Novi Plenkovićevi men

Usprkos kompromisima s resornim ministrima i stranačkom oporom, premijer Plenković u većini je slučajeva na ključne pozicije uspio imenovati svoje kadrove. Nakon što se popune političke pozicije i naprave izmjene na rukovodećim službeničkim pozicijama, poslije svakih izbora slijede i promjene u tvrtkama u cijelome javnom sektoru zajedno s agencijama i drugim institucijama te, naravno, u tvrtkama u državnom vlasništvu. Premda poneka i djeluje u tržišnom okružju, te tvrtke golem su izvor realne gospodarske moći. Osim što politici daju alat koji podizaju njezinoj velikoj slabosti – zapošljavanju poznatih i politički podobnih – one odlučuju i o tempu investicija, a onda i o tome tko će dobiti koji biznis koji se može mjeriti i stotinama milijuna kuna, a katkad i eura. Zato je važno tko će njima upravljati, a iz odabira čelnih ljudi državnih poduzeća može se vidjeti i kakva je zaista vladajuća politika u Hrvatskoj.

Natječajni proces ispočetka je reklamiran kao dosad najbolji mogući. Novo Ministarstvo državne imovine trebalo je skrbiti i jamčiti za odabir stručnih i kompetentnih umjesto da nove uprave državnih tvrtki biraju oni ministri u čijoj je nadležnosti njihova djelatnost. Međutim, ministri nisu prepuštali utjecaj pa je ministar državne imovine Goran Marić, čija je i zamisao bila tako birati uprave, na kraju sâm javno rekao da bi natječaje za uprave državnih tvrtki trebala i formalno provoditi ona ministarstva pod kojima je tvrtka. U cijelom procesu izbijali su i politički sukobi među koalicijama partnerima, ali i među strujama u HDZ-u, a nerijetko je na kraju ljudi odabirao i premijer Andrej Plenković. Za HEP, primjerice, u kojemu je odabir nove uprave prično kasnio za provedenim natječajem, u kuloarima se kašnjenje pripisivalo premijerovu odugovlačenju, a u velikom dijelu državnih poduzeća politički kompromisi donijeli su i neravnotežu u upravama.

Na kraju rezultati nisu previše blistavi. Unatoč tome što je procedura natječaja i odabira povjerena imovinskom ministarstvu, nije se dogodio zamjetljiv pomak od dotadašnje prakse političkoga kadrovanja. Premda među odabranima ima i stručnih ljudi s kvalitetnim karijerama, na čelo državnih poduzeća uglavnom su dospjeli stranački podobni ljudi. HDZ-ov kadar s dobrom potporom na vlastitome stranačkom terenu i s vezama u vrhu stranke, uglavnom na čelna mjesto, a HNS-ov kadar na mjestu u upravi. Je li na natječajima bilo kvalitetnijih protukandidata, nećemo saznati jer su imenovani na Vladinim zatvorenim sjednicama i bez posebnog obrazloženja, a kamoli transparentnog natječaja.

Među novim je šefovima državnih tvrtki i Saša Bilić, novi predsjednik Uprave Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT). Sa samo nekoliko godina članstva u HDZ-u, inozemnim obrazovanjem i iskustvom u T-Comu, Bilić je zasjed u tvrtku zamišljenu da bude jedan od oslonaca državne digitalizacije. Stručnost nije upitna, ali bez bliske suradnje s Dragom Prgometom, kojeg je u stranku vratio premijer Plenković, teško bi se probio na natječaju. Kako se šuška na političkoj sceni, u kadar koji je odabrao osobno premijer Plenković ubrajaju se i novi čelnici Hrvatskih šuma, Jadrolinije i HEP-a – Krunoslav Jakupčić, David Sopta i Frane Barbarić. Kao predsjednik HDZ-ova Područnog odbora Novi Zagreb – istok, Barbarić je Plenkovića podupro kad je trebalo u red dovesti prvoga čovjeka zagrebačkog HDZ-a Andriju Mikulića, a Sopta je HDZ-ov kadar iz Ministarstva vanjskih poslova koji je bio pomoćnik Miomiru Žužulu i Kolindi Grabar-Kitarović. U Jadroliniju je došao iz Real grupe, radio je i u Eurohercu i u HEP-u, a kao pomoćnik ministra vanjskih poslova napravio je prve korake u ustroj gospodarske diplomacije. Barbarić također ima iskustva u privatnom sektoru: deset godina radio je u ZA-NE-u, nekretninskoj agenciji Zagrebačke banke, tri godine u PBZ Leasingu, a posljednjih je deset godina u HEP-u na rukovodećim položajima. Jakupčić je pak cijelu karijeru gradio u Hrvatskim šumama, gdje je prošao sve stepenice. S Dragom Prgometom premijera Plenkovića povezuje i Krunoslav Katić, zagrebački odvjetnik i Plenkovićev prijatelj koji je trebao biti Prgometov zamjenik u slučaju da uspije postati gradonačelnik. Slijedom te veze u Plenkovićevu kadrovu može se ubrojiti i Dora Matošić, koja je također bila na listi HDZ-a za zagrebačku gradsku skupštinu, a poznata je i po tome što je upravljala fondom Fima Proprius Milana Horvata.

