Ljudi daju vrijednost

DIGITALNA TRANSFORMACIJA NUŽNA JE JER ĆE TVRTKE PREMA DIGITALNO DOBIVENIM PODACIMA DONOSITI NAJVAŽNIJE ODLUKE O POSLOVANJU. OČEKUJU IH I NOVA ULAGANJA.

Novi je, nužan trend promjene načina poslovanja digitalna transformacija, koju bi bilo najlakše i najjednostavnije opisati riječima – velika brzina. Riječ je o procesu u kojemu računalo vrlo brzo na temelju raznih podataka stvara informaciju koja ubrzava poslovanje dopirući munjevito do tržišta i korisnika, a istodobno analizira poslovanje i utječe na konkurentnost i uspješnost. No digitalna transformacija ne svodi se samo na nekoliko klikova na računalu, to je opsežan proces koji mora obuhvatiti sve poslovne procese, i vanjske i unutarnje, kako bi se uspješno provedla. Riječ je, naime o revoluciji na liniji tvrtka – potrošač, ali ne moraju samo tvrtke mijenjati tehnologiju poslovnog procesa, mora to učiniti i javna uprava. Slijedom toga, kao što za svaki posao treba određeno znanje, treba znati i digitalno transformirati tvrtku ili instituciju. To pak zahtijeva učenje i menadžera velikih kompanija i vlasnika mikrotvrtki, javnog sektora, zaposlenika te, na kraju, krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

Manjak kvalitetnih radnika Iako je digitalna transformacija samo još jedna nova razina u svladavanju novih tehnologija, nužna je jer će tvrtke prema digitalno dobivenim podacima uskoro donositi najvažnije odluke o poslovanju. Mnogi menadžeri svjesni su da provedba digitalne transformacije znači opstanak na tržištu, a to potvrđuju i rezultati istraživanja Digital Transformation Executive koje je proveo SAP, a prema kojem menadžeri 84 posto tvrtki vjeruju da će u idućih pet godina digitalna transformacija biti iznimno važna za poslovanje. No zasad samo tri posto tvrtki provodi digitalnu transformaciju u svim segmentima tvrtke iako, prema istraživanjima Svjetskog ekonomskog foruma, tržišni potencijal digitalne transformacije iznosi čak 100 trilijuna dolara. No da bi bio iskorišten, treba provesti digitalnu transformaciju na svim razinama, i u privatnom i u javnom sektoru, što neće biti jednostavno jer, prema podacima Europske komisije iz 2015., čak 47 posto građana Europske unije (u slučaju Hrvatske riječ je o 49 posto) nema digitalne vještine, koje će uskoro biti nužne u 90-ak posto poslova. Zbog toga će do 2020., prema procjeni Europske komisije, čak 825.000 radnih mjesta ostati nepopunjeno. Stoga je EK-ova preporuka da vlade moraju potaknuti digitalizaciju i stjecanje novoga digitalnog znanja.

Najnoviji podaci istraživanja o upotrebi interneta u Hrvatskoj, koje je Digitalna Hrvatska, udruga koja promiče digitalne poslovne modele, provela uz pomoć agencije Promocija plus, pokazuju da se 81 posto građana koristi internetom. Anketa je provedena na uzorku od 800 ispitanika do 35 godina.

Važno je napomenuti da je u središtu digitalne transformacije čovjek – treba steci nova znanja i zvanja, poput developera sustava iOS i Android, koja donevadno nisu postojala. Budući da se tvrtka ne može sama od sebe digitalno transformirati, i u svijetu i u Hrvatskoj postoje škole koje obrazuju kadar za provedbu digitalne transformacije i tvrtke koje ju provode. Jedna od njih je i hrvatska tvrtka LQ, partner Crossknowledgea iz Pariza, globalnog lidera u digitalnom učenju, u čijem su timu najpoznatiji svjetski stručnjaci za digitalnu transformaciju. Voditeljica LQ-ova marketinga Ivana Jandrić ističe da su danas transformacija i digitalizacija najvažniji pojmovi koji se spominju u biznisu, no problem je što svi govore o eksternoj transformaciji u smislu ‘uberizacije’ poslovanja.

– Fokus je na tome kako da kompanije pruže digitalnu kupnju usluga ili proizvoda. Međutim, malo kompanija govori o internoj transformaciji i digitalizaciji. Nažalost, eksterna transformacija ne funkcionira bez interne. Kako ćete transformirati tvrtku u digitalnu ako zaposlenici nisu spremni za to, interni procesi nisu posloženi, ljudi nisu educirani i slično? LQ pomaže kompaniji da se interno transformira, adaptira svoju strategiju i promijeni stajalište ljudi prema digitalizaciji – kaže Jandrić, ističući da se mnogi žale da online treninzi nisu učinkoviti, da se malo ljudi angažira u tim sadržajima i slično, ali zanemaruju da se potrebe ljudi u organizacijama mijenjaju.

Jandrić ističe da je danas brzina dostupnosti sadržaja postala važna i u organizacijskom učenju. Traže se mogućnost usavršavanja tijekom rada, mobilna dostupnost informacija, zabavno iskustvo učenja u kojemu je osoba kreator rješenja, neformalno učenje u kojem se potiče brzo dijeljenje iskustva i znanja.

– Industrija znanja mijenja se s razvojem tehnologije, a kreiranje jedinstvenih programa koji će olakšati poslovanje poduzetnicima i njihovim ljudima postaje imperativ, stoga smo svoje treninge liderstva unaprijedili digitalnim sadržajima i ‘gejmificirali’ ih kako bi učenje postalo zabavno i svakodnevno – napominje Jandrić. Jedna od škola koje provode digitalno obrazovanje jest i Visoko učilište Algebra koje je s tim ciljem osnovalo Algebra LAB koji se bavi razvojem i istraživanjima u području digitalnih tehnologija i poslovanja, surađuje s tvrtkama u pripremi strateških ili operativnih projekata i programa, studija izvodljivosti te izrade prototipskih rješenja za potrebe poslovnih transformacija iniciranih mogućnostima suvremenih digitalnih tehnologija.

Kako bismo ubrzali prijenos znanja, ideja, kompetencija i iskustava, intenzivno radimo na internacionalizaciji svih aspekata djelatnosti: dovodimo strane stručnjake i predavače, potičemo naše nastavnike i suradnike da odlaze u inozemne centre izvršnosti, surađujemo programski i projektno s takvim centrima, ustanovama i agencijama – ističe dr. sc. Leo Mršić, direktor Algebra LAB-a i predavač na Visokom učilištu Algebra.

Mršić ističe da Algebra LAB trenutačno radi na desetak razvojnih projekata od kojih su neki fokusirani na vlastiti interni razvoj, a drugi na istraživanje i razvoj za poslovne partnere. Velik dio projekata provodi se u suradnji s partnerima iz inozemstva, a kao trend u nastajanju Mršić izdvaja očekivani rast servisa utemeljenih na pametnim ugovorima (engl. smart contracts) kao prelazak svijeta ‘blockchaina’ u fazu zrelosti. Upravo ćemo to područje edukacijom, dijeljenjem iskustva te raznim prototipovima servisa u idućim mjesecima kvalitetno približiti domaćem tržištu i svim zainteresiranima. Očekujemo i dalje snažan rast potražnje za kvalitetnim kadrom koji vlada suvremenim digitalnim vještinama – ističe Mršić.

Prodekan za međunarodnu suradnju Visokog učilišta Algebra i voditelj Algebrina programa MBA Goran Radman ističe da se sve više primjećuje prepoznavanje i povećani interes za područja povezana s uspostavom novih poslovnih modela utemeljenih na tehnologiji, ali i velik manjak stvarnog znanja i iskustva u njihovoj provedbi. Digitalna transformacija proizlazi iz strategije, pri čemu je ključna sposobnost organizacije da harmonizira ciljeve, resurse i tehnologiju. Tehnologija sama po sebi ne kreira dodanu vrijednost. Dodanu vrijednost stvaraju ljudi, a pritom je osobito važna njihova edukacija. Algebra brojnim programima i inicijativama pomaže pojedincima i tvrtkama da se što bolje snađu u digitalnom svijetu, konkretno u procesima digitalne transformacije. Za tu transformaciju ključne su odgovarajuće kompetencije ljudi, zbog čega je osposobljavanje poduzetnika i zaposlenika u središtu naših aktivnosti, što činimo na različite načine – objašnjava Radman.

Prema Radmanovim riječima, svi Algebrini programi, preddiplomski i diplomski studiji oblikovani su tako da podrazumijevaju procese digitalne transformacije. Dva diplomskih studija – Podatkovna znanost i eLeadership MBA – u cijelosti su oblikovana za te ciljeve obrazovanja i usko su vezana upravo uz digitalnu transformaciju. Algebra od ove godine izvodi i tzv. mini MBA, namijenjen za interesiranim poduzetnicima i zaposlenicima koji žele ubrzano osposobljavanje za pojedine transformacijske kompetencije. Izvodimo i interne i posebno osmišljene radionice, seminare i cjelovite programe osposobljavanja prema specifičnom zahtjevu tvrtki koje žele programe te vrste – ističe Radman.

Digitalna transformacija odlikuje sinergiju informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svaka tvrtka i javna ustanova treba imati osposobljene zaposlenike za upotrebu te tehnologije kako bi proces tekao neometano. Naravno, treba imati i novac za provedbu. Zbog ekonomskoga potencijala hrvatskih tvrtki mnogima će biti teško platiti taj proces, ali one koje to ne učine, neće opustiti na tržištu. To vrijedi i za velike tvrtke koje njihovi menadžeri vode na tradicionalan način. U srži je digitalne transformacije brzina dobivanja informacije u svim dijelovima poslovanja. Tržišni su uvjeti takvi da se danas onaj tko nema pravodobnu informaciju ne može nositi s konkurencijom čak i ako ima kvalitetan proizvod jer on treba što prije doći do korisnika. Zato digitalna transformacija pomalo sliči olimpijskom natjecanju – moglo bi se dogoditi da uskoro samo najbrži postanu i najbolji.