Home / Informacije / Kameno doba nije završilo zbog manjka kamena. Slično će završiti i naftna era

Kameno doba nije završilo zbog manjka kamena. Slično će završiti i naftna era

U SAD-u je vjetar postao jeftiniji od ugljena, Trump uvodi 30-postotnu carinu na kineske solarne ploče, 50.000 australskih kućanstava postavljaju solare i zajedno će biti jedna od većih elektrana, a Njemačka ubrza prelazak na obnovljive izvore. Uvode se nove tehnologije, nova znanja i nove ekonomije.

Nakon toga slijedila je informacija da je Trump na uvoz solarnih ploča iz Kine uveo 30-postotnu carinu. Zanemarimo da je time Amerika još dublje gurnuta u protekcionizam. Ne mislim da je američki globalizam ikada bio lišen sebičnih interesa. Interesi su uvijek bili proglašavani nacionalnim, a ovaj put to je završilo porezom na solare. U američkoj energetici te su informacije samo potvrdile svitanje novog dana. Obnovljivi izvori energije postali su komercijalna djelatnost. Obećavana budućnost time je ostvarena prije dva tjedna. No slične novosti dolaze i iz drugih dijelova svijeta. U Australiji 50.000 kućanstava postavljaju solare, odriču se individualne potrošnje i svi zajedno bit će jedna od velikih elektrana.

U Europi, pri potpisivanju koalicijskog dogovora za formiranje nove njemačke vlade, SPD je uvjetovao i dobio zaostravanje plana za obnovljive izvore, koji bi do 2030. trebali davati 65 posto energije umjesto do sada planiranih 50 posto. To je vrlo velika promjena u planovima jedne od najvećih ekonomija svijeta, ali i svjedočanstvo da europska socijaldemokracija nije potpuno izgubljena kad je riječ o njezinu indentitetu. Naravno da je to udar po ugljikovodičnim izvorima energije, prije svega ugljenu, a nakon toga i plinu. Plin postaje osnovno tranzicijsko gorivo koje mora osigurati redovitu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Uravnoteženju energetskih sustava poslužit će sljedećih deset, trideset ili više godina dok se ne razviju nove tehnologije. Njegova će potrošnja do 2030. možda rasti i do 24 posto, ali će rast iz obnovljivih izvora biti višestruk. Obistinjuje se izreka da kamen doba nije prestalo zbog pomanjkanja kamena. Ni naftno doba, očito, neće prestati zbog nestanka nafte. Uvode se nove tehnologije, nova znanja i nove ekonomije.

Hrvatska se ponosi s 27 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora i time da smo dostigli planirani prag od dvadesetak posto. Europski autoriteti tapšu nas po ramenu, a istodobno smo prevelik uvoznik električne energije. Dio dobiven iz vodenog potencijala uglavnom je naslijeđe iz bliže prošlosti uz hvalevrijedne modernizacije provedene u međuvremenu. Sve drugo smo platili preskupio. Povlašteni otkup elektroenergije dobivene iz vjetra plaćamo i tri puta skuplje od standardne cijene. Pritisak investitora toliko je jak da im je vrijeme otkupa produljeno. A sve to plaćaju potrošači. Strani trgovci kod nas sve teže to ugrađuju u svoje cjenike, upozoravaju da to može izdržati samo HEP i tvrde da je to HEP-ovo maslo. Kažu da su prestali ugovarati nove isporuke. Traže da im se skine taj teret, da ga preuzme netko drugi. Zastavljanje razvoja tržišta u energetici uskoro bismo mogli platiti na najteži način.

Kod nas je proizvodnja vjetroenergije od 2010. porasla čak 15 puta. HROTE je sklopio ugovore o otkupu elektroenergije po povlaštenim cijenama s 22 proizvođača. U vjetroelektranama je zaposlen minimalan broj radnika, obično samo direktor, ili uopće nema zaposlenih. Oprema je gotovo sva iz uvoza. Ulaganje u vjetroelektrane u uvjetima povlaštenih cijena za investitore je sada posao bez rizika. Otvoreno je pitanje zašto država čuva te neodržive odnose, zašto proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dodatno ne liberalizira i zašto ne potakne nove ulagače. A ima sve više stručnjaka koji pitaju zašto se time ne bavi sam HEP, već obilato nagradjuje strane investitore s kojima su jako povezani razni domaći ljudi. Kao kod posljednjeg boravka g. Šefčovića, povjerenika EU, i govora premijera Plenkovića svi se zauzimamo za europsku energetsku strategiju, energetsku uniju i zapisana načela. To svakako jesu čista energija, njezina dostupnost, ali i jeftina energija. A o doprinosu BDP-u da i ne govorimo.