Čelnici državnih tvrtki nisu samo lobisti za svoje fotelje nego i važni igrači u stranačkoj kombinatorici. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić želio je produljiti svoj mandat na mjestu šefa osječkog HDZ-a, ali to mu vrh stranke nije dao pa je Škorićeva struja istaknula svoga kandidata Ivana Radića nasuprot Domagoju Mikuliću kojega je pak podupirao Zagreb. Na kraju je osječkim HDZ-om zavladao Škorićev kandidat.

Općenito, među novim čelnicima državnih tvrtki slavonska struja HDZ-a uspjela je nametnuti solidan broj svojih kadrova, viđenijih članova ili osoba povezanih s vladajućim strankom. Primjerice, među njima je i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, kojeg oni što ga poznaju opisuju kao kvalitetnog operativca, ali bez pravog iskustva u upravljanju. Đuroković je uteg što mu je brat Goran bio direktor u tvrtki Vodogradnja Osijek Drage Tadića, pravomoćno osuđenoga za podmićivanje sudaca u slučaju Glavaš i poznatog iz korupcijskih afera vezanih uz cesto-gradnju. Osim Škorića i Đurokovića iz slavonske je kvote i direktor Fine Dražen Čović.

Renatu Sabo, direktoricu tvrtke Državne nekretnine, i Ivicu Arara iz Plinacra povezuje se s Goranom Marićem jer je potonjega imenovao bez znanja i bez odobrenja tadašnjeg ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića koji se zbog toga potužio medijima, ali neuspješno. Nakon Marića, koji se tom prilikom usudio iskorištiti svoju ovlast i dovršiti natječaj bez suradnje s tadašnjim koalicijama partnerima ili bez uvažavanja interesa vlastitih stranačkih kolega, Đuroković je bio drugi koji je pregazio Mostov interes jer je pravodobno upozorio da je potrebno statutarno umanjiti kriterije tvrtke zbog Mostova prijedloga da kum Bože Petrova Mario Bukmir dođe na funkciju zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Što se događa u odnos između Mosta i HDZ-a, mnogima je već tada bilo jasno. Osim Plenkovića, Tolušića i Gorana Marića kadrovira i Zdravko Marić. Navodno je upravo on inzistirao na imenovanju Tamare Perko na mjesto predsjednice Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak i nakon što su drugi ministri nudili svoje kandidate.

Među novoimenovanim upraviteljima ima i starih asova, poput direktora LNG-a Hrvatske Gorana Frančića, kumski povezanoga s današnjim predsjednikom uprave Petrokemije Durom Popijačem, kao i Natašom Vujec, koja je danas izvršna direktorica u Croduxu, a svojedobno je bila državna tajnica, odnosno zamjenica ministra gospodarstva Đure Popijača u vladi Jadranke Kosor. Na to je mjesto došao iz internacionalne tvrtke MET Croatia Energy Trade koja navodno gaji veze s mađarskim Molom. U stare kadrove može se ubrojiti i jedan od osnivača splitskog HDZ-a Mate Perišić. Riječ je o novome direktoru Plovputa koji je za vrijeme vlade Ive Sanadera bio u Nadzornom odboru i Upravi te tvrtke, ali usprkos tome poznatiji je kao jedan od bivših suvlasnike tvrtke Tržnica-Hippos, dugogodišnjega privatnog koncesionara splitske tržnice.

Ima u novoj garnituri direktora i onih koji su tužili vlasti ili državne tvrtke, poput direktora Hrvatske lutrije Marija Muse koji je 2016. dobio otkaz u Lutrijii pa je podignuo tužbu koju je povukao nakon što ga je Vlada preporučila za predsjednika Uprave. Bez obzira na to tko je politički pokrovitelj predsjednika, na temelju Liderove analize nove garniture u državnim poduzećima stječe se dojam da kadrovi koje se može povezati s Andrejom Plenkovićem ipak imaju solidan profesionalni integritet i odskaču od ostatka ekipa. Premda se predsjednika Vlade doživljava kao političara ne previše zainteresiranoga za kadroviranje po državnim poduzećima, to ipak nije tako. Plenković je itekako zainteresiran za državna poduzeća i svojim odabirom koliko-toliko uspijeva uspostaviti ravnotežu prema kadrovima koji dolaze iz HDZ-ove stranačke baze.