U studenome se poklopili rekordan mjesečni izvoz i ispodprosječan uvoz. Cijelu prošlu godinu pokrivenost je iznosila 64,4 posto. Ako bi se izvoz i uvoz nastavili kretati prema lanjskim stopama, hrvatski bi se izvoz prema vrijednosti izjednačio s uvozom početkom 2032.
Ipak, malo smo se poigrali projekcijom što bi se dogodilo kada bi se stopa rasta izvoza i uvoza iz studenoga ponavljale svakog mjeseca. Izračunali smo da bi se u tom slučaju već u ožujku ove godine izjednačili uvoz i izvoz, odnosno dogodila stopototna pokrivenost. No s obzirom na to da je takva projekcija posve neutemeljena, napravili smo i računicu na temelju stopa rasta izvoza i uvoza za cijelu prošlu godinu. Ispalio je, ako bi se nastavio godišnji trend rasta izvoza prema stopi od 13,2 posto, a uvoza prema stopi od 9,8 posto, da bi izvoz prema svojoj vrijednosti dostigao uvoz negdje početkom 2032.
Sve u svemu, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku za cijelu prošlu godinu, pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 64,4 posto, što je malo bolje nego godinu prije kada je taj postotak iznosio 62,5. No iako je pokrivenost bolja nego godinu prije, lani je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom počeo za oko 300 milijuna eura, na 7,7 milijardi eura. Unatoč rastu ukupnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, analizirajući izvoz i uvoz prema djelatnostima unutar preradivačke industrije za prvi prošlogodišnjih 11 mjeseci (za cijelu godinu još nema takvih podataka), naišli smo na dobar trend – sve je više djelatnosti koje imaju veći izvoz od uvoza. Pretprošle godine takvih bilo pet, a prošle osam. Otprije su sufit ostvarivali preradivači drva i proizvoda od drva, zatim proizvođači namještaja, proizvođači ostalih nemetalnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda te brodogradnja. Prošle godine toj se skupini djelatnosti pridružila proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, koja je, kao djelatnost, izvozna zvijezda godine. U jedanaest mjeseci izvoz lijekova bio je 33 posto veći nego godinu prije, a vrijednost mu je iznosila 1,048 milijardi eura. Vrijednost uvoza tih proizvoda za to je vrijeme porasla tri posto i bila je 33 milijuna eura manja od vrijednosti izvoza.
Od 15 djelatnosti iz preradivačke industrije koje manje izvoze nego što uvoze prednjače prehrambena industrija te proizvodnja prijevoznih sredstava. Uvoz prehrambenih proizvoda izravno je ‘odgovoran’ za 0,9 milijardi eura vanjskotrgovinskog deficita, a uvoz automobila za 0,95 milijardi eura. Te dvije uvozne stavke, dakle, generiraju četvrtinu deficitu u robnoj razmjeni, a visok doprinos deficitu dodaju još proizvodnja kemikalija, metala, računala i elektroničkih proizvoda te proizvoda od gume i plastike.