Upotreba strojnog učenja

Na tržištu već neko vrijeme vrijedno radi nekoliko platformi koje ubrzavaju i olakšavaju nalaženje posla ili potrebnih zaposlenika. Vmock je stručnjak za pisanje CV-a, 12Twenty olakšava praćenje novačenja i studentima daje podatke o plaćama i procedurama za razgovore u kompanijama, TransparentCareer traži posao upravo za vas…

Sve je manje područja svakodnevnog profesionalnog i privatnog života imnih na tihi, ali nezadrživi proboj strojnog učenja, pa ni traženje posla nije iznimka s obzirom na to da umjetna inteligencija sve više postaje važan faktor u spajanju ljudi sa završenim MBA-om s njihovim budućim poslodavcima. Evolucija je zapravo logična, koliko god kontraintuitivna s obzirom na to da je nalaženje prave osobe za posao često vrlo delikatan proces koji zahtijeva određeni ‘ljudski dodir’. U skladu s tim, strojevi su, barem zasad, ograničeni na one jednostavnije, tehničke zadatke, primjerice pomaganje pri pisanju dobitnih CV-a i upravljanje sustavima registriranja, premda se sada takvi zadaci rade s prstehvatom umjetne inteligencije.

Kako piše Financial Times, startupovi iz Siličije doline, od kojih su mnoge osnovali upravo vlasnici MBA-a, nude napredne usluge MBA diplomcima i studentima u traženju posla, ali i centrima za karijere na raznim američkim sveučilištima. Britanski dnevnik ističe Vmock, sustav koji pomoću strojnog učenja i prognoštičke analitike olakšava pisanje uspješnijeg CV-a, još uvijek ključnog faktora u traženju posla. Što više, imajući u vidu veliku konkurenciju za ograničenu ponudu atraktivnih poslova, CV-i postali su važniji no ikad u prvostupanjskom sužavanju izbora, zato ne čudi velika pažnja koju im posvećuju kandidati. Njihovo pisanje postalo je praktički znanost za sebe jer u relativnom kratkom dokumentu treba istaknuti prave stvari na način koji će privući interes poslodavaca, što postaje sve zahtjevnije i napornije.

Tu u priču ulazi Vmock, čiji algoritmi uspoređuju CV-e onih koji traže posao s CV-ima uspješnih kandidata. Koncept se ne čini posebno maštovit, ali njegova vrijednost leži u kvaliteti tehnologije koja je i za njega. Strojno učenje i napredna analitika omogućuju nikad bolje povratne informacije kandidatima i znatno povećavaju šanse za nalazak posla. Svakom se CV-u dodjeljuju bodovi u obliku postotka povezani s percipiranom učinkovitošću i potom savjeti mogućih poboljšanja, kao što su drugačije formulacije ili ispravci gramatičkih pogrešaka. Već sada više od sto visokoškolskih ustanova, među kojima je 17 od najboljih 20 poslovnih škola prema listi FT-a, imaju pretplatu na taj napredni softver, koji stoji oko 20 dolara po studentu, a dosad je uploadano oko milijun CV-a.

Kako su pojasnili osnivači Šalil i Kiran prvotna ideja je bila razviti softver koji omogućuje studentima testiranje različitih tehnika za razgovore za posao, ali nakon proučavanja tržišta, odlučili su se fokusirati na pisanje CV-a. Odluka se čini logičnom, CV-i su, vjerojatno više nego ikad, zlatni standard i stepenica bez čijeg preskakanja ionako nema razgovora za posao.

Dobra vijest za profesionalce koji rade u centrima za karijere je da taj softver ipak ne može zamijeniti njihov rad i to će vjerojatno još dugo ostati tako. No, svakako olakšava život, kako studentima, tako i savjetnicima za karijere. I jedni i drugi mogu više vremena posvetiti drugim aktivnostima ključnima za traženje posla (komunikacija s poslodavcima, savjetovanje studenata, informiranje o poslodavcima i radnim mjestima itd.), umjesto poprilično tehničkom i formalnom dijelu koji ne jamči ništa, ali je presudan da bi se kandidata uopće razmatralo. Školama, s druge strane, pomaže 12Twenty, koji olakšava praćenje novačenja i studentima daje podatke o plaćama i procedurama za razgovore u kompanijama koje ih zanimaju. Studente se s poslodavcima spaja upotrebom ciljanih atributa za traženje poput iskustva, industrije i geografije.

Centri za karijere koji se koriste tim softverom imaju u potpunosti ažurirane detalje o ponudama za posao i mogu vrlo brzo locirati studente koji trebaju njihovu pomoć, a koncept se donekle može usporediti s Tinderom, popularnom aplikacijom za upoznavanje. Umjesto u nepreglednim tablicama u Excelu savjetnicima su zahvaljujući tom softveru mnogo dostupnije goleme količine podataka u oblaku. Informacije o plaćama sasvim su sigurno među najinteresantnijima za kandidate, stoga ne čudi solidan izbor naprednog softvera koji rješava upravo taj problem.

TransparentCareer, kao što ime sugerira, znatno olakšava traženje radnog mjesta koje odgovara očekivanjima kandidata, kao i pregovaranje s poslodavcem. U kompaniji tvrde da je njihov softver najveća baza podataka o plaćama diplomaca MBA kojom se koristi gotovo pola studenata MBA u SAD-u. Google već neko vrijeme ima Cloud Jobs API, alat koji pomaže spojiti poslodavce s potencijalnim kandidatima. Naravno, riječ je o tehnologiji temeljenoj na strojnom učenju koja želi razumjeti i eliminirati nepodudarnost između naziva radnih mjesta, opisa radnih mjesta i potrebnih vještina.

Problem koji Google ponajprije želi riješiti je rječnik kojim se poslodavci koriste u opisu posla, nerijetko nejasan kandidatima koji nisu sigurni što se zapravo traži, a ponekad i koji je uopće posao u pitanju. Googleova tehnologija osjetno umanjuje taj problem i omogućuje bolje razumijevanje poslodavaca i kandidata, time i veću stopu uspješnih uparivanja.

Strojno učenje nije zbježna je stvarnost i mnogi ljudi i ne znaju koliko je već prisutno u svakodnevnom životu. Većina poboljšanja postojećih softverskih rješenja, uz pokoje novo, rezultat je implementacije strojnog učenja, ali zabrinutost zbog zamjene ljudi još nije opravdana.

U gotovo svim primjerima primjene te znatno povećane sposobnosti računala da ‘razumiju’ stvari koje donedavno nisu, vidljivo je da je riječ o uglavnom tehničkim, jednostavnijim zadacima za koje nikad i nije bila potrebna nekakva posebna ljudska vještina, samo mnogo vremena, strpljenja, koncentracije i pedantnosti. Velik dio ljudi to nema, barem ne u kontinuitetu, ali strojevi zato imaju, kao i neusporedivo veću brzinu zbog čega obavljaju zadatke s još niskom razinom ‘dodane vrijednosti’. Hoće li tako i ostati, drugi je par rukava.