘online’ medijima prerasla investicije u oglase u tiskovinama.
