eRačun 2018. HRVATSKOJ UŠTEDA OD OKO 850 MILIJUNA EURA NA GODIN

‘Obvezan eRačun u 2018.’, odnosno njegov utjecaj na gospodarstvo i primjena u B2B sektoru, bila je tema stručne edukacijske radionice koju su organizirali servis Moj-eRačun i poslovni tjednik Lider.

Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun, rekao je da su članice EU dobile znatan poticaj za uvođenje eRačuna unutar Direktiva i drugih pozitivnih metoda te je prihvaćena zajednička norma za eRačun u Europskoj uniji. Europa želi digitalizaciju, među ostalim zbog uštede i veće efikasnosti. Procjenjuje se da se godišnje uštedi 423 milijarde eura, od toga 243 milijarde eura samo u upravljanju lancem nabave. Procijenjena ušteda u Hrvatskoj na eRačunima iznosi oko 850 milijuna eura godišnje bez B2B sektora – ustvrdio je Emer.

U travnju 2014. donesen je Zakon o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi te zajednička norma EU za eRačun, a početak primjene Zakona očekuje se do kraja godine. Do 2020. eRačun bit će primarni oblik razmjene računa u sektorima G2B, B2G, B2B te B2C. Pokreće se potpuna digitalizacija poslovnih dokumenata radi povećanja konkurentnosti.

Kad govorimo o digitalizaciji, Hrvatska tu ne stoji najbolje, no nadamo se da će tvrtke prepoznati pozitivne strane eRačuna jer je on nositelj poslovne digitalizacije. Pozitivan su primjer skandinavskih zemalja koje plaćaju penale za papirnate račune. Uvođenjem digitalizacije očekuje se dodatni rast BDP-a od dva posto. U regiji su predvodnici u uporabi eRačuna Slovenija, Austrija te Italija u kojoj je eRačun obvezan od 1. siječnja 2018. i u sektoru B2B.

Maja Jurišić-Prlić iz Instituta za ePoslovanje objasnila je osnovne pojmove vezane uz eRačun te kako ga primjenjivati u svakodnevnom poslovanju. On je elektronički dokument istovjetan papirnatom računu koji primate poštom. Ističe da je sto posto pravno siguran, internacionalno prihvaćen, usklađen s regulativama EU te ovjerjen aplikativnim certifikatom i vremenskim žigom.

eRačun se šalje putem naprednog elektroničkog potpisa, aplikativnog certifikata te korisničkog imena i lozinke. Također postoji vremenski žig koji verificira vrijeme slanja, sprema ‘string’ dokumenta. U Hrvatskoj je Fina izdavatelj vremenskoga žiga (‘string’), a postoje i certificirani izdavatelji vremenskih žigova – rekla je Jurišić-Prlić te dodala da se eRačun može izdati u PDF-u i XML-u, a dokument se čuva u eArhivu.

eArhiv je informacijski sustav koji pohranjuje i čuva sve vrste dokumentacije u elektroničkom obliku (eDokumenti) te prati eDokumete do kraja njihova životnog ciklusa. Osim eRačuna postoji eOdobrenje, eOpomena, ePrimka, eOtpreme i mnoge drugi eDokumenti kojima upravlja DMS, informacijski sustav za upravljanje dokumentima te eDokumentima.

Josip Kovačec, voditelj prodaje servisa Moj-eRačun, ispričao je da tržište eRačuna prije četiri godine gotovo nije ni postojalo, a danas je postavljeno na noge te je potaknulo mnoge tvrtke da se koriste njime. Na početku stvaranja tržišta održano je više od 180 edukacija o eRačunu, educirano je 2000 tvrtki, a izobrazbu je prošlo više od 3500 polaznika. Trebalo je mnogo vremena dok se nije stvorila percepcija o eRačunima i njihovoj koristi, no pri uporabi eRačuna napravljeni su prvi koraci prema digitalizaciji poslovanja – ustvrdio je Josip Kovačec i dodao da je bilo mnogo problema u uvođenju eRačuna.

Pronađena su tehnička rješenja, prikupljaju se i ažuriraju baze primatelja, kompletna usluga je bez ikakvog troška. Dosadašnja digitalizacija pokrenuta korištenjem eRačuna potaknula je i najveće tvrtke da se služe njime kao standardnim načinom izdavanja računa, a rabe ga Ina, Hrvatska radiotelevizija i DHL.

Probleme smo rješavali zahvaljujući povjerenju, edukaciji, jednostavnosti slanja te procesnoj pokrivenosti. Danas eRačun više nije povlastica velikih tvrtki. SME tvrtke danas eRačun rabe više nego velike tvrtke. Također, mnoge SME tvrtke svoje eRačune ne pretipkavaju na više mjesta i znaju izabrati ispravan način slanja te biraju kako će zaprimiti eRačun – zaključio je Kovačec